Lafaek News–Antero Benedito da Silva nu’udar kandidatu Prezidente Repúblika períodu 2022-2027, mai ho postura jerasaun foun, iha nia lema rasik ho dalen Tetum Estadu Foun Jerasaun Foun no hanoin foun halo mudansaa ba nasaun doben Timor Leste.
Antero Benedito da Silva hateten, nu’udar tentativas atu oferese ba polítiku nain sira no sidadaun Timor-oan sira, eko-dezenvolvimentu sei sentraliza iha konseitu hat mak ekolojia, kultura e ekonomia, Siénsia eko-epistimolojia (matenek ne’ebé hahu ho koida ba ekolojia). Ejiste kritika katak bainhira ita tau hamutuk ekolojia ho ambiente mak ekonomia sei tolan tiha ekolojia hodi crescimento ekonomiku nian naran; ema sei sobu natureza hodi hetan osan; tanba ne’e ita mos presiza dezenvolve modelu ekonomia sosial-solidariofulidaidai-Slulu-Arosan-Kawak-Meup-Tabua hodi koresponde krítika prominente ida ne’e.
Timor-Leste presiza re-orienta ita nian planu estratejiku nasional, nuudar papel ida neebe Presidente da Republica bele inisia; no sai urgente tebes atu inkorpora ekolojia iha setor hothotu ezemplu: eko-human rights, eco-pre-escolares, ecopeace education, eco-turismo, eko-engineria no green roof (kakuluk verde) ka eco-arsitektura. Universidade sira tantu, publiku no empresa sosial solidariu, presiza inkorpora ba sira nian kurikulu no pratika edukasional kontiudu, eko-dezenvolvimentu, no ekonomia solidaria.
Presidente Repúblika sei apela ba nasaun tomak no polítiku sira atu adopta polítika prioridade ida mak “Familia ida, Toos ida” hodi asseguru soberania alimentar família, no protesaun biodiversidade; aumenta investimento estado nian ba setór edukasaun iha nível hot-hotu ho espiritu eco-epistimolojia-katak konesementu bazeia ba relasaun harmonia entre ita emar ho natureza-ekolojia; promove agro-florestais no agroekolojia; ho objetivu kondisional sira mak; hadia rai nian saúde, halakon mal-nutrisaun labarik nian; halakon hamlaha kualitativu no habarak sirkulasaun oksijene no haburas be matan sira.
Maske Ita restaura ona proklamasaun RDTL, sei ejiste injustisa sosial, diferensia entre ema riku no mukit, diferensia entre Dili no área remota sira; dependência makaas ba aihan importadu; ejiste hamlaha kualitativu no malnutrisaun labarik nian; Labarik 80% la aksesu ba pre-eskolar; ejiste subordinasaun feto sira.
falta be hemu no ba produsaun agrikulu, desforestasaun kontinua, Buat hotu ne’e nuudar heransa kolonializmu, no tanba paradigma modelu dezenvolvimentu ekonomia elite, nuudar sivilizasaun (dalan moris) ema riku-kanten nian ne’ebé valoriza liu halibur riku-soi no osan-monetáriu, maibé la valoriza ema umana no planeta-terra Madre; ejiste foinsae sira 20,000 gradua ensinu sekundáriu kada tinan no maioria laiha asesu ba ensinu superior; sira ne’ebé asesu ba ensinu superior hasoru kondisaun estudu ne’ebé prekaria-susar; ho kurikulu antroposentrismu; pedagogia repressiva; falta assesu ba fasilidade eskola, hotu ne’e tanba investimento edukasional ne’ebé limitadu, topu husi problema hirak ne’e, povo no nasaun hotu enfrenta da-daun impaktu krize covid19 no krize ambiental global ne’ebé aseleradu-lais.
Maske nune’e mundu no Timoriana sira tenki hakiak mehi no visaun foun ho optimismu, katak futuru neebe diak-liu sei possível. Futuru ida ho sivilizasaun foun, sivilizasaun planetária-sosiedade neebe koida relasaun harmonia entre ita-emar-humanidade no terra madre, tane justisa sosial, hodi bele moris hakmatek no sustentável. Atu bele hetan visaun ida nee, ita presiza reforma Constitutional no hari Estado neo-solidariu, nuudar modelu foun neebe libertadora ba ema no ba ekolojia.
Ita presiza mudansa husi estado petroliferu ba estado agro-ekologia no agro-florestais mak konstitui Estado-neo-solidaria, ho valor neohumanismu (humanismu foun). Estadu petrolifetu tau atensaun-liu ba petroliferu no oinsa mak hetan osan; Estado neo-solidariu no sosiedade neohumanismu, sei trata petroleu nuudar instrumentu, hodi tau atensaun ba ema-humana nia moris, ekolojia planeta, no kultura solidariu Povo Maubere nian.
Atu bele hari estadu neo-solidariu, ho valor neo-humanismo, Timor presiza alternánsia polítika alias pembaharuan politik, ressurreisaun Maubere, presiza enerjia jerasaun foun ne’ebé badinas-servisu makaas, solidáriu, matenek no amizade ho povu nasaun hotu, Jerasaun foun-Juventude, tan ne’e, la’os ba futuru de’it maibé nuudar ajente ba mudansa mak pozitivu iha tempu hot-hotu, Antigu Primeiru Ministru Israel Simon Peres dehan nune’e, “Juventude sira la’os tuir de’it historia, maibé juventude mak halo istória”; Los, juventude nia ezensia mak halo istória ho sira nian totalidade identidade.
Eko-dezenvolvimentu, Mauberismu mos nuudar paradigma foun, ne’ebé nesesita reforma konstitusional mundial; katak la’os de’it Timor-Leste, maibé nu’udar mos apela ida ba nasaun hotu iha mundu hodi, liu husi kultura sira nian bele proteze planeta e ekolojia; Papa Francisco apela nanis ona tinan 2015 liu-husi ensiklika Laudato Si (Hanai ba Nia)-koida ba planeta-ekolojia (rai, be, anin, aihoris no animal fuik sira) nu’udar ema umanidade hotu nia uma—o nosso casa comun; Organizacao das Nacoes Unidas (ONU) hamosu ona, iha períodu hanesan, tinan 2015, Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel (ODS) ne’ebé mos ezije ba nasaun hotu atu koida ba planeta no koida ba emarhumana-koida ba ita nia-povo. Se ecologia meio-ambiente hetan estragu, ita emar nia moris sei kotu.
Paradigma eco-dezenvolvimentu, paradigma Mauberismu-eko -Mauberismu, sei bazeia ba edukasaun ekoepistimolojia e eko-sentrismu katak ekolojia mak sai base ba dezenvolvimentu iha setor hot-hotu; sei oferese alternativu ba mundu hodi hateke ba futuru ne’ebe diferente no ho esperansa.
Eko-dezenvolvimentu, Mauberismu mos nuudar paradigma foun, neebe nesesita reforma Constitucional mundial; katak laos deit Timor-Leste, maibe nu’udar mos apela ida ba nasaun hotu iha mundu hodi, liu husi kultura sira nian bele protese planeta e ekolojia; Papa Francico apela nanis ona tinan 2015 liu-husi ensiklika Laudato Si (Hanai ba Nia)-koida ba planeta-ekolojia (rai, be, anin, aihoris no animal fuik sira) nuudar ema humanidade hotu nia uma—o nosso casa comun; Organizacao das Nacoes Unidas (ONU) hamosu ona, iha periodu hanesan, tinan 2015, Objektivu Dezenvolvimentu Sustentavel (ODS) neebe mos ejije ba nasaun hotu atu koida ba planeta no koida ba emarhumana-koida ba ita nia-povo. Se ekologiameo-ambiente hetan estragu, ita emar nia moris sei kotu.
Ikus liu nu’udar responsabilidade jerasaun foun, Universitáriu sira atu haka’as-an hatutan espiritu determinasaun bei-ala sira nian, no espiritu Laudato Si, Papa Francisco nian: tau atensaun ba planeta nuudar ita nian uma-komun, Nunee de’it mak ita bele harii Timor foun ne’ebe di’ak liu justu solidário e sustentável, no tuir Preszdente: Francisco Xavier do Amaral; Nicolau dos Reis Lobato, Abilio Araujo; Kay Rala Xanana Gusmao ho Taur Matan Ruak ho luta nain sira hotu nian mehi, ‘hakarak Timor ida ne’ebé sai uma komun ba Timor oan hotu.
Anterio Iha tempu Independénsia
Hafoin, vitoria popular hakotu okupasaun Indonésia nian, Antero Benedito da Silva, assume kargu oi-oin iha ONU, Estado RDTL no Sosiedade Sivil; Funda organizasaun Institutu Kdadalak Sulimutuk Institutu no sai Direitor 2000-2001; Presidente Konsellu Direktiva FONGTIL (Forum ONG Timor-Leste) 2001- 2002; Indika husi Secretario Geral ONU Kofi Anan sai nuudar Membru Conselho Eleitoral ba Eleisaun Presidensial 2002; Membru Konsellu Direktiva Plano Strategico Dezenvolvimento Nacional UNTAET hamutuk Lider Kay Rala Xanana Gusmao, Mari Alkatiri no Mgr. Basilio do Nascimento 2001-2022; Membru Konsellu Konsultivu Fundo Petrolifero nuudar orgaun Konsultivu ba Comissao C Parlamento Nacional 2008-2012; Durante tinan 20 ikus nee, tenta dedika-an no ativista, edukador no organizador ne’ebe dezenvolve Mauberismo nuudar filosofia politika no sosial ne’ebe tulun Timoroan luta ba nia libertasau total no kompletu. Hahu tinan 2006 ate agora servisu permanenti nuudar Dosente iha Departamento Dezenvolvimentu Komunitariu, UNTL.
