Lafaek News-(Kovalima)-Durante loron tomak la han aihan bikan ida, futu kabun too kalan hafoin han dala ida, dala ruma kabun husu hahan, hatan ho mata-wen, maske iha duni osan 2.00, maibé iha loja la fan foos rahun.
Situasaun moruk ne’e hanehan hela Quintinho Barros ho nia kaben Efriana Bui, no oan feto mesak Gaudénsia Barros ho naran estimada Densi, ne’ebé da-daun horik an iha aldeia Ogues suku Ogues Postu administrativu Maukatar munisípiu Kovalima.

Quintinho ho idade 60, sira nain tolu hamahan iha baraka kiik simples ida didin ho piku no suku ho tali-tahan, realidade moris sadere liu ba kumbili ho uhi iha toos laran, dala ruma viziñu mak oferese netik etu bikan ida ba ba sira nain tolu hodi han netik ba loron ida too kalan.
Ho idade 60 ne’e, sofre Quintinho labele halo servisu todan hanesan halo toos no buka servisu hodi sustenta nia kaben ho nia oan feto ninia moris loro-loron, dalan seluk mak tenke tesi ai hodi fan iha estrada Ogues ninin, maibé laiha ema ida mak sosa sira nain tolu nia ai-maran.
“Ami loron ida han dala ida de’it ho too kalan, foin lalais alin sira mai ami dehan imi han ona ka seidauk, ami hatan dehan ami seidauk han, osan iha maibé iha de’it dolar rua ($ 2.00), atu lori ba sosa foos kilo, máss iha kios no loja sira la fa’an kilo,” Quintinho haktuir ba jornalista iha nia rezidénsia Ogues, iha fulan 01/02/2024.
Quintinho iha de’it osan dolar rua mak iha nia jaket bolus, hanoin atu sosa foos karon ida, maibé osan la to’o, pasiénsia de’it terus hamlaha, bainhira loron matan nakonu, sira nain tolu nia kabun husu ona hahán, pasiénsia hakuak kabun hodi hamonu mata-wen.

Tama ona ba meiu-dia sira na’in rua tanis hodi hakuak kabun tanba hamlaha labele loos ona, ami hahán laiha ne’e buka ba buka mai ai mos ema la sosa, modo mos ema la sosa foos laiha, hamlaha labele ami ba kee tiha uhi iha toos-laran laran lori mai tein ami han,
Moris loro loron, sadere de’it ba feto maluk viziñu ida ne’ebé nudar Quintinho nia bin mak tau matan ba sira nain tolu, dala ruma lori hela etu bikan ida ba sira nain tolu hodi han tahan netik kabun.
“Durante ami iha uma sente hamlaha labele loos ona buat ida ne’ebe han di’ak ne’e ami han de’it ona, tanba hakarak atu buka moris, depois viziñu ha’u nia bin ne’e lori hahán mai ami na’in tolu han, iha ne’e familia hotu buat ne’ebe sira iha Ha’u ba husu sira fo, laiha sira la fo, Ha’u labele obriga sira tanba sira mos moris iha ona familia fen ho oan atu buka hahán ba oan ho bein oan sira, ne’ebe ita ba husu beibeik mos sente ladun di’ak, Quintinho Barros haktuir ho matan wen.
Quintinho mos konta, uluk nia halo servisu hanesan badaen hetan osan hodi sustenta familia, maibé agora nia labele ona kaer servisu todan basá nia sofre matan nakukun, hateke rai la loos no laiha forsa, iha tempu ne’eba, sei servisu iha auto-estrada Suai, buat hotu sente kmaan, maske osan simu tarde, maibé bele empresta hela foos hodi bele tein han, bainhira simu osan mak selu de’it, iha realidade ohin nian servisu laiha ona, buat hotu sente dook husi matan.
Oras ne’e Quintinho ho nia kaben sasin forsa hamutuk halo atividade fila liman liu husi fera ai sunu, buka modo iha ailaran, kaer ikan no boek iha mota ka natar laran fa’an ba viziñu hodi manan netik foos karon kilo 20 nian hodi tahan netik moris.
“Ami na’in rua fo forsa ba malu liu husi fera ai ba buka modo lori mai fa’an, dala ruma nia ba hakoro boek no ikan iha natar laran hodi mai fa’an, ai ami ba foti iha ai laran lao ho distansia dook to’o kilo metru ida maka foin bele hetan ai lolon ida mai fera lori fa’an fali ba viziñu sira ne’e bele hetan $ 1.00 ai kiik mai fera bele hetan $ 0,50 de’it, bainhira fa’an ema la sosa ami pasiensia tanba ema hakarak hola, hola maibé ema la kohi hola ita labele obriga, maibé Ha’u lori ba obriga familia sira dehan imi tenke sosa Ha’u nia ai para Ha’u lori sosa foos, Ha’u sofre moras ida ne’e lao derepente oin halai ne’ebe Ha’u la’o mos tauk, dala ruma Ha’u lao to’o ai laran derepente oin halai monu ne’e kleur foin sadar fali hamriik, moras ne’e kona kuaze tinan rua resin ona Ha’u ba iha ospital sira fo de’it ai moruk, maibé oin halai beibeik ne’ebe mesak atu halo uma Ha’u labele ona tanba mesak mesak foti ai labele ona,” Quintinho espresa nia istória moruk ne’e iha nia rezidénsia Ogues.
iha sorin seluk, Quintinho nia kaben Efriana Bui haktuir durante ne’e sira aguenta moris liu husi fa’an ai-maran ba viziñu sira, maibé dala ruma la folin no wainhira ema sosa ho folin dolar ida de’it nune’e osan la to’o atu sosa foos kilo grama ida.
