Lafaek News—Sekretaria Estadu Igualidade (SEI) hamutuk Tap-Nabilan realiza sorumutu ho Parseiru Dezenvolvimentu Nasional no Internasional diskute kona-ba prevensaun Violénsia Bazea ba Jéneru (VBJ) Iha TL.
Elvina Sousa de Carvalho, hatete sorumutu ne’e hanesan forum diskusaun ida parseiru sira diskuti ba prevensaun violénsia bazeia ba jéneru nian ne’ebé oganiza husi SEI no TAP-Nabilan tanba programa ne’e suporta husi embaixada Austrália USAID.
“Ita hotu hatene iha Timor-Leste iha kazu ne’ebé aas tebes VBJ, tan ne e realiza sorumutu ida ne’e diskuti liu haree kona-ba prevensaun nune’e hodi evita problema no halakon pratika aktu violénsia kontra feto no labarik sira iha Timor-Leste Nune’e ohin ami hamutuk ho parseru dezenvolvimentu sira husi rai liur tuir sorumutu ne’e atu diskute kona-ba aktu violénsia ne’ebé sempre akontese iha rai laran.” Dehan SEI, Elvina Sousa de Carvalho ba jornalista sira iha salaun Suai Room Timor plaza, kinta 05/06/2025/.
Governante ne’e haktuir governu Australia ho SEI iha parseria ne’ebé di’ak tebes durante ne’e hetan apoiu teknika no finanseiru no hodi halo prevensaun ba Violénsia Bazeia ba Jeneru iha tipu violénsia kontra feto no labarik feto sira, fiar katak kolaborasaun ne’e ba futuru sei di’ak liu.
Iha fatin hanesan Vise Embaixador Australia, Edward Wilkinson, iha diskursu hatete sorumutu ohin ko’alia kona-ba prevensaun Violénsia kontra feto no labarik feto liu-liu mane sira sempre uza violénsia iha familia uma laran hanesan efetivu global ne’ebé sempre akontese.
“Ita haree ezemplu iha Australia feto rua husi ema nain lima hetan ona violénsia desde tinan 15 sira mak komum liu ba violénsia fiziku asediu sexual no violénsia sexual no feto konesidera boot liu atu hetan violénsia ema ne’ebé sira koiñese liu no ema ne’e la koiñese, “Iha tinan ne’e lansa kona-ba Australia nia estratejia internasional ba igualidade jeneru husi ita-nia komprimisu ba igualidade jeneru no avansa diretu umanu feto labarik feto sira tanba igualidade jeneru fó benefisiu ba ema hotu nia moris,”Vise Embaixador Australia Edward Wilkinson sublina.
Edward dehan, governu Australia iha komprimisiu atu prevene iha fronteira no parseru dezenvolvimentu tomak atu hamutuk hodi hatan ba dezafiu hirak ne’ebé sempre akontese ba feto no labarik feto sira, sei makas servisu atu hakotu violénsia sexual no violénsia bazeia ba jeneru atu proteje feto sira-nia diretu ba saude reprodutivu no sexual mak prioridade dahuluk husi parte lima.
“Ami mós kompromete atu aumenta investimentu iha versaun primaria ba violénsia sexual no bazeia ba jeneru. Liuhusi ami nia plataforma prevensaun violénsia bazeia ba jeneru iha sudeste aziatiku sei apoiu rejiaun sira ne’ebé liga ho evidensia hodi prevene violénsia sexual no jeneru iha rejiaun hotu.” Nia informa.
Jornalista : Moises Guterres




