Uluk nanain introdusaun badak kona ba ha’u-nia an, Ha’u-nia naran kompletu Victor Da Costa Monteiro, moris iha dia 11 de Agustu 1998 iha munisipiu Lautem, Suku Souro, Aldeia Louro no dadaun ne’e hala’o hela estudu iha Universitas Narotama Surabaya.
Eventu ka kompetisaun ne’ebé ha’u tuir ne’e hanaran SACVEDS (Shariah Accounting Event Days) ne’ebé organiza husi Institut Agama Islam Negeri Madura (IAIN). Kompetisaun refere konvida estudante universitariu hotu iha Indonesia hodi tuir tanba kompetisaun ne’e rasik eskala nasional. Iha tipu kompetisaun oioin iha eventu refere maibé ha’u tuir rua de’it, mak hanesan Accounting Olimpiade no Lomba Esai Imiah. Entre kompetisaun rua ne’e ha’u hetan primeiru lugar iha Esai Ilmiah no konsege tama ba pasu final iha Accounting Olimpiade.
Nu’udar Timoroan ne’ebé uluk moris iha aldeia ki’ik ida iha Lospalos, ha’u hetan difikuldade barak durante tuir kompetisaun akademiku sira no ha’u-nia estudu iha Indonesia, Surabaya. Difikuladede ne’ebé sai ona segredu jeral ba Timoroan sira, liu-liu ha’u mak lingua Indonesia. Tanba nivel lingua Indonesia ne’ebé ita uza koalia loron-loron ne’e la hanesan ho nivel lingua ne’ebé ita uza hodi hakerek artikel ilmiah no esai ilmiah.
Aleinde ida-ne’e, oinsa atu konvese juri liu husi ha’u-nia hakerek no etapa aprezentasaun final sai mos hanesan dezafiu interesante ne’ebé ha’u enfrenta. Maske nune’e, dezafiu saida de’it nunka bele hapara ha’u nia espiritu aprende nian.
Iha ha’u-nia esai ilmiah ne’ebé lori ha’u sai primeiru lugar iha kompetisaun nivel nasional ida ne’e, ha’u halo riset kona-ba problema ne’ebé akontese kleur ona maibé ema ladun iha interese atu koalia ka lori hodi ba tuir kompetisaun akademiku sira.
Problema ne’ebé ha’u levanta mak kona-ba kustu kursu no tes IELTS (International English Language Testing System) ne’ebé karun. Fator ida-ne’e mak dalabarak halo estudante barak hetan difikuldade atu hetan international scholarship hodi ba kontinua sira-nia estudu iha universitariu sira ne’ebé kualidade, liu-liu ita hirak ne’ebé povu aileba-nia oan.
Ho probelama ida-ne’e, ha’u desain apliaksi ida ne’ebé hanaran Go-IELTS. Go-IELTS ne’e aplikasi ida ne’ebé ema bele uza hodi aprende IELTS ho gratuita. Iha Go-IELTS ema bele aprende materia sira liu husi video no non-video, ezersisiu, klasifikasaun nivel Ingles, iha e-certificate, pre and post test, room chat no fleksibel tebes atu aprende.
Molok hetan primeiru lugar iha kompetisaun esai ilmiah ida ne’e, ha’u hetan ona premiu balun iha kompetisaun akademiku sira seluk, maibé ha’u senti surpreza bainhira bele hetan premiu primeiru lugar iha kompetisaun ida ne’e.
Tanba bainhira anunsiu partisipante sira ne’ebé bele hakat ba pasu final, ha’u nia valor mak ki’ik liu entre 11 partisipante sira ne’ebé pasa no sira-nia ideia ne’ebé mesak furak de’it bainhira halo aprezentasaun. Maibé ha’u mak sai primeiru lugar karik tanba juri sira gosta problema ne’ebé ha’u levanta no solusaun ne’ebé ha’u aprezenta ho maneira aprezentasaun ne’ebé interesante.
Ha’u-nia mensajen badak ba hau-nia maluk estudante Timoroan tomak, liu-liu maluk sira ne’ebé hala’o hela estudu iha nasaun seluk: Ita nia rai Timor ki’ik maibé se ita la hahu estuda didi’ak agora, ita sei la halo mudansa. Uluk iha tinan 1999, joven barak hatudu nia domin liu husi fakar ra’an atu ita bele hetan independensia, entaun joven agora nian presiza hatudu nia domin hodi estuda didi’ak hodi dezenvolve ita-nia rai doben Timor-Leste.




