OPINIAUN · 27 Nov 2020 08:24 ·

Joventude Tenki Sai Aliserse Ba Hametin Unidade Nasional Iha TL


Joventude Tenki Sai Aliserse Ba Hametin Unidade Nasional Iha TL Perbesar

Naran                         : Isidoro Pinheiro Simões, Estudante UNTL,

Fakuldade                  : Siençia Sociais,

Departamentu            : Politika Públika, Semester VI

No. Tlfe                      : 76625493

Id.Facebook.              :  Pinheiro Simões

Ita nia Nasaun Timor-Leste opta sitema demokrasia hodi hamrik hanesan Estadu de direitu demokratiku, ne’ebé hari husi Povu nia hakarak, insiu husi ita nia luta ba libertasaun nasional, atu hakore’an husi kolonialismu portugues no invazaun Indonesia nia ukun, luta ho tempu ne’ebé mak naruk tebes,durante 450 anos husi kolinialismu portugues no kontinua ba 24 anos ho invazaun Indonesia.

objetiku husi ita nia luta ida ne’e atu liberta patria no Povu, husi ukun ditadura ne’ebé mak kolonialismu no invazaun sira opta hodi la fó oportunidade ba Povu Timor-Leste atu moris ho liberdade. Hare husi aspektu luta ba libertasaun nasional, Joventude barak mak sai vitima no sofre husi luta ne’e rasik, tamba deit hakarak ukun rasik-an no moris ho liberdade tuir valor demokarasia.

Husi ita nia luta ba libertasaun nasional kuaze Joventudi Timor-Leste barak mak lakon sira nia vida, no Joven balu hetan mos violensaun oi’oin husi Militar Indonesia, hare ba pasadu Timor-Leste iha istoria ne’ebé mak moruk tebes, hakarak deit ita nia independensia, Joventudi nafatin iha esperitu nasionalismu no patriotismu ida forte hodi luta.

Luta ne’e rasik hamosu masakre lubuk ida iha fatin hotu-hotu inkliu mós iha Dili hodi mosu Masakre Santa Kruz ne’ebé mak akontese iha dia 12 de novembro 1991, husi Masakre ne’e rezulta hatudu Joventude barak mak lakon sira nia vida, lakon sira nia familia, lakon sira nia titlu edukasaun, no lakon eransa tomak husi sira, alende ida ne’e inklui Labarik ho ida idade  minoridade mós lakon sira nia  vida, tamba de’it intrese nasional ho hakarak ukun rasik aan. Ita hotu hatene katak Joventude maka liserse no Ai-rin ba Nasaun ida ne’e, ho nu’ne akomula Joven hotu-hotu iha teritoriu Timor Laran tomak, Mane no Feto ho idade produtivu.(youth generation) termu Joventude hanesan termu “hiato sosial” ne’ebé la’o entre “infansia ho maturidade” umana, entre total dependensia sosial ho emansipsaun ne’ébé hetan husi estatutu sosial hanesan Ema boot.

Tuir politika nasional Joventude iha Timor-Leste desidi grupu tinan, (15-24) hodi refere ba idade Joven Mane no Feto, inkliu sira ne’ebé kaben ona no mós sira ne’ebé mak seidauk kaben, ne’e duni Joventude sai hanesan potensia ne’ebé  boot ba dezenvolvimentu nasional, tamba Joventude mak enquadramentu no vizaun jeral ne’ébe fó orientasaun kona-ba dezenvolvimentu.

Papél hanesan komportamentu ka disipilina konduta ou funsaun ne’ebé Ema ida hala’o no aplika iha grupu,Ralph linton difini katak papél nu’údar konjuntu ida husi modelu kulturais. Papél Joventude tuir prespektiva Estadu importante tamba Joventude nu’udar aliserse ba dezenvolvimentu. Hanesan jerasaun kontinuador Joventude tenki iha esperitu Nasionalismu no Patriotismu boot ba rai no eroi Nasaun ida ne’e nian, tamba ema balun Estadu ida ne’ebé mak forte, wainhira nia Sidadaun sira hatene respeitu nia eroi sira. Ho nune’e iha promosaun demokrasia, Joventude iha dever tomak atu hatene nia papél importante ba atu prestijiu valor demokrasia, hametin unidade nasional tuir prinsipiu Joventude pasadu sira nian.

Husi papél ne’e rasik iha mós tarefa (3) ne’ebé importante ba Joventude iha era Milenium, iha faktor tolu ne’ebé mak imoprtante husi tarefa ne’e rasik mak hanesan, 1. reforsa estadu, 2. konsolidu demokrasia, no 3. dezenvolve Nasaun. Liu husi Xefy do Estaduaktual Sr.Dr. Françisco Guterres “Lú-olo”iha nia diskursuida hateten katak: “Iha futuru Joventude mak sei ukun Nasaun no jere rikusoin soberania nian, ho kapasidade ne’ebé iha.” Husi ne’e atu fó lembra ba Joventude sira hotuk katak Nasaun ne’e nia dezenvolvimentu atu hadiak Povu nia moris no hatur kontinuidade Soberania estadu rai ida ne’e nian, iha responsabilidade boot ba Joventude Milineal sira nian, tamba ne’e presija Joven ne’ebé matenek no brani, no kontinua dezenvolve aan iha abilidade IQ, EQ, no SQ sira nain tolu tenki la’o hanesan iha kuridor ida.

Saida mak Joventude  presija halo? Hanesan Joventude tenke responsavel ba deveres ne’ebé iha banati tuir joventude ida uluk hodi konstrui nasaun RDTL turi valores no prensipio ne’ébe iha. Hare husi responsablidade, iha klasifika tolu (3) konaba joventude, hanesan tuir mai ne’e:

  • JOVENTUDI IHA TEMPU ULUK, ne’ebé nakonu ho esperitu Nasionalismu no Patriotismu, iha kolonialismu portugues no invazaun indonesia nia tempu, ita nia Joventude sira la tauk atu kontra injustisa no defende lia los hodi liberta Patria no Povu.
  • JOVENTUDI IHA TEMPU AGORA, tenke konsiente katak sé los mak ita, no saida mak ita bele halo ba nasaun RDTL ? Hanesan foinsa’é tenke iha komitmentu hodi kaer metin prinsipiu,sai Jovem ne’ebé sivilizadu, ativu, inovativu, kritiku, no hola parte mós iha prossesu dezenvolimentu Nasional.
  • JOVENTUDI IHA TEMPU OIN MAI, Keta lakon vontade atu esforsu, sai Joventude ne’ebé mak matenek, lia-fuan murak husi ita nia saudozu Sr. Françisco Borja da Costa katak Joventude keta mukit ho koinesimentu. Tamba ne’e iha futuru iha mós  mehi hodi dezenvolve ita nia rai doben Timor-Leste.

Sai Joventude tenkefuan boot hodi sai agente transformador no kontrolu sosial, halo mudansa no transforma sosiadade, kuda hikas fali ita nia unidade nasional tuir valores demokrasia, esforsu an hodi realiza mehi ne’ebé mak ita iha hakas an atu labele lakon konfiansa ba an rasik. Aproveita tempu no oportunidade, hatudu ba sosiadade sira katak ita mak autor ba dame, autor ba desenvolvimentu, laos autor ba komflitu.Orgulhu hanesan sidadun timorense hodi lao tuir aspektu (3), “Demokrasia, Kkultura no Edukasaun’ liu husi aspektu hirak ne’e mak sai hanesan baze fundamental ida hodi difini katak ita mak joventude matenek, joventude sivilizadu hodi hametin unidade nasional.

