ESKRITOR; VINCENCIO ELU
INRODUSAUN
Artigu ninia signifikativu ba atoni-oan tenke promove Fraternidade humanu no amizade social ne’ebe klásiku imajináriu ho modu autentiku nu’udar ema humanu, pregasaun ba kontributu barak. Hodi fó atensaun ba ita nia ain atu hakat ba oin, oinsá aborda diskursu, hatudu elementu sira ninia orijinalidade. Ho modu partikular testu destaka pasajen, ne’ebé lori ita tuir formulasaun sira ne’ebe apelu iha finál nian, konxiénsia kona ba urjénsia fraternidade hahú husi realidade.
Atu aprofunda no análize ne’ebé hatudu sai hanesan motivasaun sira ne’ebe obstákulu iha nivel fundamentál. Atu identifikasaun tuir dalan konkretu ne’ebé konvida ita nia vontade, Ita nia an hodi konkretiza orizonte fraternidade no amizade sosiál. Sira bele fasilmente haree iha eskema “rekoñese interpreta hili” ezortasaun propoin nu’udar ita nia, atu ain-hakat ba iha prosesu nian. Atu presiza klarifika buat sira ne’ebé bele sai rezultadu ne’ebe di’ak, no mós buat ne’ebé prejudika nia projetu. Tanba Ita implika la’ós de’it rekoñese no interpreta movimentu sira ne’ebe di’ak no aat nian, maibé iha buat balun ne’ebé sira hili liu husi ida-idak nia di’ak tanba atu rejeita buat sira ne’e. Tuir nia Eskema hanesan uza ho modu klaru ka implísitu. Tanba ita bele lee “Fratelli Tutti Fratres Omnes” nu’udar aprezentasaun dalan pesoál ne’ebé lori ita, atu formula iha apelu final, dame ba justisa no ba fraternidade.
Freternidade ninian
iha pontu partida nian mak konxiénsia kona-ba paradoksu ita-nia tempu, iha ne’ebé, maski husi parte globalizasaun ne’ebé luan ba bei-beik maibé, husi parte seluk iha fragmentasaun iha izolamentu ne’ebé aas maski iha fragmentasaun ne’ebé halo sai difisil no rezolve problema sira ne’ebé kona ba ita hotu, bainhira sei elabora hela lia-fuan kona-ba Fratelli Tutti Fratres Omnes, halo sai evidente liután. Dinámika ne’ebé liu husi dimensaun hotu ba vida sosial nian, Ekonomia globál instrumental konflitu lokál no dezinterese ba di’ak no bem komún, atu impoin modelu kulturál. Tanba Kultura ne’ebé unifika mundu maibé fahe ba ema no nasaun sira, tanba “sosiedade ne’ebé globaliza aan ba bei–beik halo ita besik malu, maibé la halo ita sai maun-alin”.
Tanba ne’e maski iha ligasaun aparente sira, ita mesak ba bei-beik iha mundu padronizadu iha ne’ebé privilejia interese individuál sira no halo sai fraku dimensaun komunitária ezisténsia nian. Buat ne’ebé buras mak merkadu sira, iha ne’ebé ema hala’o papél konsumidór nian no espetadór. Iha globalizmu ninia progresu normalmente favorese mak rejiaun forte sira nia identidade ne’ebé buka proteje an rasik, maibé buka harahun rejiaun sira, hodi halo vulneravel no dependente ba bei-beik. Ho forma polítika sai fasil ba beibeik hasoru podér ekonómiku sira ne’ebé aplika “divide et impera”. Akontese katak ita hotu kolabora hela, maizumenus ho modu konxiente ka lae ba kultura mamuk, bá hasoru imediatu no laiha projetu komún nian. Reasaun ne’ebé kontrária maibé harahun mós, esplozaun foun ho demanda partikular sira, Konflitu no anakróniku sira ne’ebé ema hanoin supera ona mosu fila fali, mosu fali nasionalizmu taka-an nian, ezasperadu, resentidu no agresivu sira. Iha País barak ideia povu no nasaun nian, nakonu ho ideolojia oioin, kria forma foun egozismu no halakon sensu sosiál, falun ho pretense defeza ba interese nasionál sira. No iha buat ne’ebe fó linha foun ba kultura so’e nian, tanba ne’e sira lori atu konsidera ser umanu balun nu’udar kategoria daruak, atu bele sakrifika ba selesaun ida nia benefísiu ne’ebé favorese setór humanu ne’ebé merese moris la hó limite. ne’ebe la’ós leitura ideolójika realidade nian, maibé sondajen ho atensaun ba sira ne’ebe presiza buka identifika didi’ak ba iha problema sira ne’ebé sosiedade sira hasoru atu aseita katak eziste iha modu oioin atu hateke ba difikuldade sira no rezolve. Iha sira nia Ain-hakat atu “rekoñese” labele konfunde ho análize éknika pura, ne’ebé ajénsia esterna kontratada bele halo. Tanba ne’ebe mak operasaun kompleksa, atu envolve iha fonte oioin, maibé liuliu kuestiona interioridade fiar no analizadór nian. Aleinde iha ne’e realidade, tama mós pluralidade referénsia nian, hahú husi tradisaun kultura nian. Tanba ita propoin no foti nu’udar referénsia ai-knanoik samaritanu di’ak nian, ho intensaun atu buka roman ne’ebé ita moris bá nia leet, molok define liña asaun ruma. Iha dignidade lei domin, no iha valor, Tanba nakloke, ho liafuan sira ne’ebé mosu iha títulu, marka pasajen daruak nian “interpreta”.
