PRESPEKTIVA AKADEMIKA FOINSA’E, VINCENCIO ELU
HUSI, INSTITUTO SUPERIOR CRISTAL.
INTRODUSAUN
Artigu ninia objetivu kona ba Prosedimentu demokrasia ne’ebe la’o haleu ona, sidadaun hotu-hotu iha ambisaun maka’as atu halo politika hodi dezemvolve povu no nasaun nia future. Liu-liu nasaun dezemvolvidu sira, ne’ebe moris iha era modernu no nasaun barak maka adopta sistema Demokrasia, tamba sistema demokrasia maka fo biban ba sidadaun hotu-hotu atu hola parte ba dezisaun politika estadu nian. Kompara moos ba nasaun Timor-Leste ukun an iha era melinium sistema demokrasia hatu’ur kedas iha ita nia konstituisaun da RDTL.
Tanba ita haree ba sistema demokrasia ne’ebe ita Timor-Leste adopta, tuir matenek nain sira hanesan Plato, Aristoteles, no sira seluk tan, halo analiza katak, sistema demokrasia sistema ne’ebe di’ak liu iha mundo, tamba sistema ne’e valoriza povu nia direitu, no rekonhese katak povo maka sai liu rai, ka povo maka bo’ot, tamba povu barak labele atu servi hotu, ho nune’e maka hili sira nia maluk balun atu sai servidor ba sira nia intrese, liu husi Oraganizasaun politika Partidu ne’ebe iha, ikus mai hodi hamosu, festa demokrasia povu hotu-hotu partisipa hodi hili nia representativu, tuir partidu ida ne’ebe iha nia misaun no visaun ne’ebe akumula povu no nasaun nian intrese, (ekonomia, social no kultura) ka (ekososbud) atu sai servidor ba sira nia hakarak. Maibe haree ba orginal sistema demokrasia ne’ebe adapta primeiru iha mundu husi Nasaun Americano, Timor-Leste ukun an iha 2002 ita moos hola parte iha sistema Demokrasia nia laran.
Liu husi Sistema Demokrasia ne’ebe iha maka kada sidadaun hotu-hotu liberdade atu harii sira nia organizasaun Partidu politika hodi halo kompetisaun iha festa demokrasia. Liu husi festa demokrasia maka povu hili sira nia ema tuir partidu nia programa ne’ebe di’ak fo benefisiu ba povu no nasaun.
Iha Partidu politika sira ne’ebe mana’an maka define nia ema atu sai servidor, hili balun ba tur iha parlamento hodi haree no rona povu nia aspirasaun halerik no hili balun ba tu’ur iha Governu hodi eksekuta objetivu estadu nian, tuir programa ne’ebe konsagra iha konstituisaun hodi servi povu ho nasaun nia intrese.
Tuir hakerek nain nia observa katak nasaun-nasaun barak ne’ebe maka adopta sistema demokrasia ka Monarkia, wain hira sira nia partidu mana’an iha elisaun, atu define partidu nia ema ba tur iha Parlamento nasional ho Governo sira persisa hare sira nia ema ne’ebe hatene politika, la’os hare de’it ba nia halo politika maibe hare ba nia kapasidade halo hatene politika. Maibe kompara iha ita nia Nasaun Timor-Leste, partidu nia ema hirak ne’ebe ba tur iha orgaun de Estadu barak maka halo politika maibe la hatene politika.
Tamba sa maka ita dehan barak maka halo politika maibe la hatene politika? ita hakarak sita buat balun ka kriteria balun ne’ebe tuir hakerek na’in nia hanoin katak ema ne’ebe hatene politika maka halo politika presiza priense kriteria hanesan tuir mai nee, ema tenke iha begraun historia ne’ebe di’ak; ema tenke iha kapasidade sociedade; ema tenke iha kapasidade akademia; tenke iha kapasidade de Ekonomia.
begraun historia, inportante tebes ba situasaun politika Timor-Leste iha tempu agora, tamba ita nia povu foin sai husi situasaun historia ida ne’ebe lori tempu naruk no sira hatene maka fo laran hodi depende ukun an, no sese maka la fo laran ba nasaun nia ukun an, iha parte seluk, liu husi nia begraun historia atu hatene loloos nia ka ema Nasionalismu ho patriotismu ba povu no nasaun ka lae.
kapasidade sociedade, parte inportante tebes, tanba wa’in hira povu hili ema ne’ebe sai sira nia servidor tenke ema ne’ebe sira hatene no fiar katak nia bele atu sai servidor, maibe dala ruma partidu define fali ema ne’ebe sira la gosta, tamba nia begraun historia la di’ak, kompartemento, konserteze hala’o programa estadu nian ba povo, povu sei la simu ho di’ak, no representa estadu, nee moos hala’o kna’ar estadu nian la ho honestu ka ho laran, tamba ligasaun emosional ne’ebe la konsistentente.
Ema tenke iha kapasidade ekonomia; parte inportante tebes, tamba sai lideransa ruma, nia tenke iha kapasidade ekonomia pesoal ne’ebe sufisiente, atu nunee, wain hira nia sai ukun ka servidor estadu sei la mosu hanoin atu halo korupsaun, tamba nia kapasidade ekonomia ne’ebe la sufisiente ka nezasidade baziku nia ejiji halo provokasaun hanoin atu halo korupsaun.
Tuir observasaun hakerek nain nia situasaun politika ne’ebe iha reformasaun Demokrasia, la’o ho nia sistema ne’ebe sees husi orginalidade sistema demokrasia rasik, tamba iha nasaun demokrasia Modernu agora, politiku sira tau buat ruma maka sai inportante liu iha Organisasaun politika nia laran; primeiru maka sira haree ba figura, figura nian atu iha kapasidade ka laiha kapasidade ka la inportante, maibe inportante maka nia bele iha figura ba masa iha sociedade, sociedade hare ba nia figura hili liu husi partidu ne’ebe nia involve iha laran, partidu ne’e manan nia bele sai membru parlamento ka membro Governo, segungo Osan, osan sai inportante ba lideransa partidu politika sira, maka iha osan fo ba partidu halo kampanye, depois partidu mana’an iha nia ema bele ba sai membru parlamento ka membro Governo, la haree ba nia iha kapasidade intelektual ka egraun historia ka figura iha sociedade nee la inportante.
Tama uza sistema rua ne’ebe mensiona iha leten maka ikus mai hamosu konfrontasaun hasoru povu, la hatene kna’ar loloos saida maka nia atu halo, laiha plano estrategia ba dezembolvemento nasional, la iha nasionalismo no patriotismo, no ikus hanoin maka atu hetan kadeira, abuzo de poder, hanoin maka atu goza ba nia intrese pesoal no partidu, depois hamosu korupsaun iha fatin-fatin. Ema dehan sistema OLIGARKIA.
Situasaun ne’e lideransa Timor Oan sira mos uja kedas iha primeriu Governo konstitusional ate Governu actual. Ita hotu espera katak, iha tempu oin mai bele hamenus sistema, atu nune’e povo bele senti moos nasaun nia ukun an, venefisu estadu nian bele kombre ba ema hotu-hotu.
Tuir hakerek nain nia hanoin sira, no kolega sira seluk nia hanoin ne’ebe diak liu ne’ebe sira menziona iha leten bele aumenta ka bele fo hanoin, diak ba ita bele uza la diak no ita la obriga.
Referensia
Buku Kasenda, Peter. 2013. Soeharto: Bagaimana Ia Bisa Melanggengkan Kekuasaan Selama 32 Tahun. Jakarta: Penerbit Buku Kompas. Lestariningsih, Amurwani Dwi. 2011. Gerwani: Kisah Tapol Wanita di Kamp Platungan. Jakarta: Penerbit Buku Kompas. Santoso, Eko. 2016. Dibalik Politik Akomodatif Soeharto Terhadap Orsospol (Organisasi Sosial-Politik) Islam. Semarang: Kalamkopi. Shokheh, Mukhamad. 2008. Dari Konfrontasi Menuju Akomodasi: Relasi Islam- Negara di Indonesia Masa Orde Baru 1966-1998. Semarang: Unnes Press. Suparno, Basuki Agus. 2012. Reformasi & Jatuhnya Soeharto. Jakarta: Penerbit Buku Kompas. Suroso, Suar. 2013. Akar dan Dalang: Pembantaian Manusia Tak Berdosa dan Penggulingan Bung Karno. Bandung: Ultimus. Wardaya, Baskara T. 2009. Membongkar Supersemar! Dari CIA Hingga Kudeta Merangkak Melawan Bung Karno. Yogyakarta: Galangpress.
Wijaya, Herlambang. 2013. Kekerasan Budaya Pasca 1965: Bagaimana Orde Baru Melegitimasi Anti-Komunisme Melalui Sastra dan Film. Tangerang Selatan: