Lafaek News-Forum Komunikasaun ba Feto Timor-Leste (FOKUPERS) hala’o média briefing ba jornalista sira kona ba Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2024 ne’ebé sensível no responsivu ba jéneru no Inkluzaun ho tema “OJE Presiza tau iha pratíka aloka ho justu no rezoavel hodi responde duni ba feto & vítima sira nia kondisaun,” Iha Farol, Segunda (11/12/2023).
Diretora Focupers Maria Fátima P. Guteres af hatene, Objetivu husi atividade ida ne’e hakarak halo briefing ba média na’in sira kona ba oinsá OJE tinan 2024 liu-liu ba estadu nia komprimisiu ba polítika jéneru sira ne’ebé iha, liu husi planu nasionál violénsia bazeia ba jéneru, hodi bele hare’e didi’ak nia alokasaun sira nune’e bele hare’e hamutuk katak ida ne’e sensível duni, nomós média sira bele iha koñesementu kona-ba ida ne’e sekarik hakarak duni atu bele ba hasoru nai ulun sira ne’ebé maka relevante no responsável ba iha polítika jéneru ninian.
“Ha’u atu indikador sira ne’ebé iha bele halo espesífiku karik sira tau de’it iha ne’ebá ba sensibilizasaun ninian, atu dehan de’it katak karik sei iha númeru karik pelu menus ema na’in hira, tanbá sei bainhira tau iha planu entaun presiza halo espesífiku nune’e di’ak liután para parte relevante sira halo monitorizasaun mos bele ho didi’ak to’o tama iha nível atividade programa nomós sub programa sira, nune’e asegura katak atividade ministériu ida ne’e atinje duni ka lae.” dehan Maria.
Nia haktuir tan katak, liga ba iha sensibilidade presiza hare’e didi’ak fila-fali katak bazeia ba Fokupers ninia observasaun kona-ba ida ne’e katak alokasaun sira ne’ebé iha ne’e seida’uk sensível duni ho di’ak, liuliu ba parte bo’ot kona-ba planu governu nian iha orsamentu 2024 ida ne’e kuaze ministériu sira ninia planu sira seida’uk espesífiku didi’ak indikador sira halo jerál.
Entaun presiza halo espesífiku nune’e di’ak liután para parte relevante sira halo monitorizasaun mos bele ho didi’ak to’o tama iha nível atividade programa nomós sub programa sira, nune’e asegura katak atividade ministériu ida ne’e atinje duni ka lae,tanbá durante ne’e kuaze planu sira jerál los, entaun karik ida ne’e mos bele afeita ba iha alokasaun orsamentu ne’ebé ladun klaru.
“Kestaun seluk ha’u hanoin liga ba iha sensível ba jéneru no ba iha markadór prinsipal signifikativu iha komprimisiu jéneru sira ita hare’e katak orsamentu sensível ne’e ba iha parte espesifiku sira ne’e iha jéneru ninian ba liu iha pillar daruak ho datoluk ninian hanesan asesu ba justisa nomós ba vítima sira, ida ne’e ninia orsamentu ki’ik liu kompara ho parte prevensaun ninian ne’ebé barak liu ho atividade, maibé entre orsamentu sira ne’e mos kuaze barak liu aloka ba iha eventuál sira nomós atividade viajen ninian mak barak liu,” tenik nia.
Nia informa, Bazeia ba orsamentu ida ne’e seida’uk sensível didi’ak hanesan ohin ha’u ko’alia katak instituisaun importante sira lolo’os hare’e ba asuntu vulnerável liu-liu ba uma mahon sira, ba mos sentru ema ho difisente ninian no orfanatu sira ne’ebé lolo’os sira seida’uk hetan alokasaun ne’ebé mak adekuadu ezemplu hanesan ba iha instituisaun solidariedade sosiál ida ba alokasaun orsamentu ba han ninian ema ida foin mak hetan de’it $1.50 sentavus ne’e ba iha kada ema iha kada loron, imagina de’it katak vítima sira ne’ebé ami fo atendimentu ba maluk sira ema ho defisiénste ninian ne’ebé tuir lolós atu hetan hahán ne’ebé di’ak, nune’e bele hadi’a sira nia kondisaun saúde no mentalidade ne’e presiza tau orsamentu ne’ebé sensível ba sira.
Jornalista : Paulo Collo
Editor : Agapito de Deus




