
Lafaek News—Iha situasional ohin loron ema ida-idak espresa nia preukupasaun ho nune’e, osan laiha atu selu oan ba eskola, tanba la servisu, osan la too atu selu oan ba eskola, tanba saláriu kiik liu, maibé Armindo Ximenes ho idade 46 ho nia kaben Lorença Xavier L. dos Santos, laiha rendimentu kada fulan sira nia servisu nu’udar agrikultor maibé konsege lori oan too kadeira universidade tanba rezultadu husi produtu lokál.
Armando ho Lorença iha oan nain 9 hela iha aldeia Beto-tasi, suku Madohi, postu-administrativu Dom-Aleixo, munisípiu Dili, hahú hela iha Dili tempu Indonézia nian no rai ne’ebé sira okupa hodi buka moris ba nia luan 30 naruk 50, nune’e bele kuda modo, kanko, baiaun, feuk midar, ai-dila no produtu sira seluk, tanba moris iha Dili tur de’it buat ida sei la mósu, presiza tenke servisu hodi sustenta oan sira nia eskola.
“Ita tur de’it osan laiha, ita presija taa rai hodi kuda modo, kanko, baiam, feuk midar, tomante bele hetan osan, se ita la halo, osan mai husi ne’ebé, entaun ita presija esforsu servisu mákas,” dehan Armando Ximenes ba lafaek news iha toos laran beto tasi foin lalais ne’e.
Nia hatutan, modo ne’ebé máka Armando ho nia kaben kuda to’o lori ba faan iha merkadu dala ruma faan dala ida hetan osan $20 dollar mai kraik, dala ruma mós la too tanba depende husi komprador sira, husi rendimentu ne’e máka rai hamutuk hodi hare’e ba oan sira nia eskola, tanba prioridade liu máka eskola, tan ne’e Armando ho nia kaben hakarak oan nain 9 tenke susesu hotu iha edukasaun.
“Ha’u ba faan rasik iha merkadu Komoro se lae ba langan sira, lere dala ida $20 dollar nian tun liu máka $15 dollar, dala ruma sira mai sosa de’it iha toos laran, osan ne’e uza ba labarik sira nia eskola, tanba eskola máka inportante liu no lakohi oan sira atu tuir ami, di’ak liu beik máka to’o ami deit ona, labele ba tan oan sira,” tenik nia.
Nune’e mós Lorensa Xavier L. dos Santos, espresa moris agrikultór máka hanesan ne’e, dadeer sai husi uma mai iha toos, dala ruma to’o kalan mak foin fila, tan ne’e atu hatan ba oan sira nia presija no nesesidade uma laran.
Armando ho Lorença dadeer de’it hakat ona ba sira nia to’os laran, ne’e uluk kedas tanba servisu loron-loron máka ida ne’e entaun tenke halo, no atividade halo kantreiru ne’e dala ruma lakon to’o modo sira estraga de’it, tanba besik liu tasi ibun.
Servisu seluk ne’ebé família ne’e halo mak kuda kanko, baiaun no modo sira seluk, hakiak mós fahi, bibi no manu, husi ne’e máka oan sira asesu hotu edukasaun to’o balun graduasaun ona, tan ne’e nia parte sente kontente tanba ho esforsu ida ne’e konsege oan taka sapeo metan.
“Ami faan modo no animal sira ne’e hodi selu sira nia eskola, hau dehan ba sira di’ak ne’e ba imi nia futuru, ami rua nia esforsu máka dudu imi asesu hotu edukasaun, oan primieru máka graduasaun ona iha Universidade UNPAZ,” nia informa.
Entretantu, Armando ho Lorenca oan hamutuk nain 9, no oan segundu iha Institutu Centru Saúde (ICS) semester V, terseiru iha Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL) semester II edukasaun no nain rua sei iha eskola sekundaria 10 Dezembru segundu (II) anu, nain rua iha pre-sekundaria 30 Agosto primeiru (I) anu no nain II remata sekundaria ba kontinua kursu ingles iha sols, maibe ba oin sei kontinua hotu estudu.
Jornalista : Joni Maurisa/Pedro de Almeida
Editor : Agapito de Deus




