Lafaek News—Autoridade Inspesaun no Fiskalisasaun ba Atividade Ekonómika Sanitária no Alimentár (AIFAESA.I.P) hala’o lansamentu relatóriu situasional ba atividade komersial no análiza risku ba rotulajen husi produtu Ai-han iha Timor-Leste husi tinan 2017-2022.
Governu iha planu sei halo laboratórium integradu ida, ho razaun TL nasaun ki’ik no ema mos uituan, rekursu kualidade ba ema mos uituan, ho ida ne’e iha intensaun ida Timor-Leste sei hari’i laboratórium nasional ida hodi hotu-hotu bele servisu iha ne’eba, hato’o ba proposta ne’e ba MCAE hodi ko’alia iha Konsellu Ministru atu bele kria laboratórium ba Timor-Leste, no uza tuir nesesidade.
AIFAESA.I.P nia knaar halo atividade inspensaun no fiskalizasaun ba área ekonomia sanitária, no alimentár ne’ebé departamentu ba estudu kualidade, ho ida ne’e Lansamentu kona-ba relatóriu peskiza durante tinan 5 nia laran hahú iha tinan 2017-2022, katak nia
“Ohin AIFAESA.I.P hala’o nia knaar ho atividade inspesaun no fiskalizasaun ba area ekonomia sanitária no alimentár no aumesmu tempu mos iha departementu ida ne’ebé estudus kona ba kualidade, ho ida ne’e mak ohin ami halo lansamentu iha ne’e kona ba relatóriu peskiza ne’ebé durante tinan 5 nia laran hahu husi 2017-2022,”hatete Diretor AIFAESA.I.P Ernesto Monteiro ba Jornalista sira iha Salaun Delta-Nova,kuarta (14-12-2022)
tuir nia, ida ne’e iha inisiu hato’o relatóriu seidauk halo análiza profundu kona-ba kualidade ne’ebé ezisti iha rai laran, no lansamentu ida ne’e sei hetan informasaun kritika nomos informasoens sira ne’ebé bele hadia kualidade produtus ne’ebé sirkula iha rai laran liu-liu iha merkadu.
“Liu husi relatóriu ida ne’e ami sei identifika oinsá para bele dadus ne’ebé iha hodi Análiza ba parte sientifiku nian, hodi bele espalla informasaun kona ba kualidade ne’ebé ezisti iha ita nia rai tantu produtu iha rai laran sira iha rai laran no produtu importasaun ne’ebé serkula iha ita nia merkadu lokal,”katak nia
Nia sublinam, risku rotulajen sikinifika katak sasán sira ne’ebé hakerek iha nia pakotementu no ninia misturasaun hanesan serveza ne’ebé iha nia kalen lolon hakerek iha porsentu 4,5, maibe realidade kadaves 5 iha 6% hanesan ne’e, entaun prezudika ba ita nia saude hanesan ema ne’ebé idade bo’ot labele konsumu, kestaun ida ne’e seidauk iha lei propriu ida hodi ko’alia kona ba rotulajen, sei la iha lei, ne’e problema atu foti desizaun ba risku sira ne’e.
AIFAESA.I.P buka hodi halo kontribuisaun operadór ekonomia hodi proteje konsumidores no laos halo inspensaun fiskalizasaun maibé divulga informasaun kona-ba lei operador sira ne’ebé iha divulga no iha obrigasaun atu kumpri lei ne’e, ho nune’e AIFAESA.I.P seidauk iha kompetensia hodi halo lei.
Jornalista : Adolfina Soares
Editor : Aniceto Dias




