Lafaek news—Organizasaun Noun-Govermental (NGO), husu IX Governu tau Orsamentu Jerál Estadu ba bee Saneamentu ho seriu hodi komunidade bele senti moris ho hakmatek no prospéru iha nia rasik.
Koordenador Plataforma Nasional Besi Timor-Leste (PN-BESI-TL), Januario A. de Jesus, hatene organizasaun rede servisu ba setor bee mós saneamentu no edukasaun ijiene, ne’ebé harii husi ONGl hodi halo advokasia setor bee moos saneamentu iha Timor Leste.
“Plataformma Nasionál Bee, Saneamentu no ljiéne Timor, hanesan organizasaun rede mak servisu iha setór Bee Moos, Saneamentu no Edukasaun ljiene ne’ebé mak harii husi ONG lokal sira ne’ebè servisu iha setór refere razaun prinsipál husi estabelesimentu rede ne’e oinsa atu hola papél iha servisu advókasia ba setór Bee, Saneamentu no ljiene iha Timor-Leste, hanesan prosesu ida atu garante partisipasaun ONG nasionál sira hodi tau matan ba prosesu polítika no dezenvolvimentu setór Bee, Saneamentu no ljiene iha Timor Leste, nune’e bele lori dezenvolvimentu ne’ebé inkluzivu ba Povu liga ho setór Bee, Saneamentu no ljiene agora dadaun PN-BESI-TL hala’o BESI Ba ema hotu, fatin hotu hela servisu hodi halo advokasia ba alokasaun OJE kada tinan ba setór BESI no mós polítika no enkuadramentu legal hirak ne’ebé liga asuntu Bee, Saneamentu no ljiene iha Timor-Leste” Dehan Koordenador Januariu A. de Jesus iha Yayasan HAK, Kuarta (09/10/2024)
Nia salienta, Bee moos saneamentu hanesan nesesidade lor-loron ba moris nian tanba ne’e hanesan direitu baziku ba povu Timor Leste ne’ebé hatur ona iha Konstituisaun RDTL artigu (6) iha versikulu (e), hodi hari sosiedade ida ne’ebé iha Justisa sosial no hakiak sosiedade nia moris diak no saudavel iha Pais ida ne’e.
“Bee hanesan direitu béziku husi povu hodi garante vida moris loron-loron nian ho dignu, ne’ebé hatu’ur ona iha Konstituisan RDTL, artigu 6 ko’alia konaba objetivu Estadu nian, liu-liu iha versikulu (e) harii sosiedade ida neebé iha justisa sosiảl, hodi hakiak sidadaun sira nia moris di’ak ba isin no klamar Nune’e mos Governu trasa ona meta PEDN 2011-2030 povu iha territóriu Timor-Leste laran tomak asesu ona Bee moos no Saneamentu ne’ebé adekuadu, sustentável no inkluzivu aleinde ne’e Dekretu lei nümeru 4/2004 kona-ba abastesimentu bee ba konsumu públiku, Dekretu Lei númeru 31/2020 kona-ba kontrolu kualidade ba konsumu nian, polítika nasionál saneamentu báziku, polítika nasionál abastesimentu agua 2020 no polítika jestaun rekursu bee”katak Januariu Alende ida ne’e tuir dadus sensus tinan 2022 ne’ebé polítika LX governu nian konsidera setor bee no Saneamentu nu’udar viral ba programa tinan 5 nune’e sira ho programa governu 3.3, Investimentu asesu bee moos no Saneamentu baziku labele hadia tan tanba La iha infra-estrutura Ida ne’ebé afeta ba publiku ka hada’et moras ruma.
“Tuir dadus husi Sensus tinan 2022 iha Polítika no Programa LX Governu nian ne’ebé konsidera Setór Bee no Saneamentu nu’udar setór vital ba programa tinan 5 nian, ne’ebé sita ona iha Programa Governu nian 3.3 hateten Investimentu ba asesu Bee moos no Saneamentu Báziku labele adia (ka dada) tan laiha infraestrutura ida ne’e mak sei afeta ba saúde públika ka hada ‘et moras, mate no dezenvolvimentu la diak ba labarik sira” hateten nia
Dadus Organizasaun non-govermental rede no Yayasan Hak halo monitrizasaun ba bee moos no Saneamentu iha kada munisipiu kuase barak sai avaria no at nune’e populasaun kuase la asesu bee moos.
Populasaun 9650 ema iha Suku Maudemu iha Aldeia 7, Total Uma Kain 670 no total populasaun hamutuk Postu Administrativu Omar iha Sukas Haat (4) no Aldeia hamutuk 23 ho total uma kain 2205 no 2980 ema, total sistema hamutuk 9 maibé avaria ka at hotu ona signifika la funsiona, Suku Casa Baucau iha Aldeia 3, total Uma Kain 492 no total populasaun hamutuk 2147 ema, iha sistema Bee hamutuk 8 no kondisaun diak hotu, Suku Lalawa iha Aldeia 6, total Uma Kain 423 no total populasaun hamutuk 1756 sistema bee hamutuk 5 ho kondisaun di’ak hotu, Suku Beiseuca iha aldeia 7, total Uma Kain 620 no total populasaun hamutuk 2767 ema, iha sistema bee 1 ho kondisaun aat, Husi rezultadu auditoria mós hatudu katak, Postu Administrativu Tilomar (Covalima) laiha Funsionáriu Postu Administrativu (FPA) ne’ebé atu monitoriza sistema bee sira iha Postu Administrativu refere, Grupu Maneja Fasilidade kuaze la funsiona iha sistema sira, kualidade bee sei sai preokupasaun ba komunidade sira, rekursu bee menus iha ema, tempu bailoro inklui sistema sira laiha asesibilidade (inkluzaun). Rezultadu monitorizasaun husi Asosiasaun HAK iha Tinan 2023 ba iha Suku 56. Aldeia hamutuk 338 ho Totál Populasaun 308,213, Uma Kain hamutuk 66,363, Mane hamutuk 156.250 no Feto hamutuk 151,963.
Husi rezultadu refere hatudu, Uma Kain ne’ebé asesu ba kanalizasaun ho totál 46,210 (70%), Uma Kain ne’ebé asesu ba bee matan ho totál9,849 (15%) no Uma Kain ne’ebé asesu ba bee posu ho totál 10,304 (15%), Dadus Auditoria Sosiál Husi Organizasaun Grupu Feto Foin Sa’e Timor-Leste (GFFTL) tinan 2025, iha Munisipiu Baucau ba servisu públiku sira no fasilidade postu saúde liu-liu liga ba Bee, Saneamentu no Ijiene (BESI) iha postu saúde 27 inklui hospital Referal 1 hatudu katak, Fasilidade Saúde sira iha kategoria Báziku; Bee (25%), Saneamentu (7.14%), Ijiene (0%), Jestaun Lixu (0%) no Limpeza Ambiente (0%). Kategoria Limitasaun; Bee (53.6%), Saneamentu (82.14%), Ijiene (78.60%), Jestaun Lixu (53.60%), Limpeza Ambiente (14.30%). Kategoria No Service; Bee (21.40%), Saneamentu (10.71%), Ijiene (21.40%), Jestaun Lixu (46.40%) no Limpeza Jerál (85.70%)” nia afirma
Haktuir katak, parte sosiedade sivil rekomenda ba IX Governu hodi tau Orsamnetu GeraL do Estadu (OGE) tinan 2025 ho % 3 por Volta ne’ebé programa IX gorvernu sita ona 3.3 hodi bele investe ba komunidade iha munisipiu liu-liu iha area rural hodi asesu bee moos ho diak nune’e la bele afeita ba Edukasaun no saude.
“Husu ba Governu atu investe ba setór Bee moos, Saneamentu no Ijiene liu husi OJE 2025, mínimu purvolta 3% hodi materializa Programa IX Governu nian ne’ebé sita “3.3 investimentu ba asesu Bee moos no Saneamentu Báziku labele adia (ka dada) tan laiha infrastrutura ida ne’e mak sei afeta ba saúde públika ka hada’et moras, mate no dezenvolvimentu la di’ak ba labarik sira husu mós katak, atu garante sustentabilidade fornesimentu Bee moos ba komunidade sira, liu-liu iha area rurais mak presiza iha alokasaun OGE ba Munisípiu sira liu-liu alokasaun Orsamentu kategoria ba Operasaun & Manutensaun ne’ebé adekuadu, inklui ba Servisu Munisipál Agua, Saneamentu no Ambiente (SMASA) presiza iha aumentu pesoál Funsionáriu Postu Administrativu (FPA) atu bele apoju no monitoriza sistema sira, inklui reforsa Grupu Maneja Fasilidade (GMF) iha area rurál,” nia akresenta
Jornalista : Natalia de Jesus
Editor : Agapito de Deus