Tan ne’e atu tama iha faze indispensavel, maibé delikada, tanba bele monu iluzaun no babeur husi parte oioin, nune’e mós ho inserteza no dezánimu. Ne’ebe mak fó hanoin ita kona-ba dinámika humana fundamentál domin nian ne’ebé dudu atu sai husi aan rasik no reprezenta xave interpretasaun fundamentál. Domin ne’be ita kria iha ligasaun no haluan ezisténsia, bainhira halo ita sai husi aan rasik no bá hasoru ema seluk. Ita moris tan domin no iha ema ida-idak iha lei éstaze nian, sai husi an rasik atu nune’e hetan husi ema seluk kreximentu an rasik nian”. Maibé hadomi implika buat ruma atu hakat liu hahalok di’ak sira. Asaun sira mai husi uniaun ne’ebé inklina ba bei-beik no ba ema seluk, hodi konsidera nia folin liu, dignu, haksolok no di’ak, independentemente husi aparénsia fízika no morál sira. Ida ne’e mak baze atu bele hari’i amizade sosiál ne’ebé la esklui ema seluk nia moris iha fraternidade ne’ebe nakloke ba ema hotu. Tuir ema nia rekoñesimentu no esensiál ne’ebé tenke halo atu hala’o ba amizade sosiál no fraternidade universal atu konxiente kona-ba oinsá ser humanu ne’ebe folin, hanesan ema nia valór, nafatin iha sirkunstánsia sira hotu. Iha Fratelli Tutti Fratres Omnes nia sentru mak rekoñesimentu kona-ba ema ida-idak nia dignidade ne’ebé labele halakon no inalienavel. Iha niveli ideia ita hotu konvensidu maibé bainhira konxiénsia ne’e tuun iha nivel konkretu nian.
Fraternidade hili
Rekoñese iha situasaun ne’ebé ita nia moris bá no klarifika referénsia sira atu interpreta, loke dalan ba “hili:, katak ideitifikasaun ba ámbitu sira atu hala’o empeñu sira hari’i fraternidade no amizade sosiál nian. Iha lia fuan Fratelli Tutti Fratres Omnes dedika ba “hilin” sira, Ikus mai, ne’ebé taka ho apelu ba dame, ba justisa no fraternidade iha ne’ebé ita foti fali dokumentu Abu Dhabi nian, reflete kona-ba kna’ar sira nian atu serví fraternidade iha mundu, kona-ba nia papél troka la’ek ne’ebé bele habelun sosiedade pluralista no sekolarizada ninia laran.
Liafuan ikus
Liafuan ikus mak konvite, katak ba fiar na’in sira atu serbisu ba fraternidade no amizade sosiál ho modu auténtiku nu’udar ema umanu. No lori ita atu husik responsbailidade sira, maibé ita nia fuan tenke nakloke ba espasu ne’ebe Alteridade liu, katak. Ne’e mak espasu, ne’ebé sai eskola ba relasionamentu ho alteridade seluk iha dinámika interpesoál sira no iha vida polítika no sosiál, no liuliu atu fó kritériu sira avaliasaun nian kona-ba diresaun di’ak iha dalan atu hari’i fraternidade. Tanba sira nia papél nu’udar diálogu no armonia nian iha sosiedade labele haluha ninia abut autentikamente místiku.




