Lafaek News—Eis Prezidente Repúblika no Eis Primeiru Ministru Oitavu Governu Konstitusional, Jeneral Taur Matan Ruak, Tersa, 26/11/2024, hamutuk ho jornalista sira halo reflesaun 28 Novembru ba dala 49, ho tema pasadu, prezente no futuru.
Iha ámbitu reflesaun hamutuk ne’e . Taur Matan Ruak, haktuir objetivu halibur jornalista hamutuk iha ne’e, hodi partilla informasaun balun kona-ba pasadu, prezente no futuru.
“Hanesan ita bo’ot sira hatene, tinan oin ita kompleta 50 anus, bainhira ita deklara unilateralmente independensia iha ita nia rai, tanba tinan ida ne’e kompleta ba 49 anus mak ita deklara unilateralmente ita nia independensia iha palasiu governu, husi ita nia lider sira ne’ebé barak mate ona no balun sei moris iha ita nia leet”. Eis prsidente Taur Matan Ruak informa.
Eis PR ne’e hatutan, iha tinan ida ne’e kompleta ba 49 anus, mak falitil forsa defeza Timor-leste moris, maibé iha tinan oin nia mós kompleta 50 anus, tanba tinan 50 anus hanesan tinan ida ne’ebé di’ak, alende tinan ida ne’e mós ita kompleta 22 anus depois de ita nia restaurasaun independensia no 25 ba referendu.
“Ita iha asuntu lubuk ida atu ita bele ko’alia kona-ba loron importante ida ne’e, tanba ita haree didi’ak ita nia istória, ita iha faze lubuk ida mak ita hakat liu, liuhusi faze kolonializasaun prezensa português iha ita nia rai, maibé antes ida ne’e, ita iha faze ida luta ba libertasaun independensia no ikus mak iha Manufahi Boaventura iha tinan 1912, husi ne’e ita iha golpe no kontra golpe hanesan gerra sivil, tanba entre timor oan ho sivil sira, bainhira kontra golpe iha 11 Agustu, iha ne’ebé UDT mak hahú no kontra golpe ne’e rasik iha 20 Agustu hodi Fretelin simu, husi ne’e ita tama ba invazaun 7 Dezembru bainhira indonezia tama iha ita nia rai, husi ne’e iha objetivu rua hodi luta ba sobrevivensia hanesan nasaun, povu no independensia”. Taur konta.
Taur salienta katak, Timor Leste ninia independensia ida ne’e, ho prosesu referendu husi Nasaun Unidas realiza akordu ida iha 05 Maiu entre Portugal ho Indonezia no suprevizaun Nasaun Unidas nian, oinsá haree entre autonomia espesial ho independensia populasaun hili ida ne’ebé, husi ida ne’e, governu tranzisaun husi nasões unidas nian, finalmente iha tinan 2002 ita iha restaurasaun independensia.
“Iha restaurasaun independensia ita iha 22 anus, ohin tinan ida ne’e, ita kompleta 22 anus hanesan nasaun independente, naturalmente hanesan nasaun independete ita iha objetivu rua ita preserve hanesan seguransa estabilidade ita nia nasaun nian no bem estar ka moris di’ak ita nia sidadaun sira nian, tanba iha tinan 22 ita bele halo avaliasaun kona-ba governasaun sira tutuir malu no resultadu ho nia impaktu iha ema nia moris ne’e oinsá”. Eis PR Taur Matan Ruak haktotu.
Tuir observasaun jornalista Lafaek News, iha reflesaun 28 Novembru ba dala 49, ho tema pasadu, prezente no futuru, ne’ebé hamutuk ho Eis Presidente Repúblika, Taur Matan Ruak, iha rezidensia Farol, hetan partisipasaun masimu husi entidades balun inklui maluk jornalista sira husi média online, imprime inklui eletróniku.
Jornalista : Crispin de J. Amaral
Editor : Agapito de Deus