Balibo-Lafaek News—Istória sai hanesan lalenok ida atu ita hotu nafatin leno ita nia an, ita mai hosi ne’ebe?, no ita atu ba iha ne’ebe? No ita too ona iha ne’ebe? Ida ne’e sai hanesan vizaun ida ba ita hotu hotu hanesan Timor-oan.
Ministru Komérsiu Indústria, Filipus Nino Pereira hatoo asuntu ne’e, hafoin hala’o abertua ba lansamentu Feira Liberdade Balibo Five hamutuk ho Konsellu Imprensa iha loron 13/10/2025, iha kampu Balibo, postu administrativu Balibo munisípiu Bobonaru, no feira refere sei realiza durante loron 3, hosi loron 13 no sei remata iha loron 16 Outobru 2025.

“Istóriku sai nafatin hanesan lalenok ida atu ita hotu atu nafatin leno ita nia an, ita mai husi ne’ebe? no ita atu ba iha ne’ebe? ida ne’e sai hanesan vizaun ida ba ita hotu-hotu, hanesan timor oan, ne’ebe ita hakrak orgulu ba ita nia rain,” Filipus Nino Pereira hatoo iha diskursu iha abertua Feira Liberdade Balibo Five, iha kampu Balibo munisípiu Bobonaro, 13/10/2025.
Hodi dehan, iha fulan ida-ne’e duni, sei marka eventus istóriku bo’ot ida ba jornada estadu nian, Timor Leste sei hakat ba iha familia bo’ot ASEAN nian, ida-ne’e ezije TL nia prontidaun, la’os dei’t iha parte ekonomia, maibe iha mos parte asesu informasaun nian.
“Tanba ita atu halo abertura ba feira produtu lokal ba iha ámbitu komemorasaun ba loron aihan mundial internasional, Ita mós koa’lia kona ba promove ekonomia lokál, hanesan mos ita nia jornada estadu nian ba iha Familia bo’ot ASEAN, entaun ita hotu tenki hamutuk fortifika ita nia komitmentu, ita nia prontidaun iha kualker profisaun ne’ebe mak ita hakna’ar-an ba, Ita hakarak liberdade ne’ebe iha total no kompleta, ita hakarak soberanu ba iha aihan, ita hakarak iha soberanu ba ita nia ekonomia, soberanu ba iha ita nia polítiku, tan ne’e hanesan esforsu koletivu ne’e sai hanesan sasukat ida hodi ita bele haree katak ita iha diresaun ida-ne’ebe mak loos,” Nino afirma.
Nino fundamenta, iha eventus ne’e komemora mos loron importante hirak hanesan loron mundial alimentasaun no loron trajedia Balibo five ba ba dala-50 iha tinan 1975-2025, iha ne’ebe Jornalista Australianu nain lima lakon sira nia vida iha rai Balibo hodi marka istória realidade too ohin loron.
“Ita mós hanoin ba koron trajédia ho masakre Balibo, ne’ebe jornalista Australinu nain lima, husi obra jornalista nian ne’ebé sira halo husi sira nia mate, Ita mos komemora liberdade imprensa Timor-Leste nian, atu rekoñese servisu jornalista nian, katak papel jornalista nian importante tebtebes, atu fo imformasaun ne’ebe mak lolos, imformasaun ne’ebe mak krédivel no justu, Konsellu imprensa mak bele akomoda eventus ida ne’e hotu, atu ita bele iha fatin ida, ita bele halo reflesaun, la’os iha valor istóriku de’it, maibe iha valor ekonomia ne’ebé ita bele iha aproveita ida,” Nino esklarese.
Iha fatin hanesan, reprejentante Prezidente Autoridade Munisipiu Bobonaru, Julio Caero reforsa, loron ida ohin loron selebrasaun tinan 50, loron konsellu imprensa nian atu hanoin hikas maun alin jornalista 5 ne’ebe mate iha balibo, tanba sira buka lia loos, sira simu intimidasaun no ameasas, sira halerik povu Timor nia susar no sira mak hetan susar ho terus, to mate ba rai doben Timor-Leste,
“Orgullu teb-tebes liu husi sira mak mundu internasional rekoñese ita Timor, ohin loron ita hamutuk iha ne’e, ha’u reprezenta Prezidente Autoridade Bobonaro, hato’o agradesimentu bo’ot teb-tebes ba programa IX Governu, liu husi Ministru komérsiu Indústria ne’ebé ohin loron mai loke feira ida ne’e, hodi promove aihan lokal nian,” reprezentante PAM Bobonaro relata,
Iha Sorin seluk, Reprezentante Konsellu Imprensa, Konsellera Isabel Maria Fernandes de Jesus, hateten prezensa ema hotu iha ne’e hatudu komprimísiu koletiva ba futuru alimentasaun ekonomia lokal no identidade kultura.
“Ita bo’ot sira nia prezensa hatudu kompromisu koletivu ba futuru alimentasaun ekonomia lokal no ita nia identidade kultura, feira produtu lokal nu’udar espasu ida ne’ebe atu valoriza agrikultur siral nia servisu. Sira mak eroi verdadeiru ne’ebe ho esforsu no dedikasaun tomak prepara aihan sira, liu husi sira nia liman badinas, feira ida-ne’e laos eventu uniku ida, maibe nu’udar eventu dahuluk ne’ebe sei lori ita hotu, hodi ba komemora, loron tolu ne’ebe importante hanesan, loron mundiál alimentasaun , loron ne’ebe importante qtu garante aihan sustentável, saudável no justu ba ema hotu,” Isabel relata.
Hodi dehan, Trazedia Balibo, iha tinan 1975, ne’ebe koñesidu ho naran Balibo five, loron ne’ebé Jornalista Australianu nain5, lakon sira nia vida, wainhira hala’o sira nia kna’ar hodi haklaken lia loos ba luta ukun rasik an, sira troka sira nia vida ho lia loos, loron Liberdade Imprensa, loron ne’ebe ita rekoñese valor ho imformasaun ne’ebe livre ho korajén atu hatete lia-loos. komemorasaun tolu ne’ebe haburas aspetu direitus humanus ,direitu ba aihan, direitu ba imformasaun no liberdade.
Entretantu, iha serimonia abertura feira Liberdade Balibo Five ba tinan ne’e, hetan partisipasaun másimu hosi komunidade kreativu Balibo oan, no partisipa direta PAM Bobonaro nia repreentante, komandante UFP Balibo, komandante PNTL eskuadra Balibo, komdante F-FDTL fronteira, konselleru no konselleira Konsellu Imprensa, inklui ho jornalista nasiona no internasional iha kampu Balibo postu administrativu Balibo munisípiu Bobonaro.
Kobertura : Ekipa Lafaek News




