OPINIAUN · 4 May 2021 00:59 ·

Verasidade no Faktu Jornalizmu ba Bem Público durante Periódu Propagasaun COVID – 19


Verasidade no Faktu Jornalizmu ba Bem Público durante Periódu Propagasaun COVID – 19 Perbesar

(Hanoin Ruma kona-ba Tema Jerál Komemorasaun Loron Mundiál Liberdade Imprensa 2021 “Information As a Public Good” Haree husi Aspetu Jornalizmu)

Husi Alberico da Costa Junior

Artigu ne’e la reprezenta instituisaun ne’ebé hakerek-nain haknaar-an ba.

Iha mundu jornalizmu, mídia, liuliu jornalista sira koiñese prinsípiu jornalizmu balu atu dirije sira iha situasaun espesíku hanesan hala’o atividade jornalízmu iha kontestu kobertura ba eventu ka akontesimentu ruma hodi sai notisia ida. Objetivu prinsipál jornalizmu dadauk ne’e mak tane-aas umanidade no interese ema barak nian, la’ós interese individuu ka interese grupu ida nian. Prinsípiu jornalizmu ne’ebé jornalista sira toman ona iha sira nia serbisu diária mak kobre parte rua (cover both sides), independénsia, hato’o lia-loos (verasidade), onestidade, no seluk tan. Atu kompleta prinsípiu hirak ne’e, presiza mós kódigu deontolójika ka kódigu étika ne’ebé ninia orijin mai husi prinsípiu universál jornalizmu ne’e rasik. Aplikasaun prinsípiu jornalizmu no kódigu étika jornalizmu mak atu evita malpratika entre sira ne’ebé hala’o profisaun jornalista, evita jornalista sira husi uza sala profisaun, evita jornalista sira husi manipulasaun faktu kona-ba asuntu sira kontroversu no ajuda jornalista sira atu tranzmite ka hato’o informasaun loloos, kredivel bazeia faktu.

Étika jornalizmu fahe ba rua, priméiru area moral pesoál ne’ebé iha ligasaun ho desizaun oinsa atu halo kobertura ba akontesimentu ida sai notisia. Ida-ne’e iha ligasaun ho polítika redasaun nian oinsa redasaun fó orientasaun kobertura nian liga ho kódigu étika no prinsípiu jornalizmu nian. Bele ka lae jornalista ida la presiza halo konfirmasaun ba parte ruma ne’ebé sai objetu ba notisia kontroversu ida, bele ka lae jornalista ka mídia halo julgamentu (trial by the press) hasoru ema seluk iha publikasaun notisia sira ne’ebé ho ninia natureza konflitu – iha kontestu ema ida akuza ema seluk? Iha atividade jornalizmu, prinsípiu independénsia jornalizmu nesesáriu tebes tamba redasaun mídia nian tenke sees husi influénsia, ameasa, presaun no intervesaun sira ne’ebé sai husi interese públiku nian, tantu husi mídia-na’in rasik, xefe redasaun ka intervensaun sira husi liur – iha ligasaun ho intervensaun polítika no intervensaun ekonómika.

Prinsípiu onestidade iha kontestu kobertura nian, liuliu iha ligasaun ho halibur faktu sira ne’ebé relasiona ho notisia nesesáriu tebes. Jornalista tenke halibur faktu husi parte hotu, la’ós parte ida deit nian mak jornalista ka mídia ne’e kobre. Redasaun mídia ho ninia jornalista no editór sira ne’ebé onestu sei la favotiriza parte sira ne’ebé iha konflitu ne’ebé sai objetu ba notisia ne’e, trata sira ho justu (fair and balance). Tansa jornalista ka mídia tenke fair no balance hodi halo konfirmasaun ho parte seluk ne’ebé sai objetu ba notisia ida? Ho razaun atu evita públiku halo konkluzaun sedu hasoru ema sira ne’ebé sai objetu ba notisia (evita trial ba the press), razaun seluk mak atu evita potensia violénsia ne’e karik mosu tamba kauza husi notisia ne’e. Ema ne’ebé sai objetu ba notisia nia vida bele ameasadu, nune’e mós jornalista ne’ebé hakerek no mídia ne’ebé publika notisia ne’e. Fair and balance reporting, la signfika kanál mídia ne’e tenke fó espasu naruk hanesan ba parte sira, maibe tenke asegura katak faktu no opiniaun substansiál tenke kobre no iha hotu ona iha konteúdu notisia nian.

Etíka iha aspetu operasionál, konseitu ne’e iha ligasaun ho area teknika. Oinsa redasaun mídia nian fó orientasaun tuir matadalan kobertura nian. Matadalan ne’e kona-ba planu kobertura nian (TOR peliputan). Planu kobertura mak sei ajuda jornalista ida atu intende no kompriende asuntu ne’ebé nia atu kobre iha kampu tamba planu refere fó ona orientasaun kona-ba asuntu, angle, fonte no pergunta ne’ebé iha relasaun ho asuntu ne’ebé atu kobre. Mídia sira ne’ebé iha kultura enkontru redasaun nian, sei orienta ninia jornalista bazeia planu kobertura ne’ebé iha, liuliu notisia sira ne’ebé ho natureza investigativu no in-depth reporting. Notisia sira serímoniál laiha problema tamba kestaun teknolojia, entau dalaruma xefe redasaun orienta deit jornalista ne’e iha grupu chatting mídia nian, nune’e jornalista diretamente ba halo kobertura iha tereñu. Maibé, antes atu ba kampu jornalista tenke iha informasaun inísiu kona-ba asuntu ne’ebé nia atu kobre, nune’e nia bele elabora no prepara pergunta revelante sira.

Iha teoria jornalizmu, ita kuñese termu simulacra ka hiper-realidade (hiper-realitas) katak mídia rasik mak kria realidade ida la bazeia ba faktu, maibé bazeia deit ba ema-boot sira nia deklarasaun no jornalista nia asumsaun rasik. Jornalista ka mídia halo deklrasaun fonte nian sai realidade (membuat sesuatu yang baru dalam tahap pernyataan menjadi suatu kenyataan). Ida-ne’e akontese iha periódu 1970 bainhira Prezidente Indonézia, Soeharto halo deklarasaun ida katak nasaun Indonézia livre ona husi anlfabetizasaun (bebas buta huruf). Ho ajudu mídia nian iha tempu ne’ebá, Prezidente Soeharto nia deklrasaun ne’ebé ohin sei iha nível deklrasaun (tahap pernyataan) sai tiha realidade (menjadi kenyataan). Aat-liu mak mídia sira iha tempu ne’ebá nunka halo konfirmasaun ho populasaun Indonézia ne’ebé tokon ba tokon sei unalfabetu ka buta huruf hela. Presiza rekuiñese mós katak iha Rezime Orde Baru nia okos jornalista no mídia sira, la’ós deit kria simulacra bazeia ba ema-boot sira nia deklarasaun sira, maibé mós hamosu diskursu (wacana) foun, kriasaun koñesimentu falsa no lia-bosok iha komunidade nia leet ne’ebé koñesidu ho pseudosophy (Stanley, 2000).

Oinsa ho kontestu jornalizmu iha periódu propagasaun virus korona (COVID – 19 no impase polítika iha railaran)? Karik notisia sira ne’ebé mídia hato’o sai nu’udar bem publico (Information as a public good), katak notisia ne’ebé hato’o ne’e ba públiku nia di’ak? Ita bele haree notisia balu ne’ebé mídia publika, hanesan notisia kona-ba Aviaun Air North tula OJE 2021 no tula osan operasionál Banco Central nian.” Notisia ne’e la aprezenta faktu ruma bainhira ita le’e konteúdu tomak husi notisia ne’e tamba laiha fonte ka dokumentu ruma mak dehan aviaun ne’e tula duni OJE ka osan operasionál, maibé ida-ne’e nu’udar prátika simulacra iha produtu jornalístiku laran tamba jornalista kria realidade rasik bazeia deit ba ninia asumsaun, la’ós realidade loloos. Seluk-fali jornalista mós la kompriende loloos saida mak OJE ne’e tamba OJE ne’e nu’udar kuantifikasaun planu governu nian ne’ebé nia fundu ne’e mai husi fundu petroliferu, reseita domestika no seluk-tan, la’ós ho forma osan tahan ka osan besi (Juvinal Diaz, 2021). Tan-ne’e notisia ne’e la ajuda fasilita sidadaun sira atu asesu ba informasaun loloos no kredivel iha situasaun inserteze nia laran.

Ezemplu seluk mak notisia kona-ba matebian Armindo Borges ne’ebé sai polémika boot iha públiku nia leet tamba konsege doko país ne’e no kria situasaun la hakmatek. Pro no kontra mosu entre Sentru Integradu Jestaun Krize (SIJK) no Parte Lider Prominente Xanana Gusmão nomós matebian nia familia kona-ba kauza husi Borges nia mate. Iha situasaun ne’e jornalista ka mídia la konsege fó informasaun loloos ba públiku kona-ba kauza loloos husi Borges nia mate. Notisia sira ne’ebé públika kuaze hato’o deit komentáriu husi parte familia no Xanana nian katak Borges mate, la’ós tamba COVID – 19, maibé mate tamba moras króniku seluk.

