Lafaek News–Prezidente Repúblika José Ramos Horta, deklara hodi fo apoia ba SEFOPE hodi husu apoiu husi parseira dezenvolvementu sira atu hakbiit formasaun professional iha Timor-Leste, atu loke oportunidade kapasitasaun ba foin sa’e sira iha area indústria.
Prezidente Repúblika José Ramos Horta hatoo asuntu ne’e iha nia diskursu hafoin partisipa iha serimónia despedida ba traballadór Timor oan nain 111 ne’ebé mak sei ba servisu iha Korea do Súl iha loron 18 semana oin.
Ha’u sempre apoia SEFOPE hodi husu apoiu husi parseira dezenvolvementu sira atu hakbiit formasaun professional iha Timor Leste tanba Timor presija liu mak tékniku professional iha karpinteiru, pedreru, eletrisista no kanalizasaun”, deklara Prezidente Repúblika José Ramos Horta iha Timor Lodge, Komoro Sesta (;15/07/2022).
Tuir Xefe Estadu, iha Korea do Súl servisu maka’as tebe-tebes ho patriotizmu tanba ne’e tenke respeita Korea do Súl nia lei, komportamentu tenke di’ak ka respeita mós kultura Korea do Súl nian.
Portantu imi ba hanesan Embaixadór boa vontade Timor Leste nian tanba imi nia komportamentu di’ak iha Korea do Súl ema hotu-hotu sei admira Timorooan, no gosta Timoroan sira no komunidade Timorense iha pais ne’ebé de’it”,dehan PR Horta.
Iha diskursu iha serimónia despedida ne’e PR Horta dehan ba traballadór sira katak, Servisu badinas, ekonomiza osan labele gasta arbiru, hadia uma, haruka mai familia, no se bele aproveita estuda online hodi halo kursu universitáriu sira atu aumenta imi nia kapasidade no koñesimentu iha siénsia.
Boa viajen no servisu di’ak ha’u sei ba Korea iha tinan ida ne’e tanba prióridade relasaun ho Korea do Súl tanba ita ho Korea nia relasaun ne’e as liu tan metin liu tan atu ita mós bele faan produtu ita nia bá Korea la’ós kafé de’it maibé mós buat seluk hanesan artejenatu sira inklui tais ne’ebé oras ne’e sai ona rekoñesimentu nu’udar patrimóniu mundiál husi UNESCO”, hatoo xefi estadu Horta iha Timor Lodge Comoro.
Iha fatin hanesan Embaixadór Korea do Sul iha Timor-Leste Kim Jeong-ho Ba joven sira husik Timor- Leste, hodi ba Korea do Súl hodi alkansa mehi, tanba joven mak familia no nasaun nia esperansa ne’ebé tula iha kabas, tenke iha responsablidade ba servisu.
Nasaun Korea mós antes ne’e hasoru esperensia moruk hanesan Timor Leste infrenta oras ne’e daudaun tanba ne’e ha’u fiar nasaun Korea sei simu hadomi no kuidadu imi hanesan oan no maun alin rasik”, esplika Embaixador ne’e.
Nia parte deklara, Hakarak fó hanoin ba traballadór hotu iha ne’e primeiru halo tuir no regra sira nasaun Korea do Súl nian no bele hatudu ezemplu di’ak tanba traballadór dadaun ne’e sei sai hanesan ema Korea iha tempu badak nune’e tenke pertense ba sosiadade Korea no respeitu ema hotu hodi husik hela imajen di’ak atu nune’e loke dalan ba traballadór sira seluk ne’ebé sei tuir mai
Susesu iha imi nia servisu labele estraga osan ba álkool, osan sigaru, feto no joga atu nune’e imi bele halibur osan hodi hadia imi nia moris no ba família sira osan ne’ebé traballadór sira haruka mai tenke rai ho kuidadu nune’e traballadór ne’e fila hikas mai Timor Leste bele uza ba ajuda familia no dezenvolvimentu nasaun Timor Leste nian, Traballadór sira tenke mós domina tékniku sira husi servisu sira ne’ebé halo iha Korea do Súl tau nune’e bainhira fila mai Timor bele kontribui ba dezenvolvimentu nasaun Timor Leste”.
Iha serimónia despedida ba traballadór Timor oan sira ne’e Embaixadór Korea ne’e hatete, Iha Korea imi traballadór sira tenke mós fó tempu atu aprende no estuda liu tan tanba ne’e ajuda kria servisu bainhir fila tanba ne’e hein katak hotu-hotu-hotu sei hatoman an atu adapta ho klima no kultura rai Korea do Súl nian, dezeju saúde di’ak karik iha problema ruma tenke halo keixa ba autoridade komponente.
Entretantu tuir dadus ne’ebé Sekretariu Estadu Formasaun Professional do Empregu Alarico do Rosario, deklara hahú iha tinan 2009 Timoroan ba servisu iha Korea do Súl hamutuk 94, tinan 2010 340, tinan 2011 185, tinan 2012 486, tinan 2013 280, tinan 2014 246, tinan 2015 417, tinan 2016 504, tinan 2017 284, tinan 2018 320, tinan 2019 515, tinan 2020 25, tinan 2021 232, tinan 2022 hahú husi Janeiru to’o Jullu 706.
Dadus hahú iha tinan 2009 Timoroan ba servisu iha Korea do Súl hamutuk 94, tinan 2010 340, tinan 2011 185, tinan 2012 486, tinan 2013 280, tinan 2014 246, tinan 2015 417, tinan 2016 504, tinan 2017 284, tinan 2018 320, tinan 2019 515, tinan 2020 25, tinan 2021 232, tinan 2022 hahú husi Janeiru to’o Jullu 706″, dehan SEFOPE Alarico.
Nia parte hatete, Lori Bandeira Timor Leste ne’ebé tau iha fuan hametin mós iha neon no labele haluha servisu ho laran hodi aprende atu aban bainrua buat ne’ebé hetan iha Korea bele aplika iha Timor-Leste hodi halo netik buat ruma iha rai ne’e.
Jornalista : Rita Moniz
Editor : Agapito de Deus




