EKONOMIA · 6 Apr 2024 12:44 ·

SEKopp Halibur Movimentus Kooperativa Nudar Baze Fundamentu Ekonomia Família


SEKopp Halibur Movimentus Kooperativa Nudar Baze Fundamentu Ekonomia Família Perbesar

Lafaek News-Sekretariu Estuda Kooperativas, Arsénio Pereira da Silva, Kinta 04/04/2024, realiza enkontru ho movimentus kooperativas hotu ne’ebé eziste iha Timor-Leste, hodi hametin no haforsa movimentu kooperativas, nune’e promove no desenvolve kooperativa nu’udar baze ba ekonomia familia.

Sekretariu Estadu Kooperativa, Arsénio Pereira da Silva relata, enkontru ida ne’e bazeai ba dekretu lei organiku sekoop ninian ho númeru 79/2023, iha nonu governu konstituisional, ne’ebé mensiona enkontru kordenasaun ho movimentus kooperativas hotu ne’ebé eziste iha Timor-Leste, iha ne’ebé fasilita no kordena direita husi sekretaria estadu kooperativa.

“Liuhusi kordenasaun ida ne’e hamutuk ho movimentus kooperativas hotu, hodi iha kordenasaun servisu no implementasaun programa sekretariadu estadu kooperativa nian, iha tinan ida ne’e no ba tinan oin mai, tanba ita hotu hatene katak setor kooperativa hanesan setor ida ne’ebé importante iha ita nia desenvolvimentu ekonomia iha rai doben Timor-Leste, liuliu oinsá  mak movimentus kooperativas no involvimentu direta no sai membru kooperativa nomós sai autor direita hodi produs produtu agrikulas hanesan materias primas ba transformasaun ba produtu sinais ne’ebé produs husi mikro no peqena imprezas sira hodi produs nu’udar ne’ebé sai rendimentu ba kooperativa sira hodi krese ekonomia familia”, Arsénio informa.

Governante ne’e hatutan, iha dekretu lei númeru 16/2024, ba kriasaun kooperativas, tanba husi dekretu lei ne’e rasik altera ona ba númeru 37/2023, ne’ebé koa’lia kona-ba lei kooperativas, iha ne’ebé refere no prefere no define ba ramus kooperativas mak hanesan, produsaun traballu, consume, komersiu, agrikula, kreditu, abitasaun no konstrusaun, produsaun operaria, artesanatus, peskas, kultura, servisus, ensinu, solidariedade sosial, turismo, transporte nomós multi-sektoral.

“Nia dehan, iha lejislasaun sira seluk kona-ba kooperativas mak hanesan, lei númeru 09/2023/05 de Abril kona-ba ekonomia sosiál, nune’e mós iha dekretu lei númeru 47/2022/13 de Jullu, kona-ba kooperativas peskas, dekretu lei númeru 48/2022 de Jull, kooperativas komersializasaun, dekretu lei númeru 49/2022/13 de Jull 2022, kona-ba kooperativas agrikulas, iha nonu-governu ne’ebé lideradu husi primeiru ministru Kairala Xanana Gusmão, fó mandatu konstituisional liuhusi programa ne’ebé atribui programa sekoop tinan lima mak hanesan, produsaun paun husi sorun bafo kairala, produsaun susuben, produsaun mina-nu, produsaun bani-ben, produsaun mina kami nomós produsaun masin”, Sekretariu Estadu Kooperativa Arsénio Pereira da Silva konta.

Nia dehan, ida ne’e mak sai hanesan programa iha sekretariu estadu kooperativa iha tinan lima nia laran, ba iha kooperativa produsaun ne’ebé mai husi movimentu agrikulas, husi programa tinan lima ne’ebé mensiona iha leten, la signifika katak ita ignora komunitis agrikula sira seluk ne’ebé sai hanesan produsaun ba kooperativas sira, maibé nafatin konsidera hanesan produtu kooperativa, tanba dalan hasai ekonomia povu mai husi produtu kooperativa.

Sorin seluk Ministru Comersiu no Industria, Felipe Nino Pereira haktuir katak, desenvolvimentu ekonomia iha aspeitu barak, maibé iha aspeitu mikro pekena oinsá mak ita bele haforsa ita nia mikro pekena ne’ebé mak durante ne’e hala’o atividade ekonomia iha baze, tanba ne’e mak ita presiza enkoraja ita nia setor mikro pekena kada setor empresa sira ne’e, atu nune’e kontinua desenvolve-an  nomós ita nia atividade kooperativas, tanba kooperativas sai hanesan baze fundamentu ba ita nia ekonomia iha Timor-Leste.

“Tanba desenvolvimentu kooperativa iha Timor-Leste, maske lao neneik, maibé tenki bebeik no lao ho serteza, tanba prosesu tomak ne’ebé mak lao durante ne’e liga liu ba aspeitu desenvolvimentu instituisional kooperativa nian hanesan sosiedade ekonomika ne’ebé hahú husi familia iha legalidade nomós hatur iha ita nia konstituisaun repúblika, ne’ebé sai hanesan baze aleserse ida ba ita nia desenvolvimentu ekonomiku, nune’e mós ita akompaña ho desenvolvimentu kooperativa, tanba númeru komesa aumenta husi kapasidade kooperativa hotu ne’ebé mak eziste iha teritoriu Timor-Leste”, Nino Pereira relata.

Nia hatutan, kooperativa ne’ebé eziste hahú husi primeiru governu to’o iha nonu governu konstituisional, hodi haree ba adaptasaun teknolojia ne’ebé mak ita nia kooperativa lubuk ida mak ajusta-an iha era desenvolvimentu teknolojia ohin loron, husi buat sira ne’e hotu hatudu ita nia kapasidade oinsá mak organiza malu hahú husi individu to’o organizasaun ka grupu ida.

“Ida ne’e hanesan orgullu bo’ot ida ba ita hotu hodi haree ba desenvolvimentu kooperativa tenki lao ba oin, tanba ho kooperativa ne’ebé mak moris ita bele produs kooperativa, nune’e bele organiza malu hodi asesu ba merkadu, atu nune’e industria ki’ik mós bele moris fila fali, signifika ita koa’lia ona kona-ba krezilensia ekonomia hodi haree ba ita nia desenvolvimentu ekonomia bele lao ho diak”, Nino Pereira hakotu.

Jornalista : Crispin de J. Amaral

Editór        : Agapito de Deus

198 Views
Artikel ini telah dibaca 20 kali

Baca Lainnya

Kandidatus 42.464 Pasa Vaga Online Austrália

18 July 2024 - 09:15

Setor Rua Nudar Baze Ba Ekonomia Timor Leste

15 June 2024 - 17:58

Kompania Ida Husi Austrália Bele Produz Adubu orgániku Husi Popok Labarik Nian

14 June 2024 - 17:49

ILO Ho Tradelnvest  Haforsa Negosiu Nu’u Ba Coconut Oil Iha TL

23 May 2024 - 17:26

BUNDA Loke Servisu ba Komunidade Liu Husi Transforma Aihan Lokal ba Aihan Modernu   

26 April 2024 - 23:24

Traballadór Austrália Fulan 1 Manan $ 4.000 Too $ 5.000

26 April 2024 - 09:13

Trending di EKONOMIA