Lafaek News—Prezidente Repúblika José Ramos-Horta husu F-FDTL atu hala’o misaun Konstitusionál hodi defende nasaun bainhira agresaun esternu akontese asegura independénsia Nasionál no integridade teritorial, nune’e mós liberdade no seguransa populasaun nian.
Xefe Estadu José Ramos-Horta hato’o kestaun ne’e iha serimónia tinan 22 aniversáriu transformasaun FALINTIL ba FALINTIL F-FDTL periódu 2001-2023 iha edifísiu kuartél Jerál F-FDTL Fatuhada Kinta( 02/02/2023).
“Ohin ha’u ko’alia kona-ba imi hotu ne’ebé serbí loron-loron, ha’u hein katak ho dedikasaun totál instituisaun ida-ne’ebé iha tempu liu bá kontribui ona ho aten-barani no dedikasaun ba libertasaun pátria nian,ba F-FDTL atu hala’o misaun Konstitusionál hodi defende nasaun bainhira agresaun esternu akontese, asegura independénsia Nasionál no integridade teritorial, nune’e mós liberdade no seguransa populasaun nian”, deklara Prezidente Repúblika José Ramos-Horta iha nia diskusaun hafoin partisipa serimónia tinan 22 aniversáriu transformasaun FALINTIL ba FALINTIL F-FDTL periódu 2001-2023 iha edifísiu kuartél Jerál F-FDTL Fatuhada Kinta( 02/02/2023).
Xefe Estadu Horta esplika, presiza hatene katak papél Konstitusionál F-FDTL nian iha defeza ba pátria inklui mós ninia papél institusionál iha servisu ba páz, demokrasia no Estadu direitu nian, povu ezije ba lider sira ne’ebé responsavel ba instituisaun militár sira, iha dezempeñu Funsaun ne’ebé aas ne’ebé atribui ba sira, ezerse autoridade ida-ne’ebé firme, harii membru hotu-hotu husi Forsas Armadas ho profisionalizmu rigorozu, disiplina rigorozu, sein hamosu mós konsesaun ka esepsaun sira.
“Ba tinan 2023 F-FDTL iha orsamentu hamutuk US $33,022,685.00. Ita tenke investe iha reorganizasaun no profisionalizasaun F-FDTL nian, hodi favorese kualidade kuantidade. Ida ne’e prefere liu atu iha tropa mane no feto 1,000 ne’ebé motivasaun husi misaun ne’e atu serbí, hetan formasaun ne’ebé di’ak, selu, ho ekipamentu ne’ebé di’ak, ho mobilidade no fleksibilidade ne’ebé aas, hetan benefísiu husi insentivu sira ne’ebé la di’ak, duke iha 5 ka 10.000 ne’ebé kiak, hetan ona formasaun ne’ebé ladún di’ak, ho ekipamentu ne’ebé ladún di’ak, sein foti-an no la hetan rezultadu aat,” katak nia.
PR Ramos-Horta hateten, Iha nasaun sira ne’ebé sei iha hela dezenvolvimentu nia laran, bele haree ezemplu barak kona-ba funu no forsa Defeza no seguransa ne’ebé boot tebetebes, la sustentavel husi pontu dé vista finanseiru nasaun nian, sein formasaun militár ne’ebé adekuadu, ekipamentu ne’ebé afeta maka’as ba morál Estadu nian, hodi demotiviza ne’ebé sira-nia nasaun no sosiedade depende ba sira-nia seguransa no pás hanoin nian.
“Ita nia forsa Defeza no seguransa no mós instituisaun Estadu sira seluk tenke hetan kultura ida atu prezerva patrimóniu públiku. Tuir loloos, ema la tau Matan ba sasán públiku. Ami verifika kareta Estadu no kombustivel ne’ebé abuzivu. Mina soe tiha ona. Uma Estadu, kareta, fatin no ekipamentu la hetan benefísiu husi manutensaun regulár. Orsamentu ne’e tenke kanaliza ba formasaun espesializada rekursu umanu sira ne’ebé iha, ba manutensaun no optimizasaun infraestrutura no rekursu materiál sira, hodi evita degradasaun no konsekuente lixu”.
PR Ramos-Horta dekreta, tenke hasa’e Agrikultura ba nivel Defeza no seguransa, tenke hasa’e rekursu bee-moos, bee-hemu ba nivel Defeza no seguransa, tenke hasa’e Edukasaun, kualidade ba nivel Defeza no seguransa, Sein totál independénsia agrikultural, sein asegura bee ba Agrikultura no bee-moos ba konsumu ema nian, kompromete Defeza no seguransa Nasionál rasik nu’udar parte ida husi Triangle koral no ho kilómetru kuadradu hamutuk 70 resin husi estensaun marítima.
“Natureza oioin husi dezafiu tasi Nasionál nian hatudu nesesidade atu define estratéjia Nasionál kona-ba dezenvolvimentu marítima; no estratéjia Nasionál kona-ba seguransa marítima, ho F-FDTL hala’o knaar sentrál iha ninia implementasaun. Tanba ne’e, importante tebes atu hametin kapasidade F-FDTL nian hodi halo patrullamentu aerial iha territóriu marítima Nasionál, hodi investe iha akizisaun kareta aerial sira ne’ebé la konsege ka husi uavs (drone). Hirak ne’e iha kapasidade monitorizasaun ne’ebé boot liu ho autonomia ne’ebé boot no aereu, ho kustu operasionál ne’ebé ki’ik liu”.
“Ita hasoru kontestu foun kona-ba defeza no seguransa iha nivel Nasionál no internasionál, ne’ebé karakteriza husi ameasa no risku sira ne’ebé la profisionál, tranznasional, krime organizadu, Terrorizmu, tráfiku armadu, tráfiku droga, tráfiku umanu, degradasaun ambientál, dezastre umanitária no moras sira. Imperativu atu asegura katak F-FDTL iha kapasidade atu responde lalais no efetivu ba dezafiu foun sira”.
Tuir xefe Estadu Horta, Povu hein katak F-FDTL barak, hanesan uluk hola parte fundamentál ba destinu nasaun nian, no tenke halo buat hotu-hotu, iha tempu hotu-hotu, hasoru espetativa aas liu povu nian, hodi dignifika misaun Konstitusionál Nobre ne’ebé fó fiar ba sira nu’udar defensór soberania Nasionál no independénsia no garantia orden Demokrátika nian.
Jornalista : Rita Moniz
Editór : Agapito de Deus




