Lafaek News–Movimentu Oe-Cusse Oan hamutuk ho juventude no estudante Munisípiu 12 prontu hili Kandidatu Prezidente Repúblika ho númeru sorteiu 14 hodi restaura estabilidade polítika konstitusionál hodi bele hamosu governu lejítimu ne’ebé bele rekupera fali ekonomia Timor-Leste.
Koordenadór MOHAN, Zecafriado A. Coa akompaña hosi estrutura partidu CNRT Munisipiu Dili no Regaun Administrativua Espsiál Oe-Cusse Ambenu (RAEOA) no Komunidade Aitarak-Laran no Kampung Alor hato’o asuntu ne’e durante diálogu komunitaria ho Premiadu Nobel da Paz, José Ramos Horta iha kampu futebál Kampung Alor, Dili, Domingu (27/02/22).
MOHAN harii ho objetivu hakarak ajuda nasaun Timor-Leste presiza restaura estabilidade politika-konstitusional atu hamosu governu lejitimu ne’ebé bele rekupera fali ekonomia,” dehan Koordenadór ne’e iha deskursu.
Daudauk ne’e Timor-Leste nia ekonomia hakiduk tiha ona ba situasaun tinan 13 nian liuba halo Timor-Leste nia kreximentu -6.8 no reseita naun petroleu tun ba -8.6, enkuantu inflasaun sa’e 3.6%. Situsaun sira ne’e mosu tanba durante nia Estadu ida ne’e la defende nasionál povu no nasauni nina, maibé haree fali ba interese partidu nian. https://lafaeknews.com/militantes-ho-estrutura-pdc-deklara-ofisial-apoia-horta/
HOHAN mós lamenta ho instabilidade governativa no aktu asaltu poder iha Parlamentu Nasionál fó efeitu negativu ba dezenvolvimentu infraestrutura, ne’ebé rezulta ekonomia Timor-Leste monu. Tanba ne’e, MOHAN konsidera dalan atu rekupera ekonomia no reativa dezenvolvimentu fiziku maka, restaura estabilidade politika, no reimpoin orden konstitusionais.
Iha fatin hanesan, Kordenadór Partidu- CNRT -RAEOA, Firmino Taek hato’o agradese, tanba juventude sira hahú unidade hodi apoia Horta no Xanana.
So Xanana no Horta maka bele rezolve problema iha Timor-Leste,” nia afirma.
Nia dehan, movimentu no partidu politikus hotu ne’ebé apoia Horta no Xanana sei fó vitória ba lider nasionál no mundiál na’in rua ne’e, Juventude Presiza Liu aervisu.
Nune’e mós, Xefe Suku Kampung Alor, Alcina Carvalho dos Santos hato’o agradese ba Ramos Horta bele vizita sira hodi sosializa ninia program ba povu sira.
Nia dehan, dadaun ne’e povu liu-liu juventude sira iha Timor-Leste presiza liu maka kampu servisu hodi ajuda redús númeru dezempregu iha Timor-Leste.
Xefe Suku ne’e husu atu Horta no Xanana bainhira kaer ukun tenki rezolve mós problema povu Kampung Alor ne’ebé hetan efiksaun tanba problema rai hela fatin.
Ha’u husu atu povu hasai povu hosi fatin ida ne’e tenki hotu kontente, labele hasai povu hodi terus ba dala rua, tanba durante maun boot sira ukun, povu moris araska, mezmu nasaun Timor-Leste ne’e riku, tanba ne’e maun boot Xanana no Ramos Horta no team susesu atu manan labele dukur no tenki servisu makas para bele manan iha Kampung Alor,” dehan Alcina.
Autoridade suku ne’e apela ba estrutura partidu CNRT nian atu kria kampu servisu ba povu hodi juventude sira hodi hetan servisu ho dignidade, autoridade suku ne’e konsidera, juventude Timor-Leste ohin loron moris dezempregu, tanba menus kampu servisu hodi halo sira susar tebes atu hetan servisu.
Iha parte seluk, Kordenadór Partidu CNRT Munisipiu Dili, Luis X. Caldeira dehan partidu sei manan metin iha Dili.
Dili ita lalika duvida ona, CNRT manan tiha ona, Tanba Dili knuuk ba CNRT nian, no povu hatene momoos krize politika ne’ebé akontese hahú kedas iha Prezidente Repúblika ba too Parlamentu Nasionál,” dehan Luis.
Estrutura partidu CNRT iha Dili sei kontinua servisu makas hodi halo atividade dor to dor hodi povu labele duvida tan atu apoiu Horta no Xanana.
Iha fatin hanesan, Premiadu Nobel da Paz, José Ramos Horta hato’o agradese ba konfiansa hosi juventude no estudante sira iha MOHAN.
Ha’u eleitu karik, ita rezolve tiha problema violasaun konstitusaun, tanba prezidente republika maka halo violasaun konstituisaun maka la fó pose ba sete (7) membru indizitadu CNRT nian no segundu violasaun, Taur Matan Ruak rezigaan, la dizolve prezidente la dizolve parlamentu no konvoka eleisaun antisipa, depois prezidente apela tiha ba partidu politiku hodi halo koligasaun ho kongresu estraordiariu, maibé prezidente sei estuda no la fó pose too agora too mosu governu aitonka ho oitau governu ne’e ilegál ona,” dehan Horta.
Eis Prezidente Repúblika ne’e hatutan, se mosu eleisaun antesipada agora sei la kria krize ruma, tanba sitasaun kona-ba desolisaunparlamentu ne’e normal iha demokrasia Timor-Leste no mundu demokratiku.
Jornalista : Abekha Raihusar
Editor : Agapito de Deus




