Lafaek News-(Kailako)-Eskola Bázika Filiál (EBF), aldeia Tatelori suku Manapa, postu administrativu Kailako, munisípiu Bobonaro, harii dezde ditadura kolonializasaun Portugés (1967) too ohin Timor Leste independénsia tinan 20, didin nafatin ho tali-tahan kain hodi asegura povu aileba nia oan hala’o prosesu aprendizajen.
Ba Lafaek News, diretora interina EBF Roeteten, Marcelina Dejena de Jesus informa, EBF ne’e harii dezde tempu colonial Portugés nian, no eskola ne’e produz ona Kailako oan matenek lubuk ona, balun sai diretor iha nasional no balun sai dosente iha universidade oi-oin Dili, maibé governu laiha atensaun ba hadia EBF ne’e atu povu kiik nia oan kontinua eskola hodi matenek dezenvolve nasaun ne’e iha futuru.
“Ha’u senti triste tebes, Ministériu Edukasaun ho parte relevante sira mai haree ona eskola ne’e maibé ate agora seidauk hadia eskola ne’e,” hatene Marcelina Dejena de Jesus ba Lafaek News iha kna’ar fatin EBF Roeteten, Bobonaro kinta, (21/09/2022).

Ho laran triste, Marcelina haktuir, jestór eskola hakerek ona proposta atu hadia eskola ne’e haruka ba Ministériu Edukasaun (ME) iha tinan 2010 laiha rezultadu, nune’e iha tinan 2012, jestor EBF ne’e kontinua hakerek ba proposta ba ME, maibé laiha rezultadu too ohin loron eskola refere didin ho tali kain hodi proteze ainin ho udan iha tempu labarik sira hala’o aprendizajen.
“Proposta mos ami hatama maibé ate agora ministériu edukasaun no parte relevante sira seidauk hatan ami nia resposta ate agora eskola nafatin aat ba bebeik odomatan sira mos aat htu ona plafond sira no kalen sira mos aat hotu ona didin sira mos komesan naksobu aat hotu ona,” katak Marcelina.
EBF Roeteten iha sala aprendizajen 3, akumula estudante husi primeira ano too sestu ano, nune’e primeira ano too terseira ano eskola iha dader tuku 8:30 remata iha 12:00, quatro ano too sexto ano eskola iha tuku 13:00 lokraik remata 17:00, total estudantes 80, mane 46 no feto 34, inklui professors nain 4, kompostu husi permanente nain tolu ho professor kontratadu 1.
“Senti triste tebes, tanba kondisaun eskola la favorável ba estudante sira atu hala’o sira nia aprendizajen lor-loron, maibé nafatin fuan boot hodi hala’o sira nia estudu maske eskola ne’e ho kondisaun ladún diak ona, bainhira tempu udan no anin boot susar tebes ba estudante sira atu hala’o sira nia aprendizajen, tanba kondisaun ladún favorese ba estudante sira,” Marcelina halerik.
Hodi dehan, nu’udar professora sempre enkontru ho inan-aman, xefe aldeia, xefe suku no parte relevante sira, maibé too seidauk iha resposta pozitivu.
“Ha’u senti triste ho relevante sira ne’ebé mak mai haree direita kona-ba kondisaun eskola ne’e la di’ak maibé ate agora sei dauk atu hadia eskola ne’e.” nia hakotu
Estajiada : Adolfina Soares
Editor : Agapito de Deus




