Lafaek News—Matan-wen nafatin turun iha Lagoa Tasi-Tolu, tanba ema balu sente kontente no balu sei hakiak nafatin tristeza iha fuan, la hatene bainhira loos mak triste ho mata-wen bele remata ba komunidade bairru foun haleu ho bee lihun tolu ne’ebé hanaran Tasi-Tolu.

Ema hotu sente no haree ho matan iha loron 05 fulan juñu 2021, komunidade sira ne’ebé ninia uma sofre inundasaun iha Lagoa Tasi-Tolu realiaza serimonia kulltural ida hodi hatoo agradesimentu ba lider karizmátiku Kay Rala Xanana Gusmão, ne’ebé durante ne’e servisu maka’as liu hodi hasai komunidade afetadu sira husi invazaun Lagoa Tasi-Tolu, no serimonia ne’e sai sinal ida ba públiku katak tristeza no matan-wen sira too ona rohan, maibé realidade vítima inundasaun posku refujiadu Masin-Lidun fila hikas ba horik fatin anterior, iha ne’ebé nakonu ho triteza tanba kondisaun uma seidauk seguru, tanba tahu dodok hafutar haleu uma tama too uma laran.
Vítima Inundasaun Domingas da Costa, esplika ho matan we’en katak, tuir lolos seidauk bele fila hosi sentru evakuasaun Masin-Lidun ba fatin anterior, maibe xefe Bairu aldeia 12 Outubro hanesan mós koordenadór posku refere servisu hamutuk ho protesaun sivíl hodi obriga no ameasa sira tenki sai lalais, make vítima hirak ne’e nia uma sei nakonu hela ho tahu nurak, maibé pasiénsia tenke fila tanba orden husi koordenadór refujiadu ne’e,
“Komunidade balun prontu fila ba uma ona, maibé ami seidauk bele, tanba kondisaun uma seidauk seguru sei nakonu ho tahu be’en dodok no be’e balun sei nalihun hodi difikulta ami labele hala’o aktividade hanesan tein mos ladi’ak”, dehan vítima inundasaun Domingas da Costa ba Lafaek News iha Masin-Lidun kuarta (16/06/2021).
Vítima inundasaun Domingas da Costa informa, tuir lo-loos koordenadór posku refujiadu Masin-Lidun, presiza halo koordenasaun uluk ho vítima sira antes haruka sira fila ba ida-idak nia uma, maibé derepente de’it haruka sira sai husi fatin ne’e ho ameasa.
Iha fatin hanesan Agustinho Taek-Elo (atoni-oan), nu’udar vítima inundasaun iha Lagoa Tasi-Tolu ne’e esklarese, vítima ne’ebé evakua ba sentru refujiadu Masin-Lidun seidauk bele fila ba ida-idak nia hela fatin tanba tuir informasaun ne’ebe loos katak sei hela tan fulan rua hafoin fila ba uma, maibé tanba saida mak koordenador posku refujiadu Masin-Lidun tenke obriga sira fila ona ba ida-idak nia fatin, masku kondisaun uma seidauk preparadu.
“Ami iha sentru evakuasaun Masin-Lidun ne’e hamutuk 43, ami fila mai uma mós hela fatin la seguru no dala ruma dada lona iha viziñu seluk nia uma hodi hela atu satan netik loron ho udan,” haktuir vítima inundasaun ne’e.
Nia salienta, preukupasaun sira ne’e hato’o ona ba parte kompetente liu-liu protesaun sivíl, maibé sira ladún preukupa maske komunidade sira nia kondisaun no situasaun grave tebes.
Hatan ba preokupasaun ne’e, koordenadór posku refujiadu Masin-Lidun Afonso José, deklara, relasiona ho re-intrega komunidade vítima inundasaun ba sira nia fatin la’os laiha komunikasaun entre komunidade, maibé iha enkontru entre komunidade koordenadór posku no balun deside tenki fila ba sira nia uma.
“Razaun ami halo prosesu reintegrasaun familia vítima inundasaun tanba sira nia uma maioria maran ona no ida rua maka seidauk maran no ida fali mak situasaun ambiente iha lona okos ladun di’ak no fó impaktu rai rahun inklui mós garante ambiente seguransa laiha ba sira,’’ esplika kordenadór posku refujiados Masin-Lidun Afonso josé via telefone ba jornalista lafaek news.
Nia esplika tan, ekipa halo sosializasaun uluk hafoin haruka komunidade sira fila ba uma, maibe iha komunidade balun seidauk hatan atu fila, tanba kondisaun uma la favorese, maibé sira rasik la hatoo preokupasaun hirak ne’e.
“Momentu diálogu ne’e sira la hato’o preukupasaun hirak ne’e maibé iha ema nain rua de’it maka hato’o preukupasaun, entaun maioria komunidade hakarak fila ba uma,” koordenadór posku refujidadu ne’e klarifika.
Koordenadór ne’e mós rejeita, informasaun katak obriga no ameasa komunidade sira tenke fila ba sira nia uma ona, maibé durante ne’e ekipa la obriga no la ameasa ba vítima inundasaun sira.
“Ami rejeita tanba ekipa durante ne’e la halo ameasa ba komunidade sira iha area refujiadus no komunidade sira iha fatin refujiados mesak ema rain nain de’it no laiha ema seluk,” nia informa.
Entretantu, dez-intendimentu ne’e konsege solusiona no ekipa posku refujidadu hamutuk ho autoridade lokal inklui protesaun sivil re-integra família uma kain 45 ba hela fatin hamutuk.
Observasaun Lafaek news iha terenu nota katak uma kain 45, husi númeru ne’e uma kain 40 maka hela ona iha sira nia fatin ho seguru, maibé iha uma kain 5 seidauk bele hela, tanba tahu nurak invade hela sira nia uma laran too ohin seidauk raut tahu dodok hirak ne’e husi uma laran.
Kobertura : Ekipa LN
Editór : Agapito de Deus






