Lafaek News—Dekanu Fakuldade Ekonomia UNTL, Custodio Ximenes, afirma programa sesta báziku ne’ebé dadaun la’o iha Timor hafanu governu atu investe iha setór agrikultura tanba insufisiénsia produtu lokál atu garante sirkulasaun ai-han rai laran.
“Sesta bázika ne’ebé dehan governu hola produtu lokál husi povu no fahe ba povu iha tempu EE nia laran. Infelizmente, produtu lokál la to’o nune’e tenke suporta produtu importasaun,” dehan Dekanu Fakuldade Ekonomia UNTL, Custodio Ximenes iha nia kna’ar fatin Kaikol, kinta (28/01/2021)
Tuir observasaun dekanu fakuldade ekonomia ne’e nota katak ekonomia Timor-Leste, jeralamente la’o hela, tanba atividede ekonómiku la’o iha rai laran la’o normal tanba atividade importasaun no exportasaun kontinua, maibé, haree ba atake kazu pandemia covid-19 iha mundu inkui Timor Leste, afeta ekonomia internasionál nune’e mós rai-laran, tanba covid konsege hatauk ita atividade balun iha Fronteira terestre, marítima, aero taka halo atividade ekonomiku menus.
“Hanesan ita hotu hatene ita Timor depende makaas liu ba importasaun no bainhira ita taka fronteira sira ne’e fó impaktu maibé Ita Timor seidauk iha ema ida ne’ebé mate tan hamlaha desde ita ukun-an to’o agora,” dehan akademista ne’e.
Mezmu ekonomia estrajeia la la’o, maibé Timor iha nia matenek rasik atu sobrevive no dezenvolve nia ekonomia rasik, Se ema la fó ona nia supermi ka foos oinsá povu bele moris, tan ne’e Timor iha nia matenek rasik oinsa atu moris.
Nia deklara, iha situasaun kovid nia laran atividades ekonómikus barak mak suspende halo individu barak lakon nia servisu no barak mós hetan rendimentu ne’ebé ki’ik liu kompara ho antes de kovid-19 ne’ebé atividade ekonomikus sei barak, atu rekupera hodi hasa’e kresimentu ekonómiku presiza investe iha setór agrikultura no turizmu tanba setór produtivu ne’ebé sustentavel.
“Ita nia kapasidade ba investimentu setór produtivu sira ne’e sei menus liu tanba ne’e ita presija suporta husi estranjeiru sira atu bele maibé investe iha ne’e aumezmu tempu bele fó oportunidade ba Timor-oan atu bele servisu, Ita la’o tiha ona durante tinan 18, maibé ita seidauk investe iha setór produvitu, ita depende liu rendimente petrolíferu tan ne’e konsekuénsia ita sofre to’o agora no rendimentu setór non-petrolíferu ki’ikoan liu,” nia hakotu.
Jornalista : Felisberto da Costa Fernandes
Editora : Nelya Barros