Lafaek News—Forum Komunikasaun Ba Feto Timor Leste (Fokupers) hala’o treinamentu loron rua ba professores eskola sekundariu husi munisípiu Vikeke, Bobonaro no Ermera kona-ba siklu feto no mane atu kria Sistema referral iha eskola hirak iha munisípiu.
Diretora Fokupers, Maria Fátima P. Guterres, informa treinamentu ida ohin sai hanesan atividade kontinuasaun ne’ebé mak Fokupers hala’o hodi haree liu kona-ba siklu feto no mane, liu-husi treinamentu ne’e hanesan atividade kontinuasaun ne’ebé Fokupers hala’o bazeia ba fundu ne’ebé hetan husi (UNFPA), hodi haree liu kona-ba edukasaun sexual ne’ebé kompre hainsefi, bele hanaran siklu feto no mane, ne’ebé koñesidu ho ninia atividade iha baze.
Atividade ne’ebé ami halo kuaze tinan ha’at ou lima ona hamutuk ho (UNFPA), hodi haree ba nivel eskola sira iha baze, atividade ne’e rasik hodi haree ba ita nia fasilitadór sira ne’ebé mak halo hela atividade ida ne’e, maibé nia la’os hanesan treinamentu, maibé modelu hanesan maneira aprendisajen ne’ebé fasilitadór sira tama direta kada aula ba 45 minutu, hanesan materia ida ne’ebé sira aprezenta, importante tebes ba professor sira hodi apár ho informasaun ida ne’e, durante loron rua ami sei foku liu ba professor no-mós diretor eskola sira husi munisípiu tolu sai hanesan pilotajen ba atividade ida ne’e hodi haree didiak modul husi konteudu kona-ba siklu feto no mane ne’ebé iha,” katak diretora Fikupers ne’e.
Nia dehan, treinamentu ne’e hanesan mos diskusaun ida hodi diskute klean entre professor ho fasilitador sira, karik iha mekanimzu no posibilidade ne’ebé di’ak liután bao in atu bele kria mata-dalan di’ak, bainhira kazu ruma mosu iha eskola sira, tanba kazu hirak ne’ebé Fokupers simu dala barak mai husi eskola ho númeru kiik liu kompara ho kazu hirak ne’ebé mai husi komunidade.
“Hanesan pasu diskusaun ida hodi bele diskuti kle’an liu tan entre professor ho fasilitadór sira, karik iha mekanismu no posibilidade ne’ebé di’ak liu tan ba oin atu bele kria mata-dalan referal ruma, karik kazu ruma akontese iha eskola sira, tanba kazu sira ne’ebé Fokupers simu, dala barak mai husi eskola ho númeru ki’ik liu, kompara ho kazu sira ne’ebé mai husi komunidade, tanba ne’e mak ita hanoin ida ne’e mós oportunidade di’ak ida oinsá atu bele investe ba professor sira, maibé mós atu hamutuk ho professor sira bele kria mekanismu kona-ba Sistema referal ne’ebé di’ak iha future,” nia sublina..
Projetu ne’e tama ba munisipiu tolu, maibé la’os fokus de’it ba estudantes sira, maibé fo kapasitasaun mos ba professor no nivel komunidade ninian ba lideransa komunitariu sira, no ba ema sira ne’ebé influénsiador iha komunidade, alokasaun orsamentu ne’ebé suporta husi (UNFPA), ba periodu ida ne’e liuhusi $1000.
“Parte husi Fokupers nia hanoin kona-ba violensia sira ne’ebé mak durante ne’e akontese iha eskola sira, liga ba ida ne’e iha parte rua mak ita sei ko’alia, ida mak krime no ida kona-ba kestaun sivil ninian ne’ebé dala ruma sira kontra regulamentu sira iha ne’eba, kona-ba kestaun krime ninian dala barak liu kasu sira ne’ebé ita hetan tantu direita husi eskola, tanba bai-bain inan aman ka komunidade sira mak relata ba eskola, la’os professor sira mak relata, tanba ne’e mekanismu ne’ebé ami halo mak kolabora ho parseiru xavi sira kona-ba asuntu ida ne’e husi instituisaun estadu ne’ebé hatene hodi haree ba asuntu labarik nian mak indika ho momentu ida ne’e”. Mária Fatíma haktuir.
Diretor Eskola Sekundariu Jerál Calisa Vikeke, Rozito Soares do Rozario, relata treinamentu ne’e professores husi eskola munisipiu tolu, Vikeke, Ermera no Bobonaro, hodi tuir formasaun durante loron rua kona-ba implementasaun ba formasaun ho títulu, “Siklu ba Feto no Mane.
“Ami nia prezensa iha ne’e durante loron rua hodi tuir formasaun, depois de formasaun ne’e hotu ninia kontinuidade membru husi formasaun ne’e sei halo formasaun direitamente iha eskola sira ne’ebé mak identifikadu durante loron sanulu iha munisipiu sira ne’ebé mak identifika ona, husi formasaun ne’ebé ohin ami hetan sei implementa fila fali ba eskola sira hodi oinsá mak ita bele kuidadu siklu estudante feto no mane durante ne’e, karik durante ne’e ita abandona sira, liu-liu sira la kontinua sira nia estudu no dala ruma mós sira bele forma uma kain sedu, tanba ne’e liuhusi formasaun ne’e rasik sai hanesan mata dalan ida ba ami hodi fahe fila fali ba estudante sira, atu nune’e ba futuru akumula sira no korajen nafatin sira, atu nune’e evita no minimiza ona sira nia estudu durante iha nivel Ensinu baziku no Ensinu sekundáriu ne’ebé pertense iha ministériu edukasaun”. Nia hakotu.
Jornalista : Crispin Amaral
Editor : Agapito de Deus