Lafaek News—Sekretria Estadu Igualidade (SEI) Komemora loron nasional Feto no selebra tinan 30 deklarasaun konferensia Mundial feto da-haat ho Tema ” labarik feto iha ninia direitu, igualidade no empoderamentu”
Sekretaria Estadu Igualidade interinu Expedito Dias Ximines iha diskursu dehan, mundu selebra loron internasional Feto no tinan 30 deklarasaun pekin plataforma asaun konferensia Mundial Feto ba dala haat.
“Ohin loron marka eventu inportante ba iha mundu hodi selebra loron internasional feto no selebra tinan 30 deklarasaun pekin no plataforma ba asaun ne’ebé mosu iha konferensia mundial feto ba dala haat Nia pekin iha china iha tinan 1995 plataforma ne’ebé asina husi Nasaun 189 iha tinan 1995 sai ideal ba polítika programa investimentu ne’ebé ba area prekupasaun 12 iha feto Nia Moris hanesan prekupasaun no formasaun saúde violénsia bajea ba jeneru armas konflitu ekonomia poder no foti desizaun mekanizmu instituisaun direitu feto no labarik feto.
Ohin ita Hamutuk ho Komunidade internasional Husi ONU embaixada parseiru internasional no Nasional sira atu selebra susesu no mudansa sira ne’ebé feto hetan durante Tinan 30 hafoin deklarasaun pekin iha plataforma ba asaun ne’ebé transforma ona feto sira Nia Moris.dehan Expedito Dias Ximenes iha salaun MNEK Sesta, 07/03/2025/.
Expedito argumenta Liu tan,”tempu atu reflete fila fali ba avansu igualdade jeneru sira ne’ebé ita hare iha ita nia moris lor-loron Nia no Ita Nia Nasaun Rasik,mudansa sira ne’ebé mosu Tamba ita deklara Hamutuk iha kbit poder komprimisu sira ne’ebé nasaun sira halo Hamutuk rusulta Moris feto Nian,”
Iha protesaun legal barak ba feto no labarik sira molok Tinan 1995 iha deit nasaun 12 mak protesaun legal ba Kazu violénsia doméstika maibe agora iha 1583 iha Nasaun Hamutuk 193 inklui Timor Leste ne’ebé iha rasik lei kontra violénsia doméstika ne’ebé vigora iha 2010 no estabese planu asaun Nasional violénsia bajea ba jeneru atu asegura Nia implementasaun no investimentu ba hapara violénsia hasoru feto.
Asesu ba servisu esensial sira hanesan uma mahon asitensia legal akonselamentu Kuidadu Saúde ba sobrevivente violénsia ne’ebé ho apoio ba vitima sira iha Nasaun membru ONU kuaze ita hotu servisu ba ida-ida fo apoiu ba sobrevivente sira iha Timor Leste governu servisu Hamutuk ho organizasaun sosiedade sivil estabelese uma mahon asistensia legal akonselamentu Kuidadu Saúde ba sobrevivente sira Timor Leste mos hatama prevensaun violénsia bajea ba jeneru iha kurikulum akademia polisia no sensu sosial fo formasaun ba polisia autor judisial sira atu fo suporta ba sobrevivente sira ne’e mak pasu importante ba asesu justisa no prevensaun violénsia hasoru feto.
Aprosimasaun ba Juventude plataforma inspira jerasaun foun sira atu kontinua promove igualdade jeneru no ejisi justisa jeneru hakbit Juventude feto sira iha flataforma dizital iha siénsia maté-mátika no kuda sira nia hanoin ba ativismu igualdade jeneru.
muda normas sosial sira hodi halakon bareira ida ne’ebé terinetik ita Nia desenvolvimentu ho pratika negativo sira hodi loke dalan ba dezenvolvimentu polítika lei instituisaun ne’ebé promove igualdade hanesan.
Feto Nia partisipasaun ba Dame hasa’e feto nia partisipasaunt nivel Hotu liu-liu revolusaun konflitu prevensaun no foti desizaun iha Tinan 1995 iha deit desenvolvimentu planu asaun Nasional 1.5 Konaba feto paz no seguransa ne’ebé agora iha 1.2 planu asaun Nasional 2025 Konaba feto planu seguransa husi Nasaun 189 inklui Timor Leste Ita orgulu ba ida nee ba ita Nia governu adopta planu Nasional ba Governu Timor Leste, nia ba apoio Unwomen lansa ona planu asaun Nasional jerasaun daruk 2024 to’o 2028 ba implementasaun resolusaun Konselu seguransa nasoen unidas Nia 2025 kona-ba feto no seguransa Nia.
Jornalista : Moises Guterres
Editor : Agapito de Deus