“Fundu Petrolíferu sei hotu lalais ho nivel levantamentu atuál no Governu seidauk prioritiza setór estratéjiku ne’ebé renovavel, produtivu no Sustentável”
Iha Kinta-Feira, 6 Dezembru 2023 La’o Hamutuk konsege submete analiza krítiku kona-ba Proposta Orsamentu Jerál Estadu 2024 liu husi submisaun ba Komisaun C, Parlamentu Nasionál. Maske ami hanoin katak soru-mutu hasoru malu direta mak dalan di’ak liu atu tulun Distintu/a Deputadu/a sira iha Parlamentu Nasionál hodi reforsa sira nian analiza no lori ba iha diskusaun ho Governu molok halo aprovasaun final ba OJE 2024.
Jerálmente, ami apresia ba deskrisaun di’ak sira ne’ebé Governu halo ona iha proposta refere no submete ona ba Parlamentu Nasionál, maske ami hanoin katak pedidu atu diskute ho tempu kurtu, nune’e la realistiku atu fó tempu nato’on ba Deputadu/a sira hodi diskute no halo analiza atu finaliza ho desizaun ne’ebé mak prudente liu.
Iha submisaun ne’e, La’o Hamutuk fornese informasaun no rekomendasaun balu ne’ebé bele ajuda Parlamentu Nasionál atu konfirma no deside intensaun sira ne’ebé Governu propoin ba OJE tinan 2024 iha debate plenária.
Finansiamentu ba OJE 2024 kuaze mai husi FP ho 84% ne’ebé inklui carryover no RAEOA ne’ebé transfere ona husi FP iha pasadu. Apropriasaun ida ne’e, hatudu kondisaun dependénsia aas tebes ba Fundu Petrolíferu, ne’ebé loloos sai kestaun ba Governu atu hanoin dalan alternativu ida sustentável no realístiku hodi asegura katak jerasaun tuir mai sei la sofre fali ba desizaun agora.
Haree ba projesaun Governu nian iha futuru, l
Hanesan ita hatene katak, dezde istória naruk buka posibilidade – rai no gas iha territóriu Timor-Leste, kampu Bayu-Undan mak deskobre iha 1995 no prodús iha 2004 husi produsaun ne’e fornese ona reseita biliaun $23,9 ba Timor-Leste no billiaun $1.7 husi kampu rua seluk Kitan no Elang – Kakatua ne’ebé remata ona iha antes no durante 2015, Bayu-Undan sei remata produsaun iha tinan 2023 nian rohan tanba rezerva hotu ona.
Estadu Timor-Leste foti ona osan tokon $650 (no mós tokon $130 iha funan até agora) husi FP hodi sosa partisipasaun iha konsorsiu Greater Sunrise, no gasta tiha ona biliaun $1,3 resin ba komponente balun iha Projetu Tasi Mane. Ami triste atu haree katak mehi kona-ba setór petrolíferu nafatin hetan esperansa primeiru iha Planu Anuál Investimentu Estratéjiku ne’ebé haree husi intensaun Governu atu aloka tokon $13 ba TMP no tokon $13 ba GS. Haree ba montante boot rua ne’e, Parlamentu Nasionál presiza hatene ho kle’an kustu total hira ba projetu rua ne’e no previzaun orsamentál sei mai husi ne’ebé, sei fó benefísiu saida ba povu no nasaun no presiza konsidera risku ambientál. Parlamentu Nasional di’ak liu atu la permite Governu gasta ita nian rekursu estratéjiku sira ba projetu ne’ebé finalmente la klaru ho nian retornu no sukat aspetu no risku hotu-hotu.
Alokasaun ba setór esensiál sira hanesan saúde, edukasaun, bee moos no saneamentu kuaze 17% de’it husi total OJE 2024. Ami hanoin katak setór sosiál sira ne’e merese duni atu sai prioridade másimu ne’ebé Governu tenke tau matan, tanba evidénsia reál balu hatudu ona katak labarik sira ho idade tinan 5 mai kraik kontinua ho kondisaun ra’es-badak ho persentajen 47%, fasilidade apoiu saúde ne’ebé la adekuadu, moris kiak ne’ebé kontinua eziste ho persentajen boot.
Ami apresia ba inisiativa husi Governu nian hodi halo kriasaun Unidade de Missão para o Combate ao Stunting no prevee osan ho montante rihun $300, maibé ami haree katak programa ne’e sei fó merenda ba inan isin rua no labarik idade menus tinan 12. Ami hanoin katak, maneira kombate nutrisaun presiza reforsa liu tan liu husi programa ne’ebé estratéjiku no longu prazu liu atu promove elevasaun ai-han lokál hodi minimiza ba konsumu doméstika ne’ebé domina ho ai-han importadu.
Proposta OJE 2024 aloka tokon $196 (10% husi total OJE) ba edukasaun, ne’ebé menus husi padraun internasionál (mínimu 15%). Governu no Parlamentu Nasionál tenke konsiente katak kualidade edukasaun ne’ebé menus tebes sei fó efeitu ba produtividade jerasaun aban bainrua nian. Oinsá TL bele iha jerasaun ne’ebé kualidade hodi kompete iha merkadu mundiál? Se to’o ohin loron setór edukasaun kontinua la hetan atensaun husi estadu.
Tokon $108 (5.5%) ba setór saúde ne’ebé importante tebes atu asegura saúde pesoál hanesan rekursu umanu ba país ida ne’e, aumenta tan ho númeru malnutrisaun ne’ebé kontinua aas, moras hada’et oin-oin, mortalidade bebé no inan isin rua ne’ebé nafatin aas liu kompara ho nasaun sira seluk. Oinsá estadu bele responde situasaun ne’e bainhira estadu rasik la prioritiza no valoriza nia povu?
Alokasaun ba be moos no saneamentu kontinua ki’ik tokon $25 (1.3%), maske tuir Sensu 2022, uma kain menus 40% mak asesu ba torneira públiku, no uma kain ne’ebé torneira instala iha uma laran 10% de’it. Uma kain ne’ebé kontinua utiliza ou asesu ba mota, bee matan, lagoa, kolan no irrigasaun hodi utiliza ba nesesidade loron-loron nian hamutuk 9%.
Ami hanoin katak Rekursu umanu nudár pilár importante ba dezenvolvimentu nasaun nian, hodi garante sustentabilidade estadu no hasai povu husi kiak no mukit.
Proposta OJE tinan 2024 kontinua la hatudu polítika konkretu oinsá buka dalan alternativu hodi diversifika iha ekonomia ida ne’ebé reziliente no sustentável. Setór Agrikultura iha kada tinan kontinua laiha mudansa iha nia alokasaun ho de’it 2.1% husi total OJE 2024. Tuir sensu agríkola 2019, relata katak ita iha poténsia ba variedade ai-han oin-oin maibé rezultadu produsaun seidauk bele responde demanda doméstika, inklui produtu potensiál sira seluk la dezenvolve ho adekuadu. Nune’e polítika diversifikasaun ekonomia tenke realístiku la’os kontinua sai slogan ba periodu eleitorál de’it.
Maske iha espektasaun oin-oin katak hola parte iha ASEAN sei lori benefísiu ba Timor-Leste, maibé bainhira ita seidauk prepara ita nia ekonomia no setór importante sira hanesan agrikultura, ASEAN sei lori risku ba Timor-Leste, tanba nasaun seluk bele domina ita nia ekonomia no kontinua dependénsia ba produtu sira husi rai seluk no bele mós sai ameasa ba ita nia soberania no iha tendénsia boot atu traballadór Timoroan lakon partisipasaun iha empregu ho traballadór sira husi membru ASEAN. Maske Governu konsidera OJE adere ba ASEAN tokon $4,3 montante ki’ik, ami hanoin katak ASEAN La’ós urjente, Soberania ai-han mak importante.
Nasaun Timor-Leste vulneravel tebes ba kauza sira iha mudansa klimátika, ami hanoin katak estadu tenke sériu mós atu konsidera asuntu klimátika hodi define fila fali ba funsaun importante husi instituisaun sira. Tanba realidade OJE la prioritiza protesaun ambientál – ANLA nia meta atu fó lisensa de’it, no ANP nia alokasaun kona-ba lisensiamentu ambientál atu estabelese portal de’it.
Governu labele husik responsabilidade hodi hein de’it apoia husi rai seluk tanba maioria husi fundu klimátika promove de’it interese exterior sira nian duke nasaun nia vulneravildade no promove de’it injustisa klimátika. Tanba ne’e ami hanoin katak instituisaun relevante sira inklui Governu en jerál tenke duni tau atensaun sériu ba asuntu ambientál.
Ikus liu, ami hanoin katak inisiativa atu halo revizaun no avaliasaun PEDN 2011-2030 sai hanesan oportunidade di’ak atu haree kle’an no kuidadu hodi haktuir ba kondisaun reál ne’ebé povu no nasaun ne’e hasoru. Ami sujere Parlamentu Nasionál no povu tenke involve iha prosesu ida ne’e, la’ós kontinua fó sala malu maibé atu ajuda no orienta diresaun nasaun nian ba oin, tanba bainhira desizaun konsidera ema hotu nia lian mak maneira ida justu liu.
Obrigadu barak ba Ita-boot sira hotu nia atensaun no konsiderasaun tomak no ba informasaun ne’ebé klaru no kompletu relasiona ho ami nia analiza sir abele vizita ba pájina website: https://www.laohamutuk.org/econ/OGE24/23OGE24.htm.
Peskizadora La’o Hamutuk
Eliziaria Febe Gomes