“Durante ne’e ami fera ai de’it ema hola dolar ida de’it, maibé dolar ida ne’e ba sosa foos la kotu ami tuur halerik loron tomak ami la han, ho matan wen, katuas forsa laiha ona la’o katuas monu derepente de’it tanba oin halai, ami to’os mos laiha, ami loron maka fera ai lori ba faan, se lae ami ba buka modo kankun iha ema nia natar laran lori mai fa’an obriga ema sosa fo dolar ida lori ba sukat foos kilo 1 iha kios, kuandu ba la hetan fila mai tanis de’it ona ho mata wen, tanba ohin kalan la han to’o loron mos dala ruma la han tanba foos laiha, maluk sira ajuda ami barak, más kuandu sira iha fo, maibé laiha sira la fo,” Efriana Bui konta.
Efriana Bui mos hasara konaba nia oan feto mesak obrigadu tenki para nia eskola tanba ekonomia uma laran la sufisiente, nune’e nia oan Gaudénsiana rasik diside para nia estudu iha ensinu báziku tanba inan aman laiha beran atu tulun nia estudu.
“Ami kbi’it laek maka nia lakohi ba eskola, nia lakohi ba eskola ona tanba hanoin loos apa ho ama tanba susar, labarik maka hanoin fali ami lakohi ba eskola, Gaudenciana “Ha’u lakohi ona ba eskola tanba hanoin apa ho ama tanba sira na’in rua beran (kbi’it) laek ona sira fera ai, ama ba buka modo lori mai faan lori sosa foos ami han, hanoin ba sira beran laiha ona no osan laiha atu hodi esforsu Ha’u ba eskola nian labele ona ne’e maka Ha’u para eskola susar loos, apa fera ai ama ba buka modo iha ai laran no natar sira ne’e buka kankun lori mai fa’an depois lori sosa foos kilo de’it tanba sosa karon labele osan la to’o n’ebe sente triste tanba inan aman osan laiha atu lori esforsu Ha’u ba eskola” Gaudenciana ho nia ama haktuir.
Florensiana Gusmão, nudar viziñu fo sasin kona-ba Quintinho ho Familia ne’ebé dala ruma han de’it etu sin, nune’e hanesan viziñu ajuda fo hahán ba familia ne’e hodi bele aguenta moris.
“Dala ruma hahan sin ne’e to’o meiudia mos sira sei kontinua han nafatin ne’e maka Ha’u mai toman sira han hela, Ha’u foti sira nia etu ne’e horon etu ne’e sin tiha ona, ne’e mos sira han nafatin, Ha’u fila fali ba uma foti Ha’u nia etu lori mai ho sira na’in tolu han hamutuk iha ne’e, maibé sira nia etu sin ne’e Ha’u la fo ona ba sira han. foin lalais iha loron rua ka tolu liu ba, Gaudensiana toba kumu kabun, Ha’u husu Densi han ona ka seidauk, Densi hatan dehan mama boot etu malirin iha ka lae, Ha’u hatan ba nia dehan etu malirin kalan nian ne’e nehek tama ona, Ha’u ba suru etu manas ne’ebe tein ona ne’e lori mai fo, Ha’u mos hanoin dehan susar tanba nai-maromak ne’e boot ita tenke tau matan ba malu, Ha’u fo hahán ba sira na’in rua han, Ha’u na’ok sukat foos kilo rua ami nian ne’ebé oan sira maka sosa lori mai fo ba sira, tanba sira mos la’os ema matak no leet ida ne’e, ami avo ida de’it ne’ebe Ha’u hanoin han tolan la tun bainhira haree sira seidauk han,
Viziñu ne’e haktuir, Densi ho mata-wen, tanba sá mak lakohi ona eskola, maibé Densi ho mata-wen hodi hatan bai nan laran di’ak Florensiana katak, mama boot ai ne’ebé apa ho ama fera ne’e, ema sosa karik diak, maibé ema nunka sosa, se aban bainrua eskola ba universidade papa ho mama foti osan husi ne’ebé atu selu.
“Ha’u mos fo hatete ba Densi tanba sa mak o lakohi ona eskola maibé Densi ho mata wen simu Ha’u nia lian dehan e mama boot ai apa ho ama fera ne’e ema sosa de’it diak depois Ha’u mos sei dauk eskola boot, kuandu eskola boot tan apa ho ama atu foti osan iha ne’ebe lori selu Ha’u ba eskola hahan mos sosa la kotu ona hanoin ba ida ne’e maka diak liu Ha’u para eskola hanoin ba apa ho ama forsa laiha ona” Viziñu Florensiana konta istoria moruk ne’ebe Quintinho ho nia familia hasoru durante tinan naruk nia laran.
