Lafaek News– Embaixadór Uniaun Europeia ba Timor-Leste, Andrew Jacobs, hala’o vizita ba eskritóriu programa Rai Matak (Green Land) iha Baguia, Timor-Leste hodi hasoru malu ho parte interesada lubuk ida ne’ebé envolve iha programa inovativu ne’e.
Embaixadór Jacobs dehan katak “Rai Matak nu’udar projetu ida-ne’ebé hetan finansiamentu husi EU (EUR 2.7 millaun | USD 3.1 millaun) ne’ebé hahú iha tinan 2020 no hanesan kolaborasaun entre Fundasaun Ho Musan Ida, Fundasaun xpand no OXFAM Timor-Leste atu hala’o atividade agríkula karbonu nian iha fatin foun haat iha Timor-Leste uza modelu ho susesu hosi WithOneSeed/Ho Musan Ida ne’ebé pioneiru iha Baguia.”
“Ida ne’e mak pakote finansiamentu úniku boot liu ne’ebé jere diretamente husi Uniaun Europeia iha Timor-Leste no hatudu UE nia kompromisu atu apoia Timor-Leste no ninia povu hodi implementa inisiativa sira kona-ba mudansa klimátika.”
Na’i-ulun ne’e hatutan tan katak “programa ida-ne’e, ho ninia foku úniku ba agrikultór ki’ik sira, laos de’it kontribui pozitivamente ba kombate hasoru mudansa klimátika maibé ajuda mós komunidade lokál atu hari ekonomia suku nian liuhusi reseita ne’ebé hetan husi fa’an kréditu karbonu.”
Leopoldina Joana Guterres, Diretóra Rai Matak ba relasaun ho komunidade, no benefisiáriu husi Prémiu Direitus Umanus “Sergio Vieira de Mello” (2020), simu husi Sua Exelénsia Prezidente Repúblika, Francisco Lú Olo Guterres, hateten katak ekipa Fundasaun Rai Matak halo ona progresu di’ak iha implementasaun programa ne’e.
“To’o oras ne’e ami konsege atinje alvu prinsipál lubuk ida inklui rekrutamentu no formasaun ba ekipa Agrikultura karbonu ne’ebé dedikadu, Sistema mapamentu satéllite ba país tomak no hahú atividade sira kona-ba buka tuir lolós terrenu nia oin-sa’a (ground truthing) no mapamentu rai nian iha área foun lubuk ida-ne’ebé iha potensiál ba Agrikultura Karbonu nian.”
“Ami mós hahú ona prosesu atu estabelese polítika no prosedimentu sira ba Fundasaun kréditu karbonu foun ida-ne’ebé sei tau-matan ba área projetu foun sira ne’ebé sei lidera hosi Timoroan ba Timoroan, no foka liu-liu kona-ba feto nia potensial iha setór agroflorestal.”
“Ami hakarak agradese Uniaun Europeia ba sira nia apoiu ne’ebé kontinua nafatin ba projetu ne’e durante tinan ida-ne’ebé país enfrenta hela susar ne’ebé afeta hosi pandemia Covid-19 ne’ebé sei la’o hela no mos devastasaun kauza hosi udan boot no inundasaun iha inísiu fulan-abril.”
Durante tinan 30 nia laran, programa sira ne’ebé kria liu husi Rai Matak sei: fó rezultadu di’ak ba agrikultór 2,000 ninia ekonomia no sira nia membru família entre 6,000 to’o 10,000 tanba sira sei simu pagamentu;
Sei kuda aihoris liu millaun 3 (3.000.000); hamoris retornu ekonómiku tanba armazena karbonu; hasa’e dezenvolvimentu empreza sosiál;
promove igualdade jéneru no benefísiu sosiál no kulturál; fó asesu ba servisu finanseiru lokál no kulturál ne’ebé apropriadu; no
hasa’e kapasidade lokál liu husi dezenvolvimentu abilidade no transferénsia jestaun programa ba autór lokál sira. Atu hetan informasaun liu tan, favór kontaktu: Mana Leopoldina Guterres: leo@frm.tl +670 7728 0188




