Lafaek news-(Ermera)-Iha kampania ba dala-10, diskursu polítika kandidatu númeru sortieu 14, premiadu José Ramos Horta iha munisípiu Ermera hafutar ho rai-lakan ho sinal natureza maibé udan la turuk husi kalohan as tutun ba rai bainhira Xanana Gusmao hakilar lian kroat hasoru kalohan ne’ebe taka metin fahe malu naroman mosu kedan.
Diskursu kandidatu númeru 14, minutu 20 de’it, hahú simu mikro se’e ba ibun rai-lakan sira haklalak tarutu hanesan morteiru, maibé udan turuk ida nunka habokon rai, Horta hateten lia ida dehan Ermera mak manda Amerika, fo kedan sinal hamaus ba railakan nonok kedan iha minutu ikus.
”Ermera mak manda Amerika, tanba Ermera nia kafé, Amérika mós mos hemu, ha’u lori mos ba Papa Vatikanu, ha’u simu todan iha primeiru ronde bainhira rona rezultadu iha loron 19 kalan, ha’u komesa diálogu kedan ho partidu hotu-hotu hodi hakotu krize polítika no violasaun konstituisaun husi ita nia prezidente repúblika, ha’u sei ko’alia makas ho governu oinsá hadia presu kafé Ermera,” katak José Ramos Horta.
iha okaziaun ne’e kandiatu ne’e lakohi dada lia la naruk, maibé hameno de’it ba populasaun Ermera atu labele lakon konfiansa fo votus ba númeru 14 hodi hadia situasaun polítika, ekonomia, kiak no mukit, feto faluk no inan feton sira iha Timor Leste, nune’e diskursu remata entrega kedas ba protokolu hodi bolu Kay Xanana Gusmão kontinua nia intervensaun polítika. https://lafaeknews.tl/book-an-la-diak-ambiente-ermera-nakfilak-ba-manas-lemos-manan-primeiru-ronde/
Iha diskursu daruak prezidente CNRT Kay Rala Xanana Gusmão, hamulak hasoru natureza ne’ebé atake da-daun husi Kalohan nakukun sinal atu udan, lian hamulak ne’ebe kroat ema ne’ebe rihun ba rihun lian la’ek, hakmatek rona hamulak husi lider karizmátiku ne’e, hafoin hamulak hotu kalohan sira iha leten as ba fahe malu loke kedan naroman fila-fali, no hahu kedas intervensaun polítika husi prezidente CNRT ne’e hodi husu deskpulpa ba povu Ermera katak ukun tinan 10 más la halo buat ida.
Durante diskursu lider karizmátiku ne’e ko’alia kona-ba konstituisaun RDTL iha mandatu Prezidente Repúblika Francisco Guterres Lú Olo, komesa husi 2017 too ohin, liga ho membru governu nain 9 ne’ebé la konsege simu tomada depose, too hamosu impase polítika durante tinan tolu nia laran too ohin loron.
Timor-Leste, oras ne’e, tama hela iha krize institusional ne’ebé provoka hosi atus Presidente da Republika hodi viola Konstituisaun da Repúblika, hahú hosi 2017. Situasaun ne’e pratikamente paraliza tiha Governasaun, ne’ebé fo impaktu boot ba iha vida moris povu no país nian. Nune’e mak Partidu CNRT haré katak dalan úniku atu hakotu krize, maka liu husi eleisaun Presidensial nebé sei hala’o iha 19 de Marsu 2022. Tanba ne’e, maka CNRT, iha Konferênsia Nasional 23 Janeiru 2022, deside hili kandidatu ida nebé iha kapasidade hodi, bain-hira eleitu, bele rezolve ka hakotu tiha krize ne’e, hodi nune’e labele lori tan impaktu negativu nebé boot ba iha Povu no Nasaun Timor-Leste. Nune’e maka Conferensistas sira deside hili Dr José Manuel Ramos Horta núdar Kandidatu P. CNRT hodi konkorre ka eleisaun presidensial ne’e.
Atu lori susesu ba iha eleisaun presidensial ne’e, presiza hamosu programa kampanna ida nebé responde ba nesesidade povu no Estadu nian, hodi nune’e bele hakotu krize no hadi’a hikas imajem Estadu nian, nebé monu maka’as iha mundu internasional.
Depois de rona aspirasaun hosi konferensistas no militantes sira, no mos depois de analiza situasaun país nian, durante tinan 5 maka, programa kampanha ne’e haré liu ba áreas importantes hat (4). Ida ne’e la-os katak áreas seluk la-os importante, maibé áreas 4 né iha ligasaun liu ba hakotu krize nebé mosu, atu bele hadi’a fali Povu-nia moris, hanesan tuir mai né, Repozisaun Ordem Konstitusional no Ordem Estadu de Direitu Demokrátiku, Rekuperasaun Ekonómika (Post-Covid-19),Kompetênsia Konstitusional Presidente da Repúblika no Boa Governasaun no Justiça
Programa ne’e nia objetivu prinsipal maka atu korriji aktus inkonstitusionais nebé aktual PR halo iha tinan 5 ikus né nia laran, hodi hatudu katak Presidente da Repúblika hatudu deit nia la halo ninia knar lolós, tuir Konstituisaun RDTL haruka, nia la imparsial, nia la iha bom sensu no la iha hanoin atu defende Estadu ninia interesses. Aktus inkonstitusionais sira né bele loke presedentes ladi’ak ba futuru País nian no mos kria dadauk impaktu negativu iha komunidade internacional ninia avaliasaun ba Timor-Leste, hodi hafoer imajem Rai doben no Estado RDTL nian, tanba ne’e, ho programa ida ne’e, ita sei buka hakotu krize institusional, hadi’a povu nia moris no hadi’a imajem Timor-Leste nian, iha Mundu Internasional.
Repozisaun Ordem Konstitusional no Ordem de Estadu de Direitu Demokrátiku, Mandatu Prezidente Francisco Guterres Lu-Olo, iha tinan lima nia laran, hamosu violasoens lubuk ida ba Konstituisaun da Repúblika, hanesan tuir mai, Violasaun ba Artigu 77º. – la kumpre Juramentu nebé hasai iha Tomada deposse
Iha juramentu, nia dehan ‘sei kumpre no halo ema hotu kumpre Konstituisaun no Leis sira’, maibé simu tiha posse, nia viola tiha ninia juramentu hodi la halo tuir Konstituisaun no Leis sira, violasaun ba Artigu 16º. (2) – kona-ba deskriminasaun iha direito sidadaun Timor oan tamba konviksaun politika la hanesan, no ba Artigu 69º. – Separasaun dos Poderes, hodi viola gravemente poderes órgauns seluk nian, no. Artigu 106º. (2), Faktus, Foti tiha knar Justisa nian, hodi halo julgamento ba membrus Governu sira nebé indijitadus husi Aliansa Maioria Parlamentar. Iha tempu hanesan, viola mos segredu justisa no prinsípiu direitu universal kona-ba ‘prezunsaun de inosênsia.
Prezidente rekuza fó posse ba membrus sira, nebé indijitadus atu halo parte iha VIII Governu Konstitusional. Tuir artigu 106º. (2) Konstituisaun nian, dehan ‘Membrus Governu sira, Prezidente-Repúblika mak nomeia, tuir proposta Chefe Governu nian.
Violasaun ba Artigu 62º. – kona-ba Poder polítiku mai husi povu, Faktus, Povu fó konfiansa ba Prezidente Repúblika, hodi sai guardiaun ba Konstituisaun, maibé, iha realidade, nia mak viola uluk fali Konstituisaun, Violasaun ba Artigu 74º. (1) – garante regular funsionamentu Instituisoens Estadu nian, no Artigu 85º. alínea e) – Violasaun ba lei por omisaun;
Faktus, Nudar Prezidente da Repúblika, la tau matan ba inprudênsia husi Tribunais sira, bain-hira hola desizaun ba asuntu Estadu nian, hanesan, lakohi tesi lia kona-ba petisaun nebé hato’o ba Tribunal kona-ba asaltu de poder, iha Parlamentu Nasional (viola prinsípiu universal Direito, ‘Ius Curia Novit’ – Juiz labele rekuza halo julgamentu ba kazus nebé hatada ba Tribunal).
Prezidente halo intervensaun ba independênsia Tribunais nian (hodi halo fali julgamentu popular ba membros governu indijitadus ba Governu AMP – komete uzurpasaun de poder, Hamate direitu politiku sidadauns nian no viola mos direitu ba bom nome sidadauns nian).
Prezidente la halo intervensaun, bain-hira VII Governu halo levantamentu osan Fundu Petrolíferu ho montante USD 70 milhões, nebé la liu hosi aprovasaun Parlamentu nian.