Kona-ba kandidatu Antero

Antero Benedito da Silva, moris loron 30 Abril 1968, husi familia simples iha Knua Bina Uaidora-Manume, husi Aman Agostinho da Silva no Inan Maria Bendita, Antero Benedito da Silva, ne’ebé iha tempu rezisténsia kontra okupasaun Indonézia nian, uza kódigu “We Anin Moris/W-Moris, nia sei halo buat ruma. We-be rekursu no simbolu vida; inspira husi knua bei-ala sira Uaidora, be-siak ka be kadoras; We-anin naran ba lokalidade ida iha area Bekora nian.
Anin (oksijente) nuudar elementu prinsipal ida natureza nian, Antero Bendito nian maun alin nain hat seluk mak Anacleto Bendita da Silva (militar Indonesia sira lori lakon 1999); David Bendito da Silva (involvidu iha resistensia no falecido 2014), Aguida Bendita da Silva (kaben iha Maukali Gariuai); Maria Bendita da Silva (mate iha Matebian durante funu 1977).
HUSI BAZEIA APOIU BA LUTA KLANDESTINA
Hafoin hakoor situasaun ne’ebé difisil, tanba hamlaha, no bombardeamento inimigu nian, iha Bases de Apoio Matebian 1976-1978, Antero Benedito, esperiensia moris ne’ebé mistura entre haksolok no tristeza, iha zona okupadu sira iha Uato-Carbau. Estafeta hodi tau matan no halibur ba FALINTIL no lideres FRETILIN sira ne’ebé inimigu kaer no kastigu iha Uato-Carbau, no nia halai sai husi knua loron 21 Abril 1984 tanba kapturasaun massal no masakre husi militar Indonesia hasoru familia sira iha area neeba. Entre 1987-1988 hahu involve iha Grupu diskusaun informal sira inklui ho orfanato sira husi Atauro iha eskola, partisipa iha programa Youth Exchange ba Canada hodi koñesemalu ho kolega Externato São Jose sira, no involve iha organizasaun klandestina HPP-MAI (Himpunan Pemuda Pelajar Mahasiswa Anti-Indonézia), 1988.
HAFOIN MASAKRE SANTA KRUZ NO ESTUDA HO LUTA IHA RAI-LIUR
Hafoin, masakre 12 Novembru 1991, nia sai husi Timor, no frekuenta Formação relijioza nian iha Canossian Formation House, iha New Manilia; no frekuenta Bacherelato iha area Filozofia iha Colegio São Jose, New Manila, Filipinas. Kontinua involve iha servisu secretu ba auto-determinasaun liu husi Plataforma HPPMAI/LENAT (Liga Estudantil Nationalista de Timor-Leste), no involve iha Konferensia APCET (Asia Pacific Coalition for East Timor) ne’ebé organiza husi Conselho Nacional da Resistência de Maubere (F/C.N.R.M) no aktivista solidariedade sira 29 Maio-01 Junu 1994 iha Universidade Filipinas. Assume responsabilidade nuudar Representante LENAT-C.N.R.M no servisu iha Centro Informacao nuudar ‘internship’ APCET/IID iha Manila Filipinas; Servisu mos nuudar voluntariu iha Peaple’s Church of the Philippines (PCPR) ho kampane auto-dterminasaun Povo Maubere nian; Kontribui ba estabelesementu Philipines Solidarity for East Timor (PhILSETI) iha Manila Filipinas 1994.
Tanba adjustamentu estratejia, mak fila hikas mai Timor Dezembru 1994, no tinan 1995, hahu frekuenta fali eskola nuudar estudante Siensia de Governação iha Fakultas Sosial Politik (FASPOL) iha Universitas Timor Timur (UNTIM), tulun reorganiza movimentu klandestina sira, liu-husi estabelesementu kolektivu ba rede GERIPOTA (Guerilla Polítika Oan Timur Aswain) nuudar nukleu iha Organizasaun Resisténsia Sagrada Familia, no harii OSKTL (Organizasaun Solidariedade Klosan Timor Lorosa’e) ne’ebé servisu direta ho APCET iha Manila.
Antero móss servisu nu’udar Ofisial ba programa Dezenvolvimentu Komunitariu ho Caritas Austrália no Caritas Dili entre 1997-1998, Involve iha estabelementu ultima organizasaun resistensia, Dewan Solidariatas Mahasiswa Pemuda dan Pelajar TimorLorosae (DSMPPTL), eleitu Koordenador Jeral DSMTT/DSMPPTL hodi organiza kampane ba referendu entre 1998-1999. Representa DSMPPTL hodi hasoru malu ho Diplomata Ambassador Torica, Uniao Europea iha Hotel Mahkota Junu 1998, ho apoiu Mgr. Carlos Filipe Ximenes Belo, Bispo Apostolico Diocese de Dili, hasoru malu ho Reprezentante Espesial Secretario Geral ONU, Jamzhed Marker no Tamrat Samuel iha Baukau 19 Jullu 1998, Assume responsabilidade nuudar kuadru ikus Membru Comite Directiva da F/C.N.R.M 1998, indika husi reuniaun Comite Directiva da FRETILIN lidera husi Ma’Huno no Ma’Hudo; Membru Suplente CCF 1998. (*)