Tuir politika nasional joventude koalia mos konaba responsablidade dever Joventude nian hodi kontribui ba unidade nasional no desenvolovimentu iha rai doben ida ne’e:

  • Joven sira iha dever atu kompre lei, halo tuir normas legais hotu hotu ne’ebé vigora ona no normas kulturais ne’ebé diak ba desenvolvimentu.
  • Joven sira iha dever no obrigasaun moral atu partisipa no kontribui ba prossesu desenvolvimentu.
  • Joven sira iha dever atu respeita adultu sira, joven maluk valores tradisionál, propriédade públiku no propriadade privadu.
  • Joven sira iha dever atu hari unidade no establidade promove dame no dezenvolvimentu.
  • Joven sira iha dever atu respeita, proteje no hakiak meiu ambiente ne’ebé saudavel.
  • Joven sira iha dever atu responsabliza no akontavel ba qualquer aktividade ne’ebé sira hala’o.
  • Joven sira iha dever atu garante katak sidadun hotu hotu livre husi exploitasaun, intimidasaun, violensai, krime, no degradasaun.
  • Joven sira iha dever atu fó solidariedade, halo asaun voluntariu, hatudu sienseridade hodi tulun ema seluk.

Liu husi deveres no responsablidade ida ne’e mak ita bele konstrui nasaun Timor-Leste ho paz  tuir prinsipius no valores ne’ébe iha, Relasiona ho responsablidade no dever husi Joventude iha ita nia konstituisaun RDTL artigu 19 koalia konaba klosan sira atu kria paz no establidade hodi hametin unidade iha ita nia Nasaun.Iha No.1 Estadu foti no fo brani ba kolasn no feto-ran sira, atu sira bele hako’ak metin unidade nasional, bele haei fali, tuba no haburas nasaun ne’e. no mos iha artigu 49, koalia konaba defesa soberania iha No.1 Sidadun hotu – hotu iha direitu no dever atu kontribui ba defeza independensia, soberania no integridade territoriu nasaun nian.

Maibé hare brealidade ohin loron Joventude sira nia unidade hahu mihis kria instablidade iha rai laran, Joven balun inklina an iha ambiente ne’’ebe la favoravel  hodi lao ses husi prinsipiu, valores no normas legais  ne’ebé estabelese ona. hamosu krime iha fatin fatin, (baku malu/oho malu) kria bareira tan deit intrse privadu no, marginaliza tamba diferente kores. K.RDTL Artigu 29 direitu ba moris, iha no. 1 hateten labele viola ema idea nia vida. Timor Leste nia independensai 20 ano, maibé hare ba tendensia ohin loron krime komesa buras iha sosiadade nia le’et.

Krime konsidera hanesan traisaun ba libertasaun nasional. Krime hanesan ameasa ne’ébe seriu no kruel ba Timor-Leste, nia inplikasaun negativu ba sosial, ekonomia, fundamentu estado demokratiku. Hatete (Dom. Carlos Filipe Ximenes Belo ita menang liberdade maibé ita lakon moral). Krime katak hahalok inmoral ema ida ka grupu boot ida ne’ebé la respeita ba normas legais que estabelese ona iha C.RDTL. Tuir konseptu no difinisaun krime bazeia ba ICCS, krime signifika katak hahalok ema ida ka grupu bot ida mak kontra no viola lei, kada aksaun kriminal iha suspeitu, instituisaun no korporasaun ne’ébe tenke responsabliza ba krime ne’ébe mak nia halo.

Ohin loron krime hanesan fenómenu kompleksu ida, ho dimensaun barak ho nia variadade oi’oin konsikuensia desvantagem hases joventude sira husi dalan etika moral kait ba sosiadade, no ekonomia.

Tuir matenek nain Gibson, et al (1997: 437), hubungan selain dapat menciptakan kerjasama, hubungan salin trgantug dapat pula melahir konflik. hal ini terjadi jika masing-masing komponen organisasi memiliki kepentiang atau tujuan sendiri-sendiri dan tida berkerja satu sama lain.

tuir Taquiri dalam Newstrorm dan David (1977), konflik merupakan warisan kehidupan sosial yang boleh berlaku dalam berbagi keadan akibat daripada berbangkitnya keadan ketidaksetujuan, kontroversi dan pertentangan di antara dua pihak atau lebih pihak secara berterusan.

Tuir mai ita hare hamotuk indikadores ne’ébe mak ita nia nasaun Timor-Leste infrenta mai husi krime ne’e rasik, indikadores mak hanesan tuir mai ne’e.Defenisaun Variabel-Variabel Kriminal bazeia ba ICCS ne’ebé nia Fonte husi Ministeriu Justisa.

