Lafaek News–Governu Timor-Leste liu husi ministériu das finansas (MF) asina akordu ho ajensía Kooperasaun Internasional Korea (KOICA) ba apoiu osan subvensaun Millaun $5 atu hametin liutan Timor-Leste ninia responsabilidade nasion ál no kapasidade atu harií futuru ne’ebe di’ak, dame, justisa, no prosperidade liu husi aprende husi passadu durante tinan 25 violasaun direitu humanus injustisa iha konflitu politíku(1974-1999)
Ministru Finansas Timor Leste, Rui Agusto Gomes hateten, Finansiadu husi ajensía koperasaun Internasional ho Repúblika Koreia do sul, subvensaun ne’e sei suporta guvernu nia esforsu sira atu dezenvolve sistema arkivu dijital iha Centru Nasional Chega(CNC) dezenvolve kualidade istória no edukasaun hari’i dame, haforsa kapasidade no servisu parseria ba rekonsiliasaun konflitu no harii dame
“Los duni katak Dijitalizasaun nu’udar save ida, dadaun ne’e guvernu inisía ona instalasaun kabe submarinu liga Darwin, Austr ália mai Timor-Leste, Dijitalizasaun CNC sei iha posibilidade atu Realiza Mandatu moral ba ita nia nasaun no demonstra kompromisíu boot ba dame no rekonsiliasaun, respeitu ba direitu humanu la’os de’it iha rai laran maibé mos iha rejiaun no global,”dehan Ministru Finansas(MF), Rui Gomes, iha Salaun CNC, Segunda 22/11/2021.
Governnante ne’e afirma, Serimonia asinatura ne’e marka pontu importante ida iha progresu servisu ne’ebé halo ona husi Sentru nasional chega (CNC), nu’udar instituisaun importante estabelesidu iha Outobru 2016 liu husi dekretu-Lei numeru 48/2016 bainhira, Iha julhu 2017, CNC hahú lao hafoin nomeasaun konsellu administrativu no organun ezekutivu atu hamoris mensajen Chega relatoriu final CAVR, no Rekomendasaun sira husi komisaun verdade no amizade.
Iha fatin hanesan Embaixada Korea do Sul, iha Timor-Leste, embaxadór, Jeong Ho Kimg, hateten, Korea no Timor-Leste iha esperénsia istoriku ne’ebé hanesan husi tempu okupasaun ba independensia to’o tempu modernu
“Korea no Timor-Leste ita iha esperensia historiku ne’ebe hanesan husi tempu okupasaun ba independensia iha ita nia tempu modernu, atu rekopera estragus no kanek kauza husi tempu konflitu, ita presija atu hanoin no aprende husi violasaun direitu humanus no justisa,
ohin loron ita ofisialmente hakat ba oin hodi leno istória nakukun Timor-Leste, liu husi apoiu ne’e sei enkoraja Timoroan sira atu kuda memoria istória ne’ebé propriu,”katak embaxadór.
Jornalista : Azelio da Cruz
Asisten Editór : Egidio Nono




