Lafaek News—Sekretaria Estadu Igualidade no Inkluzaun hamutuk ho UNFPA, loron (24/09/2024), realiza workshop kona-ba demográfiku Saúde Timor Leste nian Tinan 2016, ho % ba Kazu prevelensia JHAS % 15 to % 28 husi produtivu feto foin sa’e % 15 to % 49 ne’ebé sofre Fíziku no psikolojika husi halo relasaun sexual ho idade ne’ebé Kiik.
“Atu hanoin de’it ba kazu prevelensia JHAS ita refere bebeik ba estudiu rua ida mak DHS demográfiku saúde Timor-Leste, nian iha tinan 2016, nia hatudu dehan prevelensia JHAS 15% to 28%, husi feto idade reprodutiva 15, to 49%, sofre ba violénsia Fíziku piskolójiku Relasaun Sexual husi feto sira idade kiik, ida tan husi estudiu nabilan nian iha tinan 2005, husi SHA feto ho idade hanesan 15% to 25, ho idade 49%, sira sofre violénsia Fíziku ho domestiku bazeia ba jenériu ne’e nian,” Diretora Nasional Polítika Igualdade Jeneru, Celeste Ramos Martins Goncalves, ba jornalista sira iha Delta Nova, tersa semana ne’e.
Celeste Ramos Martins Goncalves, salienta ba asunto ida ne’e Sekretariu Estadu Igualdade ho ekipa sei haree no maneira oinsá atu bele hatan ba difikulfade vítima sira nian atu sira bele hetan moris ne’ebé dignu.
“Ne’e hanesan parte ida husi kontinuasaun, depois hodi rezulta sua-exselensia sekertariu Estadu Igualdade jeneru ho nia ekipa ba iha Nasaun Portugal, hodi hare dediak liu tan oinsá maneira lei kazu Jestaun ne’eba mak hatan ba iha defikuldade prekupasaun, ba ita nia maluk violénsia Fíziku vitima,” nia sublina.
Preukupasaun feto nian mak bainhira forma ona uma kain ida ne’ebé harmonia no laiha violasaun doméstika, problema sempre akontese maibé tenke konsidera hanesan bikan ho kanuru mak tarutu, maibé nafatin hametin dame no paz husi uma laran.
“Rekoñese katak ita ko’alia bazeia ba iha jeneru ita bo’ot sira nia preokupasaun kuantu mais aumenta informasaun semináru, oi-oin númeru violénsia sa’e nafatin, ida ne’e atu husik hela mai ita katak ho pozitivamente ita konsidera, ida ne’e iha rekoñese katak, ema iha ona korajen iha ona hakarak, katak iha ona violénsia doméstika la’os hanesan ita hatene no rona, problema iha Uma laran, ou bikan ho kanuru tarutu iha termo ne’ebe mak ita rona bai-bain iha familia uma laran maibe’ ida ita hotu hare sa’i hanesan prekupasaun.”
Iha Sorin seluk Jerente programa jeneru UNFPA iha Timor-Leste, Dericio Francisco Xavier, haktuir semináriu loron tolu 3 ne’e oinsá hasa’e koñesimentu no abiliddade ba partisipante sira husi ONG, Ministériu Saúde, servisu sosial, justisa polísia no uma mahon.
“espektativa husi seminar loron tolu ida ne’e mak sai hanesan partisipante sira sai hanesan plataforma ida husi partisipante sira liu-liu membru referal sira husi Ministeru saúde servisu sosial justisa polísia uma mahon, no mo’os ONG lokál sira no estratura, parseiru, lokál sira aprende ba maluk no sira seluk, liu husi ita nia fasilitador husi nivel rejional mai, ne’ebe lei konsulta internasional bele apoiu ida ne’ebe mai atu fasilita hanusa mak ita bele aprende liu, kona-ba kria ambiente no krianasiomentu fasebelidade no ablidade, nesesáriu sira kona-ba oinsá ita atu kontenua reforsa ita nia sistema redifrauns kazu iha Timor-Leste,ita be’le asegura katak iha resposta ne’ebe kei efeitiva no rekordenada,no kazu violénsia bazeia ba jenériu iha Timor-Leste nivel iha munisipio, nebe iha nasional,” nia dehan
Ikus liu Dericio argumenta, mandatu ne’e UNFPA kontinua iha Tinan kotuk liu ba hodi kompremitidu apoiu Governu Timor-Leste no sosiedade sivil sira nune’e kontinua kapasita ba sobrevivente sira ida ne’e hanesan mandatu espesial ba UNFPA .
Jornalista : Natalia De Jesus
Editor : Agapito de Deus