  • Numeru Prizioneiru ne’ebe Halo Krime

Signifika katak numeru prizioneiru ne’ebé mak detein iha prizaun tu’ir tipu krime ne’ebé mak halo.Tipu krime mak tu’ir maine’é:

  1. Abuzu seksual agravadu
  2. Abuzu seksual menor
  3. Branquimentu do kapital
  4. Burla simples
  5. Falsifika dukumentus
  6. Homecidio
  7. Homecidio simples
  8. Infantisidio
  9. Koacsaun seksual
  10. Konsumu droga/estufapasiente
  11. Korupsaun/pekulatu kontinuadu
  12. Krime grave
  13. Prostituisaun infantilia
  14. Tentativa homenicidio
  15. Tentativa homenicidio aravado
  16. Tentativa seksual
  17. Trafiku estufapasient
  18. Trafiku de eksplorasaun seksual
  19. Transportasaun de drogas
  20. Violensia agravadu
  21. Violensia domestika e tentativa
  22. Violasaun seksual
  23. Violasaun seksual agravado
  24. Violasaun seksual e ofensas

Numeru Akontesimentu Kriminal

Figura 1.1 numerua kontesimentu kriminal ne’ebé relata ba polisia tuir minisipiu tinan 2018.

Fontes/Sources: Servisu Invistigação Criminal (SIC), (PNTL)

Husi fugura 1.1 hatudu katak iha tinan 2018 numeru akontesimentu kriminal ne’ebé relata ba polisia tuir Munisipiu hamotuk  5.151. maioria akontesimentu kriminal sira ne’e akontese iha Dili ho numeru akontesimentu 2.223. ho nia persentajen 43,2 Munisioiu Manufahi hanesan Munisipiu ne’ebé akontesimentu kriminal ki;ik liu ho nia persentajen 1,4 iha tinan 2018.

Husi figura 1.2 hatudu katak numeru akontesimentu kriminal ne’ebé relata ba polisia iha tinan 2018 aumenta, kompara ho tinan 2015, 2016, 2017. Ho total numeru akontesimentu 5.151.

Fugura 1.3. Persentajen Persentajen Akontesimentu Kriminal ne’ébe Relata ba Polisia Husi Fulan Janeiru 2016, to’o Dezembru 2018.

 Husi figura 1.3. hatudu katak hahu husi janeru 2016 to’o Dezembru 2018, presentajen kazu kriminal iha Timor-Leste akontese fluktuasaun, iha tinan 2016 fulan marsu kazu akontesimentu kriminal hetan REDUSAUN BA 1.59% maibé iha maio 2017 akontesimentu kriminal sae ba 3.8% kompara ba tina 2018 iha fulan julho hetan redusaun 2.65%.

Husi figura 1.4, no 1.5, hatudu katak kada tina taxa kriminal aumenta sae’e la iha balansu kompara ho tina kotuk no mos iha 2018 hatudu kada 100,000 Populasaun iha Timor-Leste kona risko krime hamotuk 435, kompara ho tinan kotok.

 iha Figura 1.6 Hatudu Numeru Akontesimentu Kriminal ne’ébe Relata ba Polisia tuir Tipu Krimi.

Husi figura 1.6 hatudu katak iha tinan 2018 hatudu numeru akontesimentu kriminal ne’ebé relata ba polisia tuir tipu krime ne’ebé mak ofensa ba integridade fizika simples hamotuk  2.212 kompara ho tinan kotuk iha 2017 1.865. Kazu ne’ebé mak relata ba Polisia, maus tratus ba konjuje hamotuk 388 kazu ne’ebé mak relata ba Polisia no ameasa hamotuk 280. Kazu ne’ebé relataba Polisia.

