Lafaek News—Governu liu husi Sekretariu Estadu Ambiente (SEA) selebra loron mundial ambiental ne’ebé monu iha loron 5 Juñu liuba, SEA organiza kompetisaun suku habali ambiente kobre munisipiu 12 ho atribuisaun premiu suku ne’ebe sai manan nain.
Ita selebrasaun loron internasional ninian, selebrasaun tinan ida ne’e ami reforsa eventu boot ida konferensia kona-ba ambiente Timor ho tópiku tema sentral polítika ambiente asoens sira dezafiu no oportunidade ne’ebe Timor-Leste infrenta, sei iha prátika di’ak ida husi asoens ambiental sira aprezenta identidade oi-oin no ita atribui prémiu avalia ambiente prémiu sira, ida ne’e mak atividade ami organiza tinan-tinan anual avalia ambiente ne’e hanesan premeiu ambiente ne’ebe prestiziu iha Timor-Leste,’’ katak SEA Demetrio Carvalho ba jornalista sira iha Delta Nova, tersa (14/06/2022)
Governante ne’e dehan, lideransa lokal ne’ebe organiza komunidade asoens ambiente sira no iha asoens inovativu sira jere rendimentu iha nivel uma ka’in iha sucu no mos koezaun sosial ne’ebe liga ho ambiental.
Suku lima ba to’o primeiru lugar, kintu lugar ha’u labele foti prezidente komisaun nia kopetensia orsida lokraik mak anunsia,iha kriteria ne’en ka hitu jestaun lixu nivel suku jestaun floresta zona matak sira nivel suku konservasaun no implementasaun tara bandu sira konservasaun,’’ katak Demetrio.
Demetrio sublina, kona-ba ai SEA hanoin relevante atu husu Ministériu Agrikultura ho Peskas ne’ebe ninia protofil prinsipal maka fo restaurasaun, maibé liga ba atividade ambiente, SEA kuda ai hirak ho valor alta ekonomia, SEA halo intervensaun ho komunidade sira ne’ebe hakarak atu halo asoens reabilitasaun floresta no ai ekonomia nian.
Polítika zero plástiku ne’e progresu susesu di’ak liu ba ami nia servisu,servisu rekursu kiik oan, maibé se ohin loron ita bot sira ba super merkadu sira haree ema uza spong beabet ida ne’e progresu ida, iha familia sira hahu uza bote hodi ba sosa, ne’e progresu ida, importante polítika zero plástiku ne’e implementasaun mak estrategia fastdown ho fastout ne’e kombate tipu plástiku hirak ne’e hakarak porsentu 100 labele tama ona iha Timor hanesan nasi bungkus halo les kiik oan halo rahun tiha ohin loron ami bandu labele,’’nia hakotu.
Jornalista : Osias Eco
Editor : Agapito de Deus




