Mai ita hatene istória badak ida kona-ba labarik sira ne’ebé lakon tanba militár Indonézia lori sira ba Indonézia kauza hosi 1979.
Crús Vermelha Timor-Leste (CVTL) nia servisu la’ós de’it atu salva vida no tulun ema vulneravel sira, maibé mós buka no fasilita atu reunifika fali labarik sira ne’ebé lakon durante funu. Servisu ne’e hala’o husi Cruz Vermelha Timor-Leste (CVTL), Komite Internasional Cruz Vermelha (ICRC), sosiedade sivil kompostu husi Asia Justice and Right (AJAR), Asosiasaun HAK no Governu Timor-Leste, hodi halibur fali labarik sira ne’ebé lakon durante okupasaun Indonézia.

Acasio esplika, hau simu maun Lekiloi ho kontente tebes tanba durante tinan 45 ami nunka hasoru malu, maibe esforsu husi Cruz Vermelha Timor-Leste (CVTL), ICRC hamutuk ho Governu Timor-Leste no sociedade sivil, hodi reuni fila fali ema sira ne’ebe lakon iha tempu funu. Maun Lekiloi lakon iha tinan 1979 durante okupasaun Indonézia, no militár Indonézia lori ba provínsia Sulawesi. Durante ne’e ha’u hanoin katak ha’u-nia maun Lekiloi mate ona, desde Timor-Leste ukun-an, ami-família, Na-Wati-Bercoli, buka no husu tuir informasaun maibé la hetan. Tan neʼe, ami-nia família deside harii nia rate no hakerek nia naran hamutuk ho matebian sira. Iha loron 22 fulan Novembru tinan 2024, CVTL, ICRC hamutuk ho Governu Timor-Leste no sociedade sivil, lori fali maun Lekiloi hamutuk ho ami. Ha’u kontente tebes tanba ami nia maun Lekiloi mai hamutuk ona ho família.
Depois ami halo tuir serimónia kulturál hodi simu fali maun Lekiloi. Husi serimonia kultura hamulak no fo bee hodi fase liman, ain, fuuk no fase nia isin tomak, depois lia nain lori tais hodi kele fali nia, serimonia kultura ne’e halo tuir lisan Na-wati nian tamba bolu fila fali Lekiloi nian klamar.
Depois família sira kaer liman no hakuak malu hodi fakar matan-been tanba saudades malu durante tinan 45 nia laran, foin primeira vez hasoru malu. Obrigado barak ba CVTL, ICRC hamutuk ho Governu Timor-Leste no sociedade sivil.
Sr. Acacio dehan lori familia uma lisan Na-wati mai hato’o agradese ba servisu CVTL, ICRC hamutuk ho Governu Timor-Leste no sociedade sivil, ami laiha osan mean atu selu imi nia favor, ami so deit orasaun ba Maromak hodi akompanha imi nia servisu. Ba oin, kontinua atividade buka labarik lakon iha tempu Okupasaun Indonézia, iha momentu ne’ebá la’ós de’it iha Munisípiu Baucau mak nia oan sira lakon , maibé iha munisípiu sira seluk mos labarik lakon hanesan ho ami.
