Lafaek News—Asosiasaun Jornalista Timor-Leste (AJTL) koopera ho United Nation Development Program (UNDP) realiza formasaun dahuluk ba jornalista na’in 10 husi mídia nasionál objetivu hasa’e kulidade no koñesementu kobertura iha area meiu-Ambiente.
“Objetivu husi formasaun durante loron tolu ne’e atu eleva kapasidade jornalista sira nian hodi halo advokasia kobertura iha issu Ambientál liuliu kona ba bio-diversidade no mudansa klimátika,” informa Prezidente Asossiasaun Jornalista Timor-Leste (AJTL) Zevonia Vieira iha salaun Madre Salesiana São João Paulo II Komoro, Raikotu, Kuarta (16/06/2021)
Papél jornalista sira nian la’os hakerek de’it saida mak ema polítika sira halo, maibé oinsá buka informasaun kona-ba isu ambientál nu’udar meiu Advokasia hodi salvagurada planeta ne’e hosi dezastre naturias.
Tan ne’e AJTL reafirma nia responsabilidade hodi fó oportunidade ba nia membru sira kontinua kapasita sira tuir promesa estrutura nian.
“Jornalista sira ne’ebé partisípa iha formasaun ne’e mai hosi Radio, Telvezaun, Jornál no online, tuir lolos parisipante hamutuk 25, maibé pandemia covid-19 redúz ba iha partisípante nain 10,” Zevonia dehan.
Formasaun ne’e sei dirije hosi formadór nain rua hosi AJTL no sei foka liu kona-ba polítika mudansa klimátika (climate change), kovensaun Rio (Rio Convention) ne’ebé UNDP halo no oinsá halo kobertura jornalismu ambientál.
Iha fatin hanesan reprezentate UNDP ka Deputy Resident Representative, Lazima Onta-Bhatta haforsa, UNDP halo ona trainamentu barak ba media sira kona-ba hasa’e kapasidade ein jerál hamutuk ho Konsellu Imprensa no AJTL, maibé ohin sei foka liu ba Meiu-Ambiente, tanba durante ne’e kobertura ba isu ambientál nia iha média mínimu tebes maske problema ambientál no mudansa klimátika sai isu bo’ot ba Timor-Leste.
“Fenómena kalamidade ne’e akontese iha dia 4 de abril liubs afeta tebes populasaun Timor-Leste no ita bele dehan katak dezastre naturais sira hanesan ne’e dala barak mosu tinan lima nolu dala ida la’os mosu loro-loron maibe ne’e efeitu hosi mudansa klimátika globál ne’ebé mós afeta ba rai ki’ik oan hanesan Timor-Leste,” dehan Lazima Onta-Bhatta.
tanba ne’e, atu tau isu ambientál iha ajenda nasionál, média iha papél importante, tanba ne’e tenke realiza formasaun sira hanesan ne’e hodi bele eduka an no eduka públiku no fanu polítika nain sira atu fó atensaun ba isu ambientál ne’ebé fó impaktu ba nasaun.
“Ami konsiénta katak imi hasoru obstákulu barak hanesan koñesementu no informasaun atu halo notísia ida ne’ebé di’ak bainhira hala’o imi nia papél tanba ne’e espera katak oportunidade sira hanesan ne’e bele ajuda imi iha imi nia profisaun nu’udar jornalista,” nia akresenta.
Nia konsiente, loron tolu ba formasaun ambientál ne’e la máximu maibé ida ne’e hanesan passu dahuluk ba jornada kapasitasaun relasiona ho issu ambientál oinsá bele esplora informsaun kona ba meiu-ambiente hodi nune’e hasae koñesementu ba kobertura ambientál nian ho di’ak.
“Espera katak formasaun ne’e bele ajuda jornalista sira hodi kobre data estatistika balun no dokumentu relevante balun sai núdar meius hodi husu pergunta ne’ebé los ba politika nain sira bainhira halo kobertura iha area meiu-ambiente nian,” nia sublina.
Sorin seluk, Prezidente Konsellu Imprensa Virgílio Guterres kongratura AJTL no UNDP ba inisiativa ne’ebé hodi fasilita maluk jornalista sira hasa’e koñesementu espesífiku liu ba meiu-ambiente.
“Ha’u hanoin meiu-ambiente ne’e prespetiva nesesáriu iha area jornalismu nian ne’ebé presiza tebes Timor-Leste,” Afrima prezidente KI Virgílio Guterres.
Nia hatutan, hosi nain ulun sira to’o mai povu bai-bain ita nia konsentrasaun barak liu ba iha rekontrusaun nasionál ne’ebé orienta ba ema nia hanoin katak rekonstrusaun ne’e ba edifísiu konstrusaun fiziku de’it hodi la hanoin kona-ba rekonstrusaun sira seluk.
“Durante kolonizasaun ita nia sofrimentu laos sofrimentu fiziku ba ita ema de’it maibé ita nia ambiente mós sofre violasaunn tanba ne’e iha prosesu dezenvolvimentu ita mós hanoin atu rekontrui ita nia natureze, ambiente, rekonstrui ita aldea nia sira ne’e uluk ai barak maibe agora ai laiha ona,” tenik nia
Prezidente KI mós preokupa katak, Timor-Leste halo parte iha rejiaun ne’ebé kada tinan lima hetan efeitu Elniñu no karik El-niño ne’e akontese iha 2020 maka iha 2021 sei mosu La-niña.
“EL-niño ne’e nia identidade mak bailoron naruk, tinan tomak dalaruma la udan no nia doben La-niña ne’e nia identidade mak udan la para no be’e sae, espera katak liu husi formsaun ida ne’e, jornalista sira bele aprende buat barak kona ba meiu-ambiente hodi bele halo kobertura ho di’ak,”
Nia hakotu, Hafoin akontesimetu, kalamidade loron ha’at fulan abril koalia ona kona ba ordenamentu teritoriál, Dili ne’e nia planu sidade iha ka lae, tanba ordenamentu teritoriál iha komponente tolu mak importante, espasu públiku, fatin verde, no blue space ka fatin ba be’e mota sira, se fatin sira ne’e mak ita ema ba okupa tiha entaun bainhira udan mai bee sei vizita uluk ita nia uma depois mak ba tasi.
Jornalista : Felisberto Fernandes
Editór : Agapito de Deus




