NOTÍSIA JERÁL · 27 Mar 2021 08:30 ·

KRAM Presiza Intensifika Dialógu ho Organizasaun Arte Marsiais  


KRAM Presiza Intensifika Dialógu ho Organizasaun Arte Marsiais   Perbesar

Lafaek News-Diretór Asia Justice and Right (AJAR) iha Timor-Leste, José Luis Oliveira, hatete, relasiona ho konflitu entre Arte marsiais, governu liu hosi KRAM (Komisaun Reguladora Arte Marsiais), persiza intensifika dialógu ho organizasaun arte marsiais sira.

“KRAM (Komisaun Reguladora Arte Marsiais), persiza intensifika dialógu la’os de’it iha nivél lideransa, maibé mós persiza to’o iha bairu-bairu, liuliu bairu sira ne’ebé akontese violénsia barak,” dehan Diretór AJAR, José Luis Oliveira ba lafaeknews.com liuhusi via whatsapp, Sabádu (27/03/2021).

Diretór ne’e hatutan, KRAM presijz sosiáliza didi’ak, mak foin bele impoen regras, tanba se la sosiáliza di’ak, ema la kompriende saida mak violénsia, kauza no konsekuensia violénsia, maka ema halo nafatin, biar iha impozisaun regras ho rigór.

Iha sosiálizasaun ne’e, alende jovens sira persiza hatene tanba sa mak labele halo violénia, nomós governantes sira mós persiza hatene sirkunstansia tanba sa mak joven sira komete iha violénia, hodi nune’e bele dezenvolve polítika ruma atu prevene ema halo violénia. 

Relasiona ho Fenomena loron hirak entre joven balu involve iha violénia, nia parte apresia tebes servisu Polísia ne’ebé halo kna’ar hodi bele buka tuir-kedas autór violénia. 

Nune’e, agora hein ba prosesu investigasaun ne’e bele deskobre motivu hosi kazu ida-idak ne’e mak saida, nune’e alende informasaun ne’e nesesáriu ba prosesu justisa, nomós importante haree ba ábut hosi problema ne’e mak saida hodi bele prevene iha futuru. 

“Serake ne’e problema individu ka grupu, no polítiku ka sosiál ? Tenke deskobre. Sira halo asaun ne’e espontaniku ka planeiadu ? Se planeadu, ne’e motivu polítiku ka sosiu-ekonómia ? Sira halo asaun violénia ne’e parte hosi movimentu polítiku opozisaun ka espontaniku, tanba injustisa ka diskriminasaun sosiál ekonómia ruma ? Agora ne’e ema barak infrenta susar, tanba la hetan opurtunidade ba servisu, laiha rendimentu, no hadau-malu rekursu sira iha komunidade,” katak nia. 

Nia salienta, Iha asuntu ne’e, la’ós de’it polísia no líder komunitáriu sira mak responsavél ba buka hatene problema ne’e, maibé autóridade governu hotu iha responsabilidade atu fó atensaun. 

Pur-ezemplu, Ministériu iha area ekonómia, persiza buka hatene, serake problema jovens ne’e relasiona ho projetu sira ne’ebé sira hala’o la responde problema sosiál, ka Ministériu Edukasaun, programa eskolar ne’ebé hala’o la konsege forma jovens sira atu la komete violénia ? Ministeriu Sosiál, serake ajudu sosiál sira la abranje ema marginalizadu sira.

“Mai ha’u, violénia ne’ebé akontese, ne’e tanba problema sosiál ne’ebé laiha solusaun adekuadu no justu ba sira, nune’e sira halo “justiça nas maõs proprias“ ka Indonesia dehan “main hakin sendiri”,” hakotu nia

Jornalista   : Felisberto F. Da Costa

Editór         : Floriano Soares

1,424 Views
Artikel ini telah dibaca 308 kali

Baca Lainnya

Cruz Vermelha Austrália Oferese Laptop Unidade 13 No Komputador 13 Ba CVTL  

17 August 2023 - 13:09

FONGTIL Briefing Jornalista Kona-ba Justisa Klimátika

4 August 2023 - 15:20

TIC Timor I.P Kontinua Sosializa Programa IDÚ Autoridade Sira iha Baucau

17 July 2023 - 14:31

CNRT-PD Aseita Loron 22 Juñu PN Hahú Sesaun Dahuluk Ba Lejislatura Foun  

9 June 2023 - 17:13

Kompaña Alemor Marly Lamenta Ho Prossesu Pagamentu La Tuir Mata-Dalan PNDS

5 June 2023 - 18:08

IT Profisional Marka Diskusaun Dezenvolve ICT-TL Iha Governasaun Da-Sia

3 June 2023 - 15:28

Trending di NOTÍSIA JERÁL