Lafaek News—Ministério Saúde (MS), kinta 09-12-2024, hamutuk ho Fundus Nasoens Unidas ba Populasaun (UNFPA) ofisialmente entrega uma violénsia bazeia ba jéneru (VBJ) ba sentru Saúde iha postu administrativa Tilomar munisípiu Covalima.
Miguel Armada Cardoso Prezidente Autoridade Munisípiu Covalima relata, nia parte hatoo agradesimentu no orgullu ba UNFPA ne’ebé oferese ona uma ba komunidade sira ne’ebé hetan Violénsia bazeia ba jéneru (VBJ) tamba bele oferese ona fatin seguru ba sira.
“Sim, ita hatene katak iha munisípiu Covalima Kazu Violénsia Doméstika as tebes nudar autoridade dezamina ona informasaun balu ba iha postu ida-ida atu informa ba komunidade sira katak Violénsia bajeia ba jéneru nee as tebes iha munisipiu Covalima, entau hanesan Prezidente Autoridade mehi atu redus netik problema Hirak nee,primeru mk desamina ona informasaun ba komunidade sira,segundu atu fahe formasaun ida klean ba komunidade sira hodi hatene tuir problema ne’ebé mak akontese tamba situasaun no kondisaun los ita hatene katak problema sira nee semper akontese mai husi mane sira mak barak liu, tanba sira nia konesimentu natoon no iha movimentu ne’ebé iha fatin de’it, entaun iha sira nia esperensia naton entau bele akontese problema hirak ne’e, tanba ne’e hanesan prezidente autoridade iha ona hanoin ida atu sorumutu ida entre arte-marsial sira hodi desamina informasaun sira atu labele halo problema hirak ne’e, PAM Covalima ba Lafaek News iha postu administrativu Tilomar, kinta 09/12/2024.
Iha serimonia entrega uma violénsia bazeia jénereu ne’e, Prezidente Autoridade Munisípiu Covalima, Miguel Armada Cardoso afirma, nia parte agradese no orgullu tebes ba UNFPA ne’ebé oferese ona uma ba komunidade sira ne’ebé hetan violénsia bazea ba jéneru tamba bele oferese ona fatin seguru ba povu Tilomar.
“Sim ita hatene katak iha munisípiu Covalima Kazu Violénsia Doméstika aas tebes, nudár autoridade dezamina ona informasaun balu ba iha postu ida-idak atu informa ba komunidade sira katak violénsia bazea ba jéneru ne’e as tebes iha munisípiu Covalima, entaun hanesan Prezidente Autoridade mehi atu redus netik problema hirak ne’e,” PAM Covalima ba jornalista sira iha Tilomar foin lalais ne’e.
Prezidente Autoridade Covalima ne’e mos argumenta, kona-ba feto no labarik feto sira governu Timor Leste toma ona pozisaun hodi promulga lei ba violénsia doméstika iha Tinan 2023 no deskreve violénsia doméstika hanesan krime publiku inklui violénsia fizika no psikolojika seksual.
Representante UNFPA iha Timor Leste Domingas Bernardo realsa Tan,inagurasaun Fatin seguru Ida nee Ita halao ba dala hitu ona, no inagurasaun dala tolu ne’ebé mak hetan fundus husi Governu Korea (Koica),Fatin seguru iha munisipiu Dili, Baucau, Covalima fundus husi (KOICA), iha Vikeke Bobonaro Ermera ne’e hetan fundus husi UNIAO Europea, ida iha Likisa fundus husi komunidade internasional no iha tempu badak sei inagura tan iha Oe-Cusse no Lautem.
“Liu husi projetu ida nee iha Tinan 2022 UNFPA mos uma mahon Salele servisu hamutuk ho madre sira ita halo reabilatasaun uma mahon Salele espera ho inagurasaun fatin seguru Ida nee Ita bele resforsa liután provisaun servisu Saúde nia ba sobrevivente sira iha uma mahon Salele, ohin madre dehan iha uma mahon Salele hamutuk 66 pesoas, inan feton sira ho nia oan mane no feto sira, oinsá ita reforsa uma mahon Salele halao servisu atu resforsa sira, ohin presidente autoridade temi ona Violénsia bazea ba jéneru i violénsia bazea ba jéneru hanesan asuntu saúde publika tan ne’e ohin Ministériu Saúde nia papel importante tebes iha ne’e, violénsia bazea ba jéneru kontinusaun sai violénsia komun ba problema direitus humanus iha Timor-Leste nomos iha global, tuir peskisa demografia Saúde iha Timor Leste 2016 hatudu katak 33% feto Idade 15 to 49 sofre ona asaltu fiziku, husi kedan sira Tinan 15 .
Iha sorin seluk, Diretora Jeral de Cuidados Saúde de Primarios Ministériu de Saúde, Elisabeth Leto Mau sublina, violénsia bazea ba jéneru sai ona asuntu problema Saúde publika Violénsia bazea ba jéneru kontinua sae, violasaun komun ba problema Direitus humanus iha nasaun joven Timor-leste.
“Privalénsia violénsia kontra feto no labarik feto tuir peskisa demoarafika 2016 feto sira ho labarik feto ho Idade 15 ate 49 sofre ona ba Violénsia fiziku ou violénsia seksual iha nee hatudu katak tuir dados ne’ebé iha 33% feto sira ne’ebé ohin ha’u temi, ida nee hato katak kazu ne’ebé seriu presija ita hotu nia serius makas partikulatmente setor saúde nia intervensaun termos de prevensaun no resposta violénsia bazea ba jéneru tamba setor Saúde geralmente sai hanesan primeiru pontu kontaktu kazu violénsia bazea ba jéneru atu hato’o katak wainhira ita nia maluk feto sira ga labarik feto sira hetan violénsia ema primeiru ne’ebé mak hetan kontaktu husi parte saúde tanba saúde sei halo ezaminasaun no mos sei halo relatóriu sira ne’ebé hetan bainhira kazu ne’e to’o tribunal mos sei lori rejultadu ezaminasaun ne’ebé ema saúde halo, atu responde ba kazu violénsia bazea ba jéneru governu Timor aprova ona lei polítikas nasionais atu responde ba violénsia bazea ba jéneru no reafirma kompromisiu governu nia ba konvensaun Internasional sira ligadu responde violénsia kontra
Jornalista : Moises Guterres
Editor : Agapito De deus




