Opiniaun husi :Antoninho da Silva Pinto, fundador grupu Foinsae Kreativu Liquiçá (FoTi Liquiçá), Alumni UNTL – FCE – Biologia, nomor kontaktu 77012005, email: toninhosilvapinto@hotmail.com
(Cina sei ukun Timor no halakon kultura Timor)
Timor Leste nudar nasaun ne’bé restaura nia independência liu dékada rua ona, Timor nia oan sira esforsu makas los oinsá konstrui estadu no nasaun ida ne’ebe ideal no garante bem estar ba nia emar sira iha tempu oin mai.
Atu garante atinjimentu bem estar ba Timor oan sira iha futuru, estadu liu husi nia orgaun sira estabelese ona intituisaun oi-oin, kria ona lei barak, esforsu ona hodi pruduz rekursu humanus kualifikadu barak iha area oi oin, reforsa seitor privadu liu husi progetu sira (pakote referendum, PDID, PDIM, Sexta Basica) estadu mos define politika hodi lori timor oan sira ba serbisu iha estrangeiru hanesan Inglatera, Coreia, Autralia, Irlanda
Iha esforsu estadu nian atu garante bem estar ba nia emar iha futuru, estadu mos define politika hodi fo marzen ba ema estrangeiru tama mai Timor hodi halao sira nia atividade oi-oin, balun mai sai trabalhador (assessor, serbisu tekniku spesializada sira to balun sai “buruh kasar”), balun mai sai imvestor strategiku no kontraktor ba mega prozetu to progetu ki’ik nebe loke kampo trabalho ba timor oan lubuk ida.
Para alem de buat sira temi iha leten, Timor Leste opta sistema merkadu libre nune define mos politika hodi fo biban ba ema estrangeiru tama mai halao atividade iha ita nia rain, buat nebe lori ema esteangeiru barak liu mai Timor mak fo dalan ba cinez, indianu, indonezia no seluk tan mai loke sira nia atividade negocio oi oin hahu husi skala bo’ot to skala ki’ik tantu iha sidade nasaun to sidade munisipal sira no iha margen atu abrange to postu administrativu, suku, aldeia no bairo sira iha teritorio Timor Leste.
Entre nasaun estrangeiru sira nebe mai halao atividade iha Timor, Cina mak sai sidadaun estrangeiru nebe numeru bo’ot liu mai halao atividade iha ita nia rain, haloa atividade negocio barak liu no cina lais los halo imitasaun ba modelu negocio sira inklui imita negocio lokal nebe timor oan sira halao hanesan faan aihan, modo, aifuan, sasan tradicional no seluk tan.
Husi atividade nebe cina sira halao iha ita rain sei hamosu vantagen no desvantagen ba ita nia nasaun no bem estar timor oan sira nian tantu iha kurtu frazu, medio frazu no longu frazu.
VANTAGEN
Existencia Cina ho nia atividade oi oin iha Timor sei hamosu vantagen sira hanesan tuir mai ne’e : Kria kampo trabalho ba timor oan barak tantu hirak nebe ho skil professional (halo serbisu profesional sira hanesan kasir, manajer, motorista no seluk seluk tan), hirak nebe laiha skil (halo serbisu hanesan cleaner, hein loja no seluk seluk tan)
Habesik nesesidade konstrusaun no nesesidade basiku ba komunidade, wain hira cinez loke loja sira iha teritorio laran halo komunidade hola sasan tantu hahan ka material konstrusaun besik, imvez de ba hola hotu iha dili. Ho sasan besik fo beneficio ba komunidade tamba la lakon osan ba selu trasporte atu tula sasan.
Habratu folin sasan no halakon monopoli fa’an sasan husi loja ida ka rua deit, komunidade asesu ba sasan nebe baratu tamba loja barak nebe kompete malu prejudika loja sira obrigatorio tenki kompete hatun folin sasan. Exemplo: uluk cinez sira seidauk mai loke loja faan material konstrusaun barak iha Timor, ema hotu ba hola sasan konstrusaun iha loja “Toko Lay” deit, tamba “Toko Lay” mesak nune iha marjen ka posibilidade atu hasae sasan folin tamba laiha tan loja alternativu seluk nebe sai kompetitor.
Timor oan barak mak hetan osan liu husi fo aluga rai ka fatin ba cinez sira atu halao atividade negocio Ho presenca cinez iha teritorio harame no hafurak cidade sira ho konstrusaun moderna oin oin Haforsa relasaun bilateral entre governu Timor no governu Cina
DESVANTAGEN
Existência cinez ho nia atividade oi oin iha Timor sei hamosu desvantagen sira hanesan tuir mai ne’e :Empreza timor oan sira nian barak mak lao la estabel to balun taka tamba timor oan la iha kbiit financeiru atu kompete ho loja cinez sira nian, Osan Timor nian iha posibilidade kiik atu sirkula iha rai laran no osan sei suli sai hotu ba rai liur, presenca cinez ho nia produtu nebe 100% mai husi Cina otomatikamente sei lori timor nia osan ba hotu Cina liu husi folin sasan nebe timor oan sira hola.
Cina nia lixu sei lori mai soe iha Timor, produtu cinez barak mak resultadu resikladu husi lixu sira iha cina nia rai, nune produtu sira laiha qualidade no a’at lalais, wain hira a’at sei soe ba lixu no hafoer Timor nia ambiente.
Iha tendência atu cinez domina ekonomia Timor
Iha posibilidade ba tempu naruk Cinez mak sei ukun Timor, cinez mane barak mak hola feto tomor oan ne fo vantagen ba cinez alem de hafasil sira hetan fatin (uja sira nia ferik oan timor nia naran hodi hola rai no trata licenca atividade), cinez nia oan resultadu kaben ho feto timor oan iha tinan atus ida (100) ba oin sai komunidade boot nebe espalha iha Timor laran, sira iha direitu nudar timor oan nebe bele hari partidu, wain hira sira hari partidu iha momentu nebe laiha ona pensamentu emocional tantu ligadu ba istori luta ba ukun rasik an mos relasaun emosional ho lider resistencia sira, sira nia partidu iha posibilidade boot atu hetan votus barak no bele manan iha eleisaun tamba sira iha ema matenek no iha osan barak, ne se akontese, cinez nia gerasaun sei sai lider iha Timor no iha poder ba desijaun sira nune sei deside asuntu balu nebe beneficia ba Cina nia interese.
Iha posibilidade Timor oan mohu hanesan ema “aborijin”, timor oan barak mak konsumu hahan no bebidas produtu cina tamba baratu no fasil asesu, ho limitasaun oi oin nebe estadu imfrenta, laiha sistema kontrolu ba kwalidade hahan no komposisaun kimiku iha aihan no bebidas nebe cinez sira faan, ita lahatene se cinez inklui hela komposisaun kimiku balun atu halo konsumedor heta moras oi oin, mate sedu ka laiha oan. Uluk numeru moras hanesan tensaun, strok, asam urat no seluk tan oitoan deit no balun la existe, maibe ho presenca cina nia produtu sira, timor oan barak mak sofre ona moras sira ne, parese ho konsumu hahan sira ne presudika ema nia durasaun vida hahu badak ba bebeik, uluk ema mate ho idade 100 ba leten sei barak, agora ema tina 60 ne katuas no ferik los ona no maioria mate ho idade 70 to 80. Se laiha sistema kontrolu ba produtu cinez sei habadak bebeik durasaun vida timor oan nune to momentu ida atinji zero idade. Cinez nia oan resultadu kaben ho feto timor mak sei buras no barak fali tamba sira la konsumu hahan nebe sira faan ba ita, sira nia hahan “kusus” nebe sira hatene la inklui substância kimiku nebe provoka moras, mate no habadak vida.
Iha tendência halakon kultura Timor nian, cinez hahu halo imitasaun ba produtu kultural sira hanesan tais, belak, kaibauk, surik no seluk seluk tan, ne prezudika sasan kultural sira neneik sei lakon nia orijinalidade. Kestaun seluk, cinez mane mak hola feto Timor, cinez feto nunka hola mane Timor, ne idika katak cina iha planu atu halakon kultura Timor iha tempu naruk ba oin, se feto cina hola mane Timor ne sira nia oan sei tuir kultura Timor, pelu kontrario Cinez mane mak hola feto Timor, sira nia oan sei la opta kultura Timor maibe goza direitu nudar Timor oan.
SUGESTAUN HUSI HAKEREK NAIN
Husi vantagen no desvantazen sira iha leten, hakerek nain hakarak hamosu sugestaun sira ba parte sira hanesan tuir mai ne’e : sujere ba estadu liu liu Governu no Parlamentu Nacional atu : Hamosu lei sira atu regulariza atividade negocio ema estrangeiru karik lei ladauk iha, karik lei iha ona husu atu reforsa implementasaun. Lei refere tenki define fatin negocio, modelu loja sujere atu cinez loke loja boot, kada munisipio loja ida deit hafoin timor oan mak hola fali sasan iha loja refere atu faan tutan ba komunidade iha postu, suku no aldeia sira.
Antes atribui lisenca negocio, nesesario halo imvestigasaun profunda nune hases an husi ema esteangeiru aproveita timor oan nia naran ba hetan lisenca no partisipa iha atividade negocio sira, liu liu hetan progetu governu ho osan montante boot no ne posibilidade atu timor nia osan sei suli hotu ba rai liur.
Estabelese orgaun kontrolu karik ladauk exuste, maksimiza funcionamentu orgaun kontrolu kwalidade aiha no bebidas impirradu karik iha ona atu kontrola ho rigoroju kwalidade no komposisaun kimiku aihan no bebidas nebe mai husi estrangeiru nune la lori moras no mate mai ita nia ema timor oan.
Preve orsamentu bo’ot iha seitor produtiva hodi financia no motiva povu Timor hasae produsaun aihan lokal nune, numinimu bele atende konsumu rai laran no garante soberania aiha iha ita rain Define estrategia, politika no pre osan atu reforsa empresa Timor oan desenvolve industria oi oin nebe bele halo produsaun no trasformasaun sasan sira iha ita rain, sugere ba komunidade atu kuda, hakiak no konsumu barak liu aihan lokal nebe organiku no la kontaminadu ho substância kimiku nