Loron 22/03/2023, Domingos Maia.
Maluk fiar-na’in sira:
Iha semana hirak liubá, sei manas hela ho Polémika, PR deside hatuur loron El Par, iha loron Domingo, 21/05/2023, na’i-lulik ida, nia naran konhesidu tiha ona iha rai- laran no liur, husu ba ha’u, atu, se bele, analiza tok kona-bá desizaun Bispu sira, liuhosi Karta Formal, apoia ona desizaun PR nebé hatuur tiha ona loron El Par iha loron- boot Domingo.
Atu partilha ka share hanoin, mak ha’u hakerek:
- Nu’udar sarani-di’ak no mós sidadaun- di’ak ida, la tau tan ona obstákulu ba desizaun hosi na’i-ulun rua: Estado no Kreda lokal, nebé hatún hotu tiha ona ba públiku. Ne’ebe, atu dehan: “fó ba Cesar buat nebé Cesar nian; no fó ba Maromak buat nebé Maromak nian” (Mat 22: 21).
Maibé ba kazu TL nian, ha’u sei konsidera ida de’it: Buat nebé Cesar nian mós Maromak nian hotu, basá sarani TL mak povu TL.
- La iha impedimentu ida ba sarani sira, tuir haree, atu ba Missa iha loron Domingo, 21/05/2023, iha Dili no iha Município sira, basá iha biban barak no, se la too, sei bele aumenta tan oras-foun.
- Iha Foho sira, tenke fihir fali oráriu-foun ida atu fó biban ba sarani sira tuir Santa Missa. Ezemplu:
- a) Hala’o tiha Santa Missa Vespertina, iha loron Sábadu, iha Estasaun ka Sentru Pastoràl sira.
- b) No iha loron Domingo 21/05/2023, bele halo fali programa ba halo Missa dala rua ka tolu: balun dader sedu no balun iha fali lorokraik.
Ne’e la susar buat ida, basá ne’e liuliu kona- bá kestaun knaar tekniku pastoral nian; la’ós polítiku hosi Governo ka Estado nian.
- Maibé hamosu pergunta ida mai hau nune’e:
“Hala’o Atividade ElPar iha loron Domingo, sala kah?”
Timor oan hotu, liu-liu, sira nebé mak sarani, fiar katak, TL konsege hadai nia URA ho de’it tulun hosi Ida Leten Áas, Maromak.
No atu konkretiza nia liberdade iha era URA, nebé Na’i haraik tiha ona mai ita, mak sidadaun hotu-hotu tenke servisu maka’as hodi agradese.
Nune’e mak ElPar sai biban- luan murak ida atu sidadaun fiar-na’in sira hotu bele hatudu nia partisipasaun konkreta ne’e, maske monu tiha iha loron Domingo, loron Na’i nian (Dia do Senhor/Dominus Dei).
Iha biban ne’e povu Pobu TL sei hatudu domin ba Nasaun ida livre no agradese ba domin ne’e nia Na’in mak Maromak.
Ida ne’e mak servisu-lulik ida nebé desididu tiha ona hosi Na’i-Ulun Estadu liuhosi konsulta sira ba klibur Na’i-Ulun Igreja, Governo, Partidu sira nsst, nebé, hosi aspetu morál, haktuir ona sira-nia konsiénsia-
moos.Tan ne’e, ha’u fiar, la halo sala kontra Na’i no Kreda nia Ukun-fuan,
maske, karik iha loron ne’e, sarani sira balun, la soi duni biban atu ba asisti Santa Missa, basá, servisu ida ne’e mós bele sai nu’udar knaar- kultu ida hodi hasantu tan Povu Timor -Leste, nebé maioria sarani, nia moris-fiar.
Importante mak hadook tiha hosi intensaun polítika-kleuk.
“De uma vez e por todas, amor e trabalho se revelam como dois polos da mesma realidade: trabalho por amor e amar por meio de trabalho”
Dala ida de’it no ba nafatin, domin no servisu hatudu-an nu’udar polu rua hosi realidade ida de’it: servisu tan domin no hadomi liuhosi servisu.
“Sekali dan untuk selamanya, cinta dan kerja menampakkan dirinya sebagai dua kutub dari realitas yang sama: kerja untuk cinta dan cinta melalui kerja”
Iha modelu barak atu simboliza unidade domin no servisu. Ez:
Moeda ida ho oin-rua; uma- lisan ida ho nia lidun-rua; “ora et labora”, servisu no orasaun, katak dimensaun rua ne’e, iha rma-nia moris, la haketak ba malu. Bainhira ema servisu ho motivu-fiar loos atu hasa’e Maromak nia glória mak sai mós forma orasaun ida ba dalan-rohan ida de’it: ba Maromak hotu.
(Fiar ba Na’i- Ulun sira, keta tauk!)