  • Atu promove Joventude iha prossesu dezenvolvimentu Governu iha responsablidade maksimu atu dezenvolve Joventude sira hanesan aliserse ba unidade nasaional, liu liu iha politika nasional joventude atu tau importansia konaba Joventude, no buka hatan konaba preokupasaun no ezizensia Joventude nian, envolve Joven sira iha prossesu desemvolvimentu hadia koalidade edukasaun, hametin sosiu kultura hodi eduka Joventude atu sai ema ne’ébe siblizadu iha sosiadade nia leet, kria kampu de trabalho. Iha KRDTL difini klaru ona iha artigu 6 objektivu estadu nian. Iha alinha b)granrante no promove sidadaun sira nia direitu no liberdade fundamental, no repeitu ba estadu nia prinsipiu konaba-ba direitu demokratiku. d) garante desenvolvimentu ba ekonomia, ba progresu siensia no tékniku. Ho objektivu fundamental hirak ne’e atu garante sidadun sira nia koalidade moris nian.
  • Iha ne’e atu konkliu deit katak iha promosaun demokrasia Joventude hanesan valor no potensia boot,núdar autor ba unidade nasional, autor ba desenvolvimento nasionaliha estadu RDTL.Iha mos papél importante husi Joventude núdar forsa moral, kontrolusosial, agente mudansa iha aspektu desenvovimentu nasional. Signifika katak Joventude nia esforsu iha prossesu desenvolvimentu bele kontribui ba libertasaun nasional. Joventude sai hanesan forsa moral ida iha sosiade nia let, alternativu ida ba joventude sira mak, sai joventude ida ne’ebé mak konsisten ,kaer metin prinsipiu, hadoka’an iha ambiente ne’ebé mak la fo vantazen hodi implika ba moris iha futuru. Atu luta hodi minimija krime iha Timor-Leste, Joventude presija hatudu fuan boot no aten brani hodi lao tuir valor demokrasia.
  • Ikus liu hakarak rekomenda deit ba Governu Timor-Leste, tenke iha politika ne’ebé adekuadu atu bele minimija krime iha Timor-Leste tamba krime relevante tebes ho establidade no seguransa nasional :
  • Governu tenki investe makas iha setor edukasaun atu eduka sidadaun sira sai ema ne’ebé sivilizadu no prepara rekursu humans ne’ebé mak ho koalidade.
  • Governu tenki tau peoridade makas ba Joventude sira liu husi politika nasional Joventude.
  • Governu mos tenki kumpri ba promesa sira hodi kria kampu de trabalho atu bele redus persentazen krimi iha Timor-Leste
  • Aumenta rekursu humanus iha diresaun PNTL, no mos PICIC.
  • Husu mos ba instituisaun PNTL atu aumenta membro patroliamentu hodi garante establidade.

Ho nune’e mak ita bele garante katak iha futuru Timor-Leste sei nakonu ho domin, paz no establidade. Artikel ida ne’e hau hakreke la reprejenta ema ida ou organizasaun ida, maibé reprejenta hau nia an, ho referensia akademik nian.

 Referensia

  • (pdf) politikanasionaljoventude
  • (pdf) joventudeniapapél iha desenvolvimentu nasaun nian liu husi dalan demokrasia
  • Françisco Borja Da Costa
  • Constituisaun RDTL artigu 6, 19, 29
  • Dom Carlos Filipe Ximenes Belo
  •  

1,885 Views
Artikel ini telah dibaca 495 kali

badge-check

Editor

Baca Lainnya

EMA VS KULTURA

25 July 2024 - 23:33

BABEUR BUROKRATISMO HANESAN DIABOLIS PROVOCATUS BA SISTEMA ATENDIMENTO IHA TIMOR-LESTE  

21 July 2024 - 12:36

Papél  Estudante  Kampeaun  Edukasaun Literasia  Dijitál  Timor-Leste

13 July 2024 - 12:53

Akórdaun Tribunal Rekursu VS Lei Indulto no Komutasaun Pena + Dekretu Prezidente Repúblika

3 April 2024 - 16:43

TEMPU  QUARESMA  OPORTUNIDADE  GOVERNANTE   PRÁTIKA  FRATERNIDADE   UMANU                                              

16 February 2024 - 14:28

 Produsaun Vida  Sosial No Sosiedade Ho Natureza

29 January 2024 - 11:45

Trending di OPINIAUN