Lafaek News—Centru Nasional Chega (CNC) kinta (17/08/2023), ho Universidade Santa Dharma Yogyakarta asina nota entendimentu (Mou-Sigla Ingles), ho objetivu atu prezerva memoria pasadu hodi hakat ba rekonsialiasaun.
Iha okaziaun ne’e diretor CNC Hugo Fernandes, esplika natureza husi asina nota entendimentu ne’e oinsá implementa rekomendasaun sira husi relatóriu Chega, kona-ba oinsá prejervasaun memoria pasadu nomós husi memoria pasadu nian bele hakat ba rekonsiliasaun, tan ne’e husi parseria ne’e tuir mai ho diskusaun sira kona-ba modalidade saida de’it mak CNC sei halo, atu nune’e asuntu ida ne’e bele apoiu tomak husi governu konstituisional da-sia nian.
“Seremonia ne’ebé ohin CNC realiza kona-ba serebra nota entendimentu entre CNC ho Universidade Santa Dharma, iha ne’ebé marka prezensa husi mágnifiku Reitor Universidade Santa Dharma, prezensa mós husi Sekretariu Estadu Komunikasaun Sosial nomós PDHJ, ne’ebé lori naran governu no estadu nian hodi asiste asinatura kona-ba nota entendimentu ne’e rasik, iha ne’ebé liuhusi asinatura nota entendimentu ida ne’e hodi hametin koperasaun ne’ebé diak entre pais rua ne’ebé harii ho memoria pasadu mai husi vitima sira nomós buka dalan oinsá mak rekonsiliasaun ne’e bele lao,” diretor CNC dehan.
Sorin seluk Sekretariu Estadu Komunikasaun Sosial, Expedito Dias Simenes reforsa, nia parte agradese ba CNC bele realiza eventu ida ne’e, tanba eventu importante tebes hodi haree liu ba kooperasaun CNC ho Universidade Santa Dharma, iha ne’ebé nia reputasaun makas tebes iha Indonesia, tanba Timor oan barak ne’ebé agora iha Timor-Leste mai husi Universidade Santa Dharma hodi servisu hamutuk ho CNC.
“Liuhusi koperasaun entre Universidade Santa Dharma ho CNC, di’ak teb-tebes liuhusi peskiza sira ne’ebé sei halo kona-ba memoriza situasaun pasadu nian, atu nune’e ita bele hatene kona-ba saida mak akontese iha tempu pasadu, nune’e oinsá ita bele prozeta futuru ne’ebé ho situasaun Timor-Leste no Indonézia agora hodi haree kona-ba rezultadu husi rekonsiliasaun ne’ebé halo husi ita nia lider sira hodi kria relsaun entre RI ho TL sai belun diak iha mundu,
Nia dehan, liuhusi governu da-sia ne’e nafatin iha nia programa kona-ba detensaun ba iha CNC atu hala’o nia kna’ar nune’e bele hetan rezultadu ne’ebé diak, hanesan ema hotu hatene iha situasaun uluk no agora ba futuru Timor-Leste ho Indonesia iha situasaun ne’ebé moris harmonia, tanba rezultadu husi konsolidasaun ne’ebé ider sira halo iha tempu uluk ba.
“Tan ne’e ita espera katak CNC, sei hala’o nia kna’ar ho diak, liu-liu husi rezultadu seminariu ida ne’e ho rezultadu peskiza nian, atu nune’e ita mantein ita nia hanoin hodi halo rekonsiliasaun ne’ebé diak liu iha future entre Timor-Leste ho Indonesia,” Expedito Dias Hakotu.
Jornalista : Crispin de J. Aamaral.
Editór : Agapito de Deus