
Lafaek News—Organizsaun sosiedade Sivil La’o Hamutuk (LH) Konsidera Proposta Orsamentu Estadu ba 2023 Ignora realidade situasaun finansas estadu dia 18 de Outubru 2022, La’o Hamutuk hato’o submisaun ida ba reprezentantes povu iha Parlamentu Nasionál (PN) kona-ba proposta Lei Orsamentu Jeral Estadu (OJE) ba tinan 2023.
Komunikadu imprensa ne’ebe lafaek News asesu katak La’o Hamutuk hakarak atu kontribui ba avaliasaun no diskusaun kona ba OJE 2023 hodi bele realiza orsamentu ne’ebé sustentável no haktuir nesesidade povu nian.
Debate Parlamentár durante periodu orsamentál kada tinan, tenke sai hanesan oportunidade polítika atu membru PN, Governu no públiku uza ba avalia, diskute no dezeña planeamentu ne’ebé estratéjiku no nesesáriu hodi hatán ba problema sira ne’ebé Povu no Nasaun enfrenta tinan barak.
Pontu importante sira ne’ebé La’o Hamutuk hato’o liu husi submisaun hanesan tuir mai: Sustentabilidade Realidade situasaun finansiamentu estadu iha perigu nia laran, no La’o Hamutuk fó ona avizu iha tinan barak nia laran.
Iha proposta OJE 2023, Governu aprezenta senáriu ida hodi prolonga vida util hosi Fundu Petróleu ate 2045. Signifika sei iha oportunidade boot ba governu atu diversifika ekonomia hodi adia krize ne’ebé bele mosu bainhira hasoru rai naruk fiskál (fiscal cliff) ne’ebe bainhira Fundu Petrolíferu mamuk ona, bele akontese iha tinan 2034 tuir predisaun Ministeriu Finansas nian.
Tuir modelu sustentável liu ida ne’ebé governu aprezenta iha Livru Relatóriu Proposta OJE 2023, atu prolonga Fundu Petrolíferu to’o 2045, presiza redús despeza kada tinan 3% to’o 2034. Maibé iha tabela balun iha livru OJE hatudu despeza OJE inklui levantamentu Fundu Petróleu sei sa’e kada tinan to’o 2027. Nune’e ami hanoin katak maske governu rekoñese nasaun ne’e iha perigu ba monu iha rai naruk fiskal, maibé kontinua la fó importánsia no falta atu responde ba realidade ida ne’e.
La’o Hamutuk konsidera la iha valór atu diskute de’it modelu sustentável se la implementa. La’o Hamutuk mós observa katak projesaun jerál ne’ebé Governu konsege fornese la iha konsisténsia, no sujere atu fornese ba PN no públiku projesaun loloos kona ba despeza globál no kustu ba kada program ba tinan haat ba oin, atu ajuda kada Deputadu/a foti desizaun matenek.
Dependénsia ba Petróleu Iha submisaun ba PN, La’o Hamutuk nota katak agora daudaun Timor-Leste depende de’it ona ba investimentu Fundu Petrolíferu iha merkadu finanseiru internasionál, ne’ebé ita kuaze sofre ka lakon ona biliaun $2 resin iha tinan ne’e. Infelizmente, livru OJE falta atu deskreve ho loos risku 1 Bele hetan submisaun kompletu iha https://www.laohamutuk.org/econ/OJE23/221017LHSubPNOGE2023te.pdf no tradusaun ba Ingles iha https://www.laohamutuk.org/econ/OJE23/221017LHSubPNOGE2023en.pdf 2 sira, no senáriu sira kona ba Fundu Petrolíferu kontinua asume retornu 4.1% ba futuru no falta atu konsidera posibilidade ba retornu investimentu negativu ka ki’ik ba futuru.
Maske iha tinan barak nia laran, Fundu Petrolíferu finansia programa no atividade estadu durante ne’e, maibé infelizmente ita la konsege kaer oportunidade atu harii sistema ekonómiku ida ne’ebé produtivu, sustentável no diversifikadu.
Governu kontinua mehi katak reseita indústria mina no gas sei ajuda nasaun ne’e nian ekonomia ba tempu naruk hodi ignora dezenvolve setór produtivu no sustentável. Ho nune’e, La’o Hamutuk nia submisaun husu Deputadu/a atu rekoñese katak setór petróleu ho hanoin katak setór ida ne’e se la resolve problema sira ne’ebé ita hasoru hela no sei falta atu lori benefísiu ba povu.
Transparénsia no Akontabilidade La’o Hamutuk hanoin katak transparénsia no akontabilidade tenke kontinua sai prioridade iha governasaun no estadu ida ne’e. Infelizmente, La’o Hamutuk observa frakeza balun iha implementasaun transparénsia iha prosesu orsamentál ida ne’e.
Por ezemplu, website hosi Parlamentu Nasionál ne’ebé la funsiona, no kona-ba ‘audiénsia públiku’ ne’ebé iha realidade la loke ba públiku. La’o Hamutuk mós sujere atu mantén pratika di’ak balun ne’ebé liu ona hodi prodús livru proposta OJE iha lingua Tetun no Ingles, la’os Portugés de‘it. Hanesan sosiedade sivíl, triste tebes katak la hetan oportunidade atu fó testemuña iha audiénsia ne’ebé Komisaun C PN realiza.
“ Ami hanoin katak prosesu orsamentál sai forte liu ho partisipasaun husi sosiedade sivíl, no enkoraja atu PN bele hadi’ak liu tan espasu ba ami no públiku hodi fornese analiza no hariku liu tan idea antes debate ho Governu ”. La’o Hamutuk mós sujere katak Ministériu Finansas presiza klarifika orsamentu FCLN, no tenke konsidera FCLN re-apropria hosi 2022 ba OJE 2023 atu la halo konfuzaun ba públiku.
Prioridade no Estratéjia La’o Hamutuk kestiona kapasidade Governu atu realiza program 275 ho kualidade, konsidera nivel ezekusaun iha pasadu no mós realidade katak tinan oin Membru Governu barak no mós sira nia staff sei ba halo kampaña polítika. Di’ak liu fó prioridade ba programa ne’ebé realistíku tuir kbiit no rekursu umanu ne’ebé iha atu garante duni ezekusaun no kualidade.
La’o Hamutuk nota katak alokasaun ba setór sira ne’ebé liga diretamente ba dezenvolvimentu rekursu umanu (edukasaun, saúde, bee mós no agrikultura) hetan de’it 16% husi OJE tomak.
“ Nune’e ami enkoraja Deputadu/a sira atu diskute ho kle’an ho Governu durante debate orsamentu. Atu realiza orsamentu ne’ebé efikás, La’o Hamutuk sujere ba PN atu hametin fali prosesu avaliasaun programa atu asegura iha duni benefísiu ba povu, no atu revee fali alokasaun orsamentu balun ne’ebé seidauk iha evidénsia kona ba benefísiu.
Iha submisaun ne’e, La’o Hamutuk sujere rekomendasaun hitu ba Parlamentu no Governu atu hadi’ak liu tan OJE 2023 no prosesu orsamental.“ Ami husi La’o Hamutuk sempre prontu atu oferese ami nia komentáriu analítiku hodi ajuda media sira atu halo reportajen ne’ebé loloos no fasilita debate no diskusaun bazeia ba dadus. file:///C:/Users/Aga%20LN/Downloads/LH%20nian%20submisaun%20ba%20PN%20sobre%20Proposta%20OGE2023%20(2).pdf




