Lafaek News-Setór agrikultura núdar setór ida ne’ebé esensiál no konsidera importante tebes iha mundu nomós iha nasaun Timor Leste, maibé kuitau, hare’e ba Orsamentu Jerál Estau (OJE) 2024 ne’ebé aloka ba setór ne’e rasik ho de’it porsentu 2,1 ne’ebé konsidera ki’ik tebes.
Se’e nune’e, oinsá mak bele dudu no dezenvove setór ne’e ba oin se’e wainhira ukun nain sira latau importánsia, ne’e hatudu katak, ukun na’in sira mak la nesesária no laiha sentidu atu tane a’as no valoriza hodi fó prioridade ba setór agrikultura iha rai ne’e.
Afinál, durante ne’e ukun na’in sira sempre kestiona maka’as katak, reseitas doméstika no rendimentu ne’ebé Timor Leste iha la’os depende de’it ba fundu minarai, maibé presija mós diversifíka setór sira seluk liu-liu setór agrikultura hodi subtitui fundu mina rai ne’e rasik, nune’e bele garante nafatin ekonómia Timor Leste iha futuru no reduz importasaun husi rai liur.
Maibé, realidade konkreta ne’ebé hatudu iha públiku nia matan oinseluk fali. Ida ne’e signifíka katak ukun na’in sira iha rai ne’e mak lakohi fó oportunidade, no hakarak duni hamate setór agrikultura ne’e rasik iha rai ne’e.
Tamba ne’e, Koligasaun Agrikultura Timor Leste (KATL) ho Sosidade Sivíl kompostu HASATIL, Lao Hamutuk (LH), PERMATIL, UNAMER-Ermera, OXFAM iha Timor Leste no Alumni Parlamentu Foinsa’e Timor Leste (APFTL) sente lamentavel tebes tamba konsidera OJE ne’ebé aloka ba agrikultura iha tinan ne’e laiha mudansa no lasufisiénte atu responde ba problema sosiedade Timor Leste liu-liu sira ne’ebé mak hela iha area remotas no rurais.
Lamentasaun ne’e pozitivu tebes tamba bele fó hanoin no kokretiza governu rai ne’e liu-liu nuno governu ne’ebé lidera husi Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão nomós politíku na’in sira liu-liu membru parlamentu ne’ebé lidera husi Maria Fernandes Lay.
“Tamba ne’e, KATL hakarak fó hanoin ba Governu da IX no Parlamentu Nasionál atu fó prioridade no investe maka’as iha setór produtivu sira hanesan agrikultura, turizmu, peskas no seluk tán la’os governu fó fali prioridade bo’ot liubá setór indústria mina no gas hanesan projetu tasi mane no greater sunrise,” deklara Portavoz Lucia da Costa, liuhusi konferénsia imprensa ne’ebé hala’o iha Faról Dili, 19/12/2023.
Portavoz ne’e haktuir, Lolo’os ne’e governu tenke dezenvolve infra-estrutura iha nivél suku to’o Aldeia hodi haforsa komunidade sira nia reziliénsia ba mudansa klimátika, hari’i irrigasaun eskalaun ki’ik ne’ebé bele fornese be’e ba uma kain sira nia to’os ho natár iha tempu ne’ebé laiha udan, suporta konservasaun be’e iha ai-laran no be’e matan sira atu labele maran.
Aliende presija hadi’ak estrada no ponte to’o nivél aldeia atu komunidade no agrikultór sira bele asesu ba merkadu ho di’ak. Investe no hari’i laboratóriu iha nivél Munisípiu no Nasionál hodi bele fasilita agrikultór sira bainhira halo teste ba produtu agrikóla ne’ebé agrikultór sira produz nune’e bele garante kualidade inklui mós produtu importasaun husi nasaun sira seluk molok fa’an ka distribui ba merkadu.
Nomós tenke promove politíka ne’ebé inkluzivu hodi fasilita partisipasaun hanesan ba ema ho defisiénsia feto sira LGBTQ, nomós foinsa’e sira iha atividade ne’ebé liga ba produsaun ai-han, distribuisaun, prosesamentu merkadorias liuhusi hari’i espasu no sentru merkadorias ba produtu orgániku iha nivél Munisípiu to’o Nasionál.
Nune’e, durante ne’e mós husi observasaun no analiza KATL nian katak to’o oras ne’e Timor-Leste seidauk hatudu dezempeñu signifíkativu ba investimentu reál iha setór produtivu no setór importánte sira seluk atu bele sai baze hodi garante ekonómia Timor-Leste nian iha futuru.
No tuir observasaun KATL durante ne’e mós katak, maske governu halo ona investimentu bo’ot iha setór ekonómia, maibé nafatin la hatudu investimentu ne’ebé adekuadu iha setór produtivu Ida ne’ebé konsidera importante.
“Proposta OJE tinan 2024 kontinua la hatudu politíka konkretu oinsá buka dalan hodi diversifíka ekonómia ida ne’ebé reziliente no sustentavel. Alokasaun orasamentu iha setór agrikuktura kada tinan laiha mudansa iha OJE tinan ida ne’e mós hetan de’it 2,1% husi totál Orsamentu Jerál Estadu 2024,” haktuir Portavoz ne’e.
Aliende Timor Leste mós konsidera hanesan nasaun ne’ebé vulneravel liu hasoru mudansan klimátika no falta kapasidade no rekursu. Nune’e, tuir dadus governu nian mos hatudu katak, problema ki’ak no in-seguransa ai-han, mal-nutrinusaun des-igualidade sosiál sei a’as liu iha área rurál sira ne’ebé maiória povu moris hanesan agrikultór.
Tamba TL nia politíka iha setór agrikultura nomós setór seluk ne’ebé liga ba sistema ai-han, hanesan setór infra-estrutura, komérsiu no sosiál la promove partisipasaun iguál ema hotu nian no la inkluzivu liu-liu ema ho defisiénsia, feto LGBTQ nomós foinsa’e sira.
Enkuantu, rede koligasaun Agrikuktura Timor-Leste (KATL) mak rede ne’ebé envolve agrikuktór, grupu ema ho defisiénsia, setór privadu, grupu feto no mane iha agrikultura, organizasaun juventude, LGBTQ, grupu kooperativa, movimentu sosiál, organizasaun sosiedade sivíl no grupu sira seluk ne’ebé iha interese atu tau matan ba asuntu mudansa klimátika, feto ho rai sustentabilidade Ekonómia diversifíka ne’ebé sustentavel no inkluzivu iha Timor-leste.
Jornalista : Arnaldo Nunes
Editor : Marcos da Silva Araújo