Maske hasoru kondisaun ekonomia beran laek, maibé Quintinho Barros no Efriana nia Oan Gaudénsia sei iha esperansa hakarak kontinua nia estudu wainhira hetan tulun ruma husi ema laran diak balu.
Halerik ne’ebé Quintinho ho nia kaben ho oan feto mesak Densi, la monu leet de’it, halerik ne’e dezafdia juventude Arte Marsial Kera Sakti munisípiu Kovalima, sasin forsa hamutuk tulun familia kbiit laek ne’e ho nesesidade báziku hodi hatutan netik família ne’e ninia moris.
Reprezenta Familia IKSPTL Kera Sakti iha Covalima, Ercio Magno da Cruz, haktuir, asaun ne’e hanesan domin nudar Kovalima oan ba Quintino Barros ho nia familia ki’ik ne’ebé krize hela aihan, Ercio mos dehan kuantidade apoiu la tau ba kestaun tanba valor domin ba malu hanesan umanu sei sai osan mean.
“Ami husi familia bo’ot Kera Sakti Kovalima lori netik aihan ruma fo familia ida ne’e, ami hare iha media dehan familia k’bit laiha atu hola aihan ruma entaun ami husi familia Keras Sakt Covalima hola netik aihan oan ruama hodi mai labarak liu maibe atu bele sustenta sira nia nesesidade iha tempu badak nia laran, mesangen ba maluk sira seluk ita nia unidus ne bele hatudu liu husi asaun sira hanesan ne” Reprezentante Familia bot IKS PTL Munisipiu Kovalima Ercio Magno da Cruz.
Antes ne’e Radio Komunidade Cova Taroman fo apoiu aihan balu familia kbiit laek ne’e, nune’e Konsellu Radio Comunidade Cova Taroman, Franselino Freitas Carvalho, hatete asaun karidade ne’ebé radio komunidade hala’o atu enkoraza autoridade no ema seluk bele tama matan lisuk ba familia kbiit laek Ogues ne’e.
Nune’e Konsellu Radio Cova Taroman rekomenda Governu liu-liu Sekretariu Estadu Dezenvolvimentu Lokál atu toma atensaun fo apoiu ba Familia kbiit laek ne’e hodi hadia sira nia hela fatin ho dignu hodi moris iha ambiente haksolok nian.
“Radio Comunidade Cova Taroman hamutuk ho joven sira fo ami nia tulun balu tuir k’bit ne’ebé mak ami iha hanesan fos, Supermi, Mina tein hodi tulun ita nia familia k’bit laek ne’ebé mak hela iha fatin ida ne’e no kondisaun uma mos hanesan ne’e kuandu anin bo’ot udan bo’ot familia ida ne’e labele toba iha sira nia uma, sira tenki husik hela fatin ba toba iha fatin seluk aleinde ida ne’e fiar katak husi azuda ka tulun ne’ebé mak Radiu Comunidade ho joven sira fo hodi bele fanun ita nia autoridade lokal ho ita nia naiulun sira hodi fo netik tulun uma ne’ebé mak ho nia kondisaun hanesan ne’e, sira presiza iha fatin dignu para sira bele hela nudar ema umanu, oan feto mos agora dadun nia tenki abandona nia futuru, fiar katak ho tulun sira ne ‘e bele ajuda k’bit laek ida ne’e, rekomenda mos ba Sekretariu Estadu Dezenvolvimentu lokal atu bele tau matan ba familia k’bit laek ida ne’e” Konselu radio Comunidade Cova taroman Francelino Freitas Carvailho
Juventude Paul Mandeu triste ho kondisaun moris ne’ebé familia ne’e infrenta tanba ne’e husu ba parte relevante sira persija tau matan ba uma kain vuneravel ne’e.
“ Nudar Joven senti ansetiasmu tebes ho informasaun ne’ebé mak ita rona husi media relasiona ho ita pai, ita mae ho ita nia alin ho kondisoens moris moris ida ne’ebé vuneravel entaun ohin ita hamutuk Ho Radio Comunidade Cova Taroman ho kolega Juventude sira lubuk oan ida halo apoiu sosial ka suporta nesesidade ruman ne’ebé bele hodi sutenta ita nia pai ita nia mãe sira nia moris loro loron nian, tanba tanba ne’e nudar joven ida hakarak atu tutela ba parte relevante sira presija tau matan ba ema ne’ebé mak moris ho kondisoes vuneravel ka morias ki’ak” Juventude Paul Mandeu dehan.
Entretantu apoiu ne’ebé Familia IKS PTL, munisipiu Covalima, Radio Comunidade Cova Taroman no Juventude sira tulun ba familia kbiit laek iha Aldeia Ogues, Suku Ogues, Postu Administrativu Maukatar ne’e mak hanesan, Fos, Masin, Masako, Mina tein, Kafe, Masi Midar, rinso no seluk tan.
Jornlista : Moichung/Julio Salinas
Editór : Agapito de Deus