Prezidente da Repúblika admite no enkoraja mudansa Meza PN la tuir LOFAP (Lei Orgânica ba Funsionamento no Administração Parlamentar), nune’e Prezidente Parlamentu Nasional (PPN) Aniceto Guterres, tuir perspetiva politika no ordem demokrátika konsideradu ilegal – tamba eleitu la tuir regra jeral, liu-liu eleito, extra-parlamentar tamba, Kontra determinasaun agenda Plenária, Forsadamente hadau meza PN (uza forsa fízika no forsa Policial), Eleisaun Meza PN la tuir Rejimentu Parlamentar (LOFAP);
Violasaun ba artigu 78º. kona-ba incompatibilidade – Artigu ida ne’e dehan Prezidente Repúblika LABELE hala’o knar seluk bain-hira eleitu ona nudar PR, Faktus, desde ke Senhor Lu-Olo eleitu nudar Presidente da Repúblika, nia nunka deklara formalmente katak nia husik ona kargu nudar Prezidente Partidu FRETILIN.
Kontinua hanesan Prezidente Partidu FRETILIN, hamutuk ho Sekretariu Jeral Partidu FRETILIN hodi kontinua hala’o politika ne’ebé favorese liu ba intereses Partidu FRETILIN no haluhan tiha dever hanesan Guardiaun Konstituisaun RDTL (ref. diskursu Dr Mari Alkatiri iha 22 Novembro 2021), deklarasaun Marí Alkatiri, bain-hira fila hikas husi Portugal, iha Aeroporto Nicolau Lobato iha 27 Janeiro 2022, katak ‘Lu-Olo nudar Prezidente FRETILIN sei hetan nafatin apoiu Partidu FRETILIN nian’.
Violasaun ba Artigu 86º. alínea (f) – Prezidente da Repúblika viola artigu ida ne’e, tamba la dissolve Parlamento Nasional iha período naruk, liu loron 60, faktus OGE 2020 lá passa iha PN, iha loron 27 Janeiru 2020, Prezidente da Repúblika konvoka kedas reuniaun ho líderes Nasionais sira, iha loron 10 Fevereiru 2020, hodi hamosu pontu tolu (3), mak hanesan tuir mai ne’e, Eleisaun Antesipada nudar solusaun ikus liu.
Husu Partidus sira atu halo movimentu iha PN, hodi hetan alternativas ba formasaun Governu foun, Primeiru Ministru (PM) Taur Matan Ruak (TMR) nafatin assume kargo nudar PM, to’o hetan ka forma ona Governo foun (lX Governu);
Bazeia ba orientasaun Prezidente da Repúblika nian, maka Partidu CNRT halo movimento no konsegue forma koligasaun foun no indijita Maun boot Kay Rala
Xanana Gusmão nudar PM ba lX Governo no apresenta ba PR iha loron 10 Marsu 2020. Maibé Prezidente ignora tiha koligasaun ne’e no enkoraja ninia partidu FRETILIN hodi viabiliza fali VIII Governu, nebé konstitusionalmente monu ona tamba, tuir Konstituisaun RDTL, iha artigo 86º. alínea (f), Parlamentu Nasional ba V Legislatura KADUKA ona, iha loron 18 Marsu 2020.
Violasaun ba artigu 106º. (1) – kona-ba Nomeasaun ba kargu Primeiru Ministrum faktus Iha tinan 2017, Prezidente da Repúblika nomeia Primeiro Ministro, husi Koligasaun Minoritária iha Parlamento, hodi forma tiha no fó posse ba VII Governu, hodi nune’e provoka krize institusional.
Violasaun ba Artigu 112º. – kona-ba demisaun Governu nian. Artigu ida ne’e dehan wain-hira Prezidente da Repúblika simu pedidu de demisaun husi Primeiro Ministro, dalan úniku ba Prezidente Repúblika maka aseita pedidu de demisaun Primeiro Ministro nian no ninia governu tomak.
Nia dehan, Faktus Hafoin simu tiha karta de demisaun husi PM, Prezidente Repúblika la foti asaun hodi demite PM, mas haruka PM dada fali nia karta de rezignasaun, Prezidente da Repúblika admite no enkoraja kontinuasaun VIII Governu nebé la tuir ona Konstituisaun. Konstitusionalmente, lolós Prezidente hamosu ona IX Governu.
Iha diskursu ikus lider nasional ne’e husu povu Ermera atu fo votus konfiansa ba kandidatu númeru 14, premiadu José Ramos Horta hodi simu kna’ar xefe estadu atu bele hadia hikas imajen Timor ba mundu, no lori hikas Timor ba mundu no lori mundu mai Timor.
Jornalista : Abekha Raihusar
Editor : Agapito de Deus