Iha parte ne’e, mídia la hato’o kauza ne’ebé parte médiku ka SIJK hato’o ne’ebé bazeia ba rezultadu testu laboratóriu (maís sientifika) katak Borges Mate ho COVID – 19, maske nune’e parte SIJK mós rekuñese katak antes infetadu ho COVID – 19, nia mós sofre hela moras kroniku seluk. Entau, verasidade ka lia-loos husi kauza Borges nia mate mai husi parte ida deit (kebenaran sepihak, bukan kebenaran jurnalisme), tuir prátika jornalizmu nian, jornalista no mídia viola ona Kódigu Étika Jornalizmu no la tuir prinsípiu jornalizmu fair and balance reporting tamba la halo konfirmasaun ho SIJK kona-ba kazu ne’e. Notisia hirak ne’e mós la tau context no background kona-ba risku ema ho moras komplikadu ka moras kroniku ida pozitivu COVID – 19 bazeia esplikasaun médiku nian, entau difisil atu fó kompriénsaun di’ak ba públiku ka sidadaun sira atu halo prevensaun ba virus ne’e.

Iha produtu jornalístika ida, iha elementu notisia tolu mak tenke mosu; priméiru mak faktu, segundu mak rezultadu entrevista no terseiru mak dadus. Entrevista; tenke inklui fonte oinoin no kompetente, la’ós fonte ida deit (single source), sátan ho asuntu kontroversu hanesan Borges nia mate, tenke evita fonte polítiku sira atu labele politiza kazu ne’e. Faktu; jornalista no mídia tenke hatudu faktu, pur ezemplu notisia dehan Borges mate la’ós tamba COVID – 19, iha parte ne’e mídia tenke prova ho faktu konkretu ho teste médiku ka deklarasaun ruma husi médiku sira, la’ós deklarasaun ka komentáriu husi fonte sira ne’ebé la kompetente. Visa versa bainhira notisia ida dehan ema ida mate tamba COVID – 19, mídia tenke hatudu faktu ho prova rezultadu teste laboratoriu no deklarasaun husi médiku sira, la’ós deklrasaun mamuk husi fonte polítku sira ka fonte ne’ebé la kompetente. Nune’e mós kona-ba dadus, iha parte ne’e, mídia tenke tau context no backgorund loloos kona-ba asuntu COVID – 19 ho referénsia sira mai-husi médiku no siéntista sira ne’ebé iha koñesimentu kona-ba virus ne’e.

Tau notisia nia context ho backgorund ho loloos iha kontestu kobertura COVID – 19, bele fó kompriensaun kona-ba prosesu oinsa COVID – 19 infeta ema, ninia sintoma no nia risku sira nomós oinsa ninia prevensaun no aimoruk saida mak nia tenke hemu. Kuaze notisia hotuhotu, tantu jornál, rádiu, televizaun no online kona-ba COVID – 19, públiku la hetan context no background loloos, ho onestu no kompletu. Notisia sira kona-ba COVID – 19 ne’e informa deit (informativu), maibé la fó kompriénsaun di’ak ba públiku atu halo prevansaun. Entau, iha prosesu sala redasaun nian jornalista no editór tenke asegura rezultadu entrevista, faktu no dadus ho looos ho onestu ho ninia kapasidade tomak, nune’e notisia ne’e kompletu atu bele to’o iha objetivu loloos jornalizmu nian, liuliu ba públiku nia di’ak hanesan haktuir iha tema jerál Loron Mundiál Liberdade Imprensa 2021, “Information as a Public Good’ tamba notisia nu’udar produtu “intelektuál” la’ós propaganda.

1,169 Views
Artikel ini telah dibaca 20 kali

Baca Lainnya

EMA VS KULTURA

25 July 2024 - 23:33

BABEUR BUROKRATISMO HANESAN DIABOLIS PROVOCATUS BA SISTEMA ATENDIMENTO IHA TIMOR-LESTE  

21 July 2024 - 12:36

Papél  Estudante  Kampeaun  Edukasaun Literasia  Dijitál  Timor-Leste

13 July 2024 - 12:53

Akórdaun Tribunal Rekursu VS Lei Indulto no Komutasaun Pena + Dekretu Prezidente Repúblika

3 April 2024 - 16:43

TEMPU  QUARESMA  OPORTUNIDADE  GOVERNANTE   PRÁTIKA  FRATERNIDADE   UMANU                                              

16 February 2024 - 14:28

 Produsaun Vida  Sosial No Sosiedade Ho Natureza

29 January 2024 - 11:45

Trending di OPINIAUN