EKONOMIA · 16 Feb 2021 10:58 ·

Governu Iha Obrigasaun Fó Extra-Subsídiu Ba Munisípiu Rua


Governu Iha Obrigasaun Fó Extra-Subsídiu Ba Munisípiu Rua Perbesar

Lafaek News—Reitór universidade da paz, Adolmando Amaral Soares hatete, bazea ba desizaun governu halo lockdown ba munisípiu Kovalina no Bobonaru konsidera asaun pozitiva, más tenke haree mós ba nia aspetu negativu liga ba iha nesesidade kada uma kain perante lockdown.

 “Ha’u hanoin ikus-ikus nee transmisaun lokál akontese iha munisípiu sira iha area fronteira mak hanesan munisípiu Bobonaru no Covalima. Antes ida ne’e governu halo esforsu makaas para depois oinsa bele halo prevensaun moras hada’et ida ne’e maibé seriedade ba prevensaun ne’e konsentra liu iha kapitál,” dehan Reitór universidade da paz, Adolmando Amaral Soares iha nia kna’ar fatin Manleuana, tersa (16/02/2021)

Kadamista ne’e haktuir tan, maibé governu la tau atensaun iha liña fronteira mesmu halo rezolusaun barabarak, hasai dekretu lei kona ba estadu emerjensia to’o tiha ba dala sanolu ne’ebé dehan ita atu rigorozu iha liña entrada sira labele atu asesu tama sai Timor maibé narealidade nafatin iha kazu ba moras refere ne’ebé importadu.

“Ha’u hanoin ita nia governu tenke tau atensaun makaas ba ita nia forsa sira iha liñas fronteiras hanesan ita nia F-FDTL no polisia sira iha ne’ebá, prepara kondisoes di’ak ba sira, fó apoiu subsídiu  ne’ebé mak aas ba sira para sira bele halo operasaun iha liñas frontereiras ne’e ho seriu duni,” apela nia

Nia dehan Se enkuantu governu koalia de’it entermus de konseitu iha nivel nasionál  maibé implementasaun iha terenu governu la apar ho situasaun ne’ebé Forsa sira infrenta iha area fronteira, ne’e defikulta tebes para sira atu halo sira nia servisu ho responsabilidade. Sira menus ba ai-han siguransa alimentar, menus ba transportasaun, menus ba fasilidades, ida ne’e Hase la motiva sira atu seriu iha servisu no responsavel.

“Governu tenke hatene situasaun sira ne’e tanba ita nia Forsa sira mós ema, atu sira iha motivasaun no servisu ho responsabilidade tenke iha insentivu  extra ba sira para bele motiva sira  hodi hala’o sira nia kna’ar ho responsabilidade no bele rigorozu duni iha liña entrada sira ne’e,”

Nia esplika, buat hotu akontese tiha ona, halo lockdown iha liña fronteira sira maibé narealidade ema tama sai nafatin no hosi ema tama sai ne’e halo ita nia kazu ba moras ne’e aumenta tan no kazu transmisaun lokák mós komesan akontese tan ona.

“Ha’u hanoin governu la bele nonok iha situsaun ne’e maibé governu tenke halo ona atusaun ida ne’ebé mak imediatu para depois bele resolve ida ne’e tanba bainhira iha ona transmisaun lokák ne’e ita hein sura loron ba loron numeru kazu ne’e atu aumenta ba beibeik tanba tansmisaun lokál ne’e la’o lais la halimar,” tenik nia

Observadór polítiku ne’e hatutan, maibé governu deside lockdown ba munnisípiu rua refere signifika katak aktividades hotu tenke para ema hotu hotu tenke sulan iha uma. Serake Governu hanoin ona atu prepara kondisoes ba ema sira ne’ebé mak durante fulan ida ka rua iha uma de’it, oinsa ho sira nia nesesidade lorloron nian, ida ne’e governu tenke tetu hotu, governu apoiu ona ho subsídiu liu husi sesta bázika maib’e ne’e labele kobre nesesidade iha uma kain iha munisípiu rua ne’e.

Koalia kona ba lockdown ita tenke hare ba nia aspetu pozitivu no negativu. Governu preokupa ho nia povu nia moris tanba ne’e mak governu halo  lockdown iha munisípiu hirak ne’ebé mak iha liñas fronteira ne’e.

“Maibé iha parte seluk governu preokupa ka lae ho nesesidades kada uma kain lorloron, se lockdown ba fulan ida saida mak governu prepara ba nia povu durante fulan ida nia laran. Sera ke ho apoiu sesta bázika ne’e bele kobre durante fulan ida nia laran, tanba lockdown ne’e signifika katak sira sei la bele halo buat ida. tanba ne’e difikulta tebes ita hare povu iha munisípiu rua ne’e. Atu sustenta sira nia uma kain lorloron sira  tenke halo aktividadade iha toos, iha natar atus bele atende ba nesesidade ema laran,” dehan nia.

Nia sujere se sira labele ba  halo aktividade entaun governu tenke prepara konsidaun, alende subsídiu sesta báziku, governu tenke fó tan intenstivu seluk, ka fó tan aihan ba sira para sira bele aguenta iha tempu lockdown ne’e.

 

 

Jornalista        : Felisberto F. Da Costa

Editora            : Nelya Barros

1,985 Views
Artikel ini telah dibaca 29 kali

badge-check

Editor

Baca Lainnya

Kandidatus 42.464 Pasa Vaga Online Austrália

18 July 2024 - 09:15

Setor Rua Nudar Baze Ba Ekonomia Timor Leste

15 June 2024 - 17:58

Kompania Ida Husi Austrália Bele Produz Adubu orgániku Husi Popok Labarik Nian

14 June 2024 - 17:49

ILO Ho Tradelnvest  Haforsa Negosiu Nu’u Ba Coconut Oil Iha TL

23 May 2024 - 17:26

BUNDA Loke Servisu ba Komunidade Liu Husi Transforma Aihan Lokal ba Aihan Modernu   

26 April 2024 - 23:24

Traballadór Austrália Fulan 1 Manan $ 4.000 Too $ 5.000

26 April 2024 - 09:13

Trending di EKONOMIA