Lafaek News–Diretór Asuntu Estudantil Gabinete Pro- Reitór (III) Universidade Orientál Timor Loro Sae (UNITAL), Eugeno Lopes Aravei, hateten futuru Dili sei sai sidade reprezentativu nasaun Timor Leste, presiza hametin fator determinante tolu, boa governasaun, administrasaun di’ak no regulamentu rigorozu atu hadia sidade sai furak.
Eugeno Lopes Aravei hateten, Dili hanesan kapital nasaun Timor Leste, ne’ebé Halibur populasaun husi munisipiu 12 inklui RAEOA, tanbá ne’e prespetiva akademika nian haree ba Sidade Dili atu furak presija fator tolu, Boa governasaun katak, governasaun ne’ebé atu mai tenke ukun ho didi’ak, Administrasaun ne’ebé diak, halo planu programa ho di’ak, iha mós regulamentu ida ne’ebé forti, halo sensibilizasaun lei rai nian, atu nune’e bele implementa planu programa urbanu ne’e ho diak iha futuru.
Ita haree sidade Dili fatin konsentradu husi populasaun munisipiu 12 inklui RAEOA nia ema sira mai buka servisu, eskola no balun mai buka moris liu husi loke negosiu rasik’’ dehan Diretor asuntu estudantil gabinete pró- reito III UNITAL, Eugeno Lopes Aravei hateten ba Lafaek News iha kampuz UNITAL, foin lalais.
Tuir Eugenio, ba futuru sidade Dili atu furak, tenke hahú dezenvolve agora, parte kompotente liu-liu Ministéiru Planu Ordenamentu Teritoriu servisu maka’s halo polítika ida ne’ebe diak oinsá haree ba populasaun sira ne’ebé hela iha uma privadu no hira mak selu uma hodi hela, no hira mak halo uma iha foho leten liliu besik área afetadu ba inundasaun,
Bainhira tempu udan mosu inundasaun mota lori foer ne’ebé iha halo ita nia sisdade Dili nakonu ho lixu, tambá ne’e haree husi aspetu oin-oin aspeitu saude ambiental, aspetu ekonomia, turístiku, sósiu-kultuta no relijiaun, tanbá aspeitu hirak ne’e importante ba sidadaun sira ne’ebé mai hela iha kapital Dili,’’ dehan Eugenio.
Akademista ne’e mos fo hanoin, iha parte ida mós governu presiza halo sensibilizasaun lei rai nian ne’ebé hola parte iha fatin públiku, liu-liu fatin ne’ebé agora tama ona planeamentu ba planu urbanu nian, sidade Dili atu furak tenke iha re-alokasaun ba populasaun sira ne’ebé agora iha Dili, liu- liu komunidade sira ne’ebé hela besik fatin públiku hanesan tasi tolu iha parte monumentu São João Paulo II no iha tasi ibun.
Eugenio mós husu ba entidades hotu-hotu presija servisu hamutuk liu-liu autoridade lokal no komunitariu, sosiedade sivil inklui Ministéiru Planeamentu Ordenamentu Territóriu (MPOT) bele haree mós ba populasaun barak mak halo uma iha foho leten no hela besik tasi ibun tempu udan sira afetadu tebes ba inundasaun, uluk mós planu ona sidade Díli atu sai sidade metropolitanu, tanbá ne’e, fatin sira ne’ebé mak merese atu fatin indústria, negósiu no mós fatin edukasaun, desportu, kultura, relijiaun no seluk tan presija haree hotu.
tanbá ne’e, ba ministéiru kompetente ezekuta planu programa urbanu ho di’ak, parte kompotente atu buka uluk fatin halo re-alokasaun ba populasaun sira ne’ebé hela besik fatin afetadu sira bele aloka sira ba iha fatin ne’ebé mamuk hanesan, Metinaru, Hera, Balibar no mós Tibar, fatin sira ne’e ita bele indentifika seguru ba sira, tenke iha mós polítika ne’ebé di’ak no regulamentu ne’ebé forte atu nune’e populasaun sira labele halimar ho desijaun ne’ebé iha.
Tanbá atu hadook aan husi konflitu ita presija prepara fatin ne’ebé di’ak atu nune’e bele fó vantazen di’ak ba povu ki’ik sira hakarak hotu partisipa iha dezenvolvimentu planu urbanu nian,”tenik Eugeno.
Nia relata tan katak, tenke iha lei ka regulamentu ne’ebé foti ezemplu hanesan komunidade sira ne’ebé agora da-daun hela iha tasi-tolu ne’e fatin turístiku, fatin ba biodiversidade tanbá monumentu são João Paulo II iha ne’ebá, fatin ida ne’ebé bainhira ema hamrik iha leten hateke tun nasaun Timor furak tebes.
Ha’u haree uluk iha kuatru Governasaun ba kintu Governasaun konstitusional sira harii ona mini-merkadu sira, hanesan merkadu Taibesi, Manleuana no sira seluk maibe tanbá saída mak to agora, negosiante sira nafatin faan iha estrada ninin liu-liu fa’an iha tortoar-leten tambá, laiha kontuinidade husi planu sira uluk implementa ona,” Eugenio arguments.
Tan ne’e tenke iha planu identifika fatin negosiu nian, fatin industria, portu ninan, liu-liu fatin sira ne’ebé identifika ona sai hanesan fatin protezidu presija iha sosializasaun ne’ebé mak di’ak no mós jestaun kontrolu, jestaun planeamentu tenke, iha planu ba oin halo mudansa labele kahur sasan se lae tinan ba tinan futuru sidade Dili atu sai oinsa ita lahatene.
Nia husu, Governasaun ne’ebé atu mai tenke, ukun ho didia’k, halo planu programa urbanu ho dia’k atu nune’e sidade Dili sai furak, sai fatin dame, sai fatin dezenvolvimentu povu ki’ik sira hakarak hotu partisipa iha dezenvolvimentu planu urbanu nian.
SFLN : Benvida da Costa
Editor : Agapito de Deus




