Lafaek News–Peskizadora Organizasaun Noun-Governamentál (ONG) La’o Hamutuk (LH), Eliziaria Febe Gomes, deklara oitavu governu konstituisional impresta osan millaun $121 husi Banku Mundial (BM) hodi fornese bee-moos iha Dili laran ne’e la sustentável no fo risku boot ba nasaun bele sai fali hanesan Srilanka ho Angola.
Peskizadora ONG La’o Hamutuk hatoo asuntu ne’e ba jornalista iha salaun HAK Farol hafoin remata seminariu no diskusaun ba soseidade sivil kona-ba transpáransia partisipasaun husi públiku no fiskalizasaun iha prosesu orsamental bazeia ba resultadu Peskiza open budget survey (OBS).
Bainhira foti fali impréstimu atu aloka ba setór báziku sira ne’e tuir ami nia hanoin katak ida ne’e ladun sustentável, tanba asuntu ida ne’ebé ita konsidera hanesan diretus humanus ita ba foti fali deve, nusa mak la uza osan ne’ebé ita iha hela hanesan husi ita ninia fundu petroliferu, duke uza fali osan husi ita ninia riku soin limitadu rasik ne’e ba fali asuntu boot seluk ne’ebé mak la importante hanesan projetu boot sira insertaza ne’e, asuntu importante ita foti fali imprestímu”, esplika Peskizadora LH, Eliziari ba jornalista iha salaun HAK Farol, kinta ( 21/07/2022).
Tuir Peskizadora ONG La’o Hamutuk, impréstimu ne’ebé governu foti, ladun iha balansu di’ak, no depois ida ne’e fo risku, tanba bainhira asuntu importante sira foti hotu depois hela ho deve, aban bainrua laiha ona fundu no osan hirak ne’ebé fakar saugati de’it ba iha projetu boot sira ne’e, la responde ona ba iha aban bainrua, asuntu importante sira fo hotu deve no iha futuru Timor bele sai hanesan nasaun sira seluk Angola ho Srilanka.
imprestímu ne’e laos vantajen di’ak ba nasaun, bainhira ita ko’alia kona-ba investimentu governu rasik tenki uza fundu ne’ebé mak ita, ba duni investimentu ida ne’ebé mak loloos sira, fo prioridade ba asuntu bee mos ne’e prioridade, tanba bainhira laiha bee mos ita hatene ita nia kondisaun moris sei la di’ak, saúde la di’ak, ita prepara ita nia osan sira ba iha futuru se kuandu kondisaun la favorabel, adekuadu saida mak ita atu dehan mais pior liu fo responsabilidade ida ne’e fo fali ba iha ema ajénsia sira ne’ebé la koñese se mak loloos Timor-Leste ne’e”.
Tuir La’o Hamutuk, di’ak liu mak uza osan rasik Duke ba deve fali ba iha asuntu importante sira hanesan ne’e, basa mak ita imprestímu se kuandu iha hela osan. Importante mak governu rasik tenki tau prioridade ida ne’ebé mak liu, hanesan la presiza investe iha projetu ne’ebé mak la importante ka la serteja no investe fali ba iha setor importante sira hanesan bee mos, saneamentu, saúde, agrikultura.
Impaktu ba nasaun mak hanesan bainhira foti tia osan, depois fundu petroliferu ne’ebé mak dadaun ne’e besik remata bazeia ba ministeriu Finansas no banku mundial mos fo sai ona, entaun ida ne’e bainhira ita laiha fundu aban bainrua saida mak akontese, setor esensial sira ne’e labele responde ba reseitas”.
Iha fatin hanesan Diretór Ezekutivu Asia Justice and Rights (AJAR) José Luis de Oliveira, afirma afirma emprinsipu lamenta no protesta aktu governu nian ba deve osan ne’e, tanba deve osan sei haterus oan no bei oan sira aban bainrua,governu seida’uk iha reseitas alternativu ida ne’e mak lamenta tebe-tebes no diskora ho governu.
Ha’u lahatene sira imajina ita nia oan no bei oan sira atu selu dividas sira ne’e ho saida, enkuantu agora osan mina komesa atu mohu dadauk ona, no ita seida’uk iha reseitas alternativu ida ne’e mak ha’u lamenta tebe-tebes no diskora ho governu”, dehan Diretor Ezekutivu Ajar.
AJAR konsidera dala barak haree projetu bee mos ne’e finansia husi Emabiaxada, doadór sira , enkuantu ba governu iha tinan hirak liu ba kotuk governu japaun ajuda orsamentu barak ba bee mos.Maibé ida ne’e too agora la fo resultadu signifikante ba povu, ida ne’e kestiona osan sira ne’e ba hotu ne’ebé.Too agora problema bee mos ne’e fornesimentu mai Dili laran de’it mos povu hotu seida’uk asesu ba bee mos seida’uk too osan ajudus ne’e uza ba saida, too agora ita perfere ba deve.
Mai ha’u nia posisaun nusa mak ita ba deve, nusa la realoka osan hodi selu Presidente bee mos, iha Kompañia empreza bee mos nia nusa mak la uza ba projetu fornese be mos ne’e.Ita selu tia Prezidente bee mos ne’e nia saláriu boot liu fali Presidente Repúblika, Ita seida’uk iha reseitas husi bee mos ne’ebé mak sufisiente ita ba gasta uluk fali ba selu saláriu, depois agora ita ba deve,’’ deklara Ajar.
Tuir ONG ne’e katak, governu deve osan seida’uk ho funan ne’ebé mak todan, maibé emprinsipu mak ne’e, la aseita dezenvolve nasaun tenke deve, deve ne’e fo tusan, loloos ne’e dezenvolve tuir natural, nusa la dezenvolve rai ho apropriadu ho uza buat ne’ebé mak iha neneik neneik la’os de’it ba deve.Deve kuandu ba buat ruma ne’ebé mak nesesariu I importante tebes, buat ne’ebé ita sei bele nusa ba deve, nusa la realoka osan sira ne’e ba interese Privileziu sira.
Enkuantu iha loron 20/07/2022 konsellu ministru Delibera hodi autoriza Ministru Finansas atu selebra akordu finansiamentu husi Banku mundial no Asosiasaun internasional Dezenvolvimentu b projetu fornesimentu Bee-moos iha Dili, ho objetivu halo kontratasaun ba imprestímu ida ho valór Millaun $121.
Jornalista : Rita Moniz
Editór : Agapito de Deus