Lafaek News—Prezidente Repúblika José Ramos-Horta informa, da-daun ne’e Estadu Timor-Leste halo hela preparasaun sira kona-bá adezaun ba membru permanente ASEAN iha tinan 2025 no adezaun ba Organizasaun Mundiál Komérsiu-OMK iha tinan ne’e, maibe governu tenke aselera projetu sira hanesan aeroportu internasional Nicolao Lobato.
“Iha tinan 2002 eletrisidade kuaze iha Díli de’it, mezmu iha Díli, kuaze fatin balun de’it, agora kobre ona 96% iha territoriu nasionál. Iha 2024, kabu submarinu sei to’o iha Díli, hodi aselera prosesu konetividade no dijitalizasaun Timor-Leste nian, kona-bá Aeroportu, Xefe Estadu afirma, Governu presiza aselera projetu konstrusaun Aeroportu Internasional Nicolau Lobato Comoro, Ita hatene, ne’ebé hahú husi 2014 husi Governu Maun boot Xanana nian, depois kontinua ho oitavu Governu e inaugura iha tinan balun liu bá iha 28 Novembru 2022, Ha’u espera ké Governu aselera prosesu atu hahú konstrusaun ba Aeroportu Internasional Nicolau Lobato Díli,” Premiadu Nobel ba Paz ne’e rekomenda. Ita simu tiha ona luz-verde atu tama ASEAN, prosesu ne’e la’o da-daun e maun boot Xanana ho ha’u rasik ami rua koalia, ha’u nu’udar Prezidente, maun boot nu’udar ema ne’ebé lidera Governu, tanba todan liu, kompetensia boot liu mak prosesu adezaun ba ASEAN,” dehan Xefe Estadu José Ramos-Horta, hafoin partisipa serimónia graduasaun nivél baxarelatu iha Universidade João Saldanha Díli, Segunda-Feira, (15/01/2024).
Xefe Estadu ne’e haktuir, Adezaun ba ASEAN ne’e la’os de’it Ministériu Negósiu Estranjeiru mak koordena mesak, maibé ministériu hotu-hotu hola parte, Timor Leste sei tama Asean iha 2025, iha mandatu Prezidente Malázia nian.
Horta konfirma, foin da-daun WTO iha Jenebra hatete sai, negosiasaun konklui ona, pozitivu Timor-Leste prontu ona atu tama ba WTO, serimónia Timor nia adezaun sei akontese iha fulan-entre Fevereiru ho Marsu iha Abudabi.
“Signifika ita hatudu susesu, tanba adezaun ba WTO la’ós halimar, tenke promulga tratadu lubuk ida, tratadu oin-oin, neen nolu resin e hatudu programa no ita-nia roadmap rasik atu implementa provizaun iha tratadu sira ne’e, tratadu WTO nian 75% hanesan tratadu ne’ebé ezijénsia lubuk ida, hanesan mos ida atu tama ASEAN nian, tanba WTO haree regra ba komérsiu iha mundu, e ASEAN bele hateten, iha tempu simples tratadu Komérsiu livre, Ita-boot sira hatene mós iha 2002, TL iha de’it Doutór ka medisina 20. Kalkulasaun iha iha momentu ne’ebá populasaun la to’o um millaun, iha 99 tempu referendu ha’u lembra populasaun 900 mil, iha 2002 populasaun mais ou menus um millaun. Agora ita iha rihun ida, atus rua hosi populasaun um millaun kuatru sentus mil,” Horta afirma.
Ramos-Horta hateten, Governu presiza hadia infra-estrutura sira hanesan, eletrisidade, telekomunikasaun, turizmu, edukasaun no seluk tan.
Tuir nia Governu iha razaun atu halo revizaun hodi verifika kontratu sira ne’ebé foin mak asina husi governu anterior, más halo revizaun atu haree buat ruma sala, la’os atu demora fali tinan ida nia laran, hein katak halo revizaun ba kontratu aeroportu Díli halo lalais, tanba ne’e ezijénsia TL nia adezaun ba ASEAN.
“Alende ne’e kontratu fó ba kompañia estatál rua Indonézia nian, se ita hakarak relasaun metin ho Indonézia, mais ita la dun fó kontratu ba kompañia Indonézia sira, maibé fó liu bá rai seluk ruma, liu-liu mak ida ne’e, asina tiha ona, maibé seidauk implementa. Estadu tenke iha kontinuidade, labele Governu ida hahú projetu ruma, maibé Governu foun mai lakohi kontinua projetu ne’e,” Horta hakotu.
Jornalista : Epifania I. Pinto
Editór : Agapito de Deus