Sr, Lekiloi dehan ha’u moris iha tinan 1967 iha Bercoli,
ha’u nu’udar oan dahuluk husi ha’u-nia aman (Manuel Soares inan Maria Namlaku). Bainhira ha’u sei ki’ik ha’u sempre tuir ha’u-nia avó-feto hodi ajuda kuda batar no fehuk iha to’os laran. Iha tinan 1975 ha’u nu’udar estudante klase dahuluk iha eskola primária portugés ida. Tinan hanesan Indonézia hahú invade Timor, ha’u tenke halai hamutuk ho ha’u-nia inan-aman no avó ba ailaran. Iha tinan 1977 tentara Indonézia (TNI) hahú bolu fali ema hotu iha ailaran atu fila ba sira nia knua, ha’u mós fila ba Bercoli ho ha’u-nia família hodi hela iha Igreja Bercoli, ne’ebé kontrola hosi batallaun tentara Indonézia 721. Enkuantu hela iha pesoal igreja batallaun ida ho naran (hau haluha ona) konvida hau tuir sira ba ailaran sai (TBO). Ha’u lakohi maibé nia hirus no ameasa atu oho ha’u, ha’u ta’uk entaun ha’u tuir sira sa’e ba foho matebian, nia haruka ha’u lori kilat musan, foos no bee. Iha tinan 1978 ha’u hetan transferénsia fali ba batallaun 721 ho (naran Yusup) tau matan ba ha’u. Iha tinan 1979, tropa 721 retira (Yusuf lori ha’u liu husi Viqueque to’o iha portu Laga), ha’u atu fila ba ha’u nia família iha Bercoli. Yusup la hatan, Yusup dehan tuir hau ba Indonesia Sulawesi.
Ha’u mós tuir Yusup ba Indonézia ne’ebé ha’u hela iha kuartél (Asrama Militar pinrang), Sulawesi parte súl. Ha’u hela iha ne’e kuaze tinan ida, loron-loron ha’u nia servisu mak tau matan ba jardin ne’ebé besik iha asrama militár nian. Iha tinan 1980-1981, Yusup muda hau ba nia knua naran Palopo, iha neba hau nia servisu mak tau matan ba Aifunan besik Yusup nia uma, iha tinan 1983 Yusup mos mate. Husi ne’e kedas Yusup nia família sira mos haree haʼu ladún diʼak ona, haʼu sai husi Yusup nia uma no bá hela iha toʼos ida. Feto-faluk ida naran Aida hetan haʼu no lori haʼu ba hela ho nia. iha ne’eba hau nia servisu mak tau matan ba plantasaun sira iha to’os laran no mos tau matan ba animal sira hanesan karau, inan ne’ebe hakiak hau tau matan diak tebes ba hau.
Iha tinan 1989 ha’u kaben ho feto Bugis ida sei iha relasaun ho ha’u nia inan hakiak, hodi hetan bensaun ho oan na’in 4, iha tinan 2001 ha’u nia feen mate tanba moras.
Iha tinan 2003 hau kaben fali ho feto ida husi Masamba no hau muda ba hela iha Masamba too agora ho oan nain 2. Iha ne’eba hau nia servisu hanesan taxista/kondutor online no halo to’os, iha tinan 2014-2016 hau ho hau nia oan nain 2 ba buka servisu iha Ambon hanesan fura minarai. Iha tinan 2023 hau nia kaben mate tamba stroke, too agora hau seidauk hola feto seluk tamba hau sei triste hela ho hau nia kaben nebe fila ona ba mundu seluk.
Kontinua Sr. Domingos de Souza relasaun ho Lekiloi hanesan maun alin iha (uma lisan Na-wati ) hateten ami familia la espera katak ami nia maun Lekiloi sei iha, tamba tinan 45 ona seidauk hasoru malu.
Iha tinan hirak nia laran ami-nia família halo buat barak ba nia tuir kultura suku Na-wati nian, entrega nia ba matebian sira. Maibe iha Jullu 2024 husi CVTL mai direitamente hasoru ami nia familia dehan imi nia familia naran Lekiloi sei iha nia hela iha Indonesia parte Sulawesi. Ami família hakfodak no la fiar tanba iha tempu okupasaun Indonézia bainhira militár Indonézia kaer ema tenke oho sira, ida ne’e mak ami família dehan Lekiloi mate ona durante ne’e ami nunka rona informasaun ruma kona-ba Lekiloi. Maibe ho CVTL, ICRC hamutuk ho Governu Timor-Leste no sociedade sivil, nia esforsu hodi buka oan sira ne’ebe lakon husi okupasaun Indonezia hodi buka no (lori fila maun Lekiloi mai Timor hodi hamutuk ho ami nia familia iha uma lisan Na-wati). #Remata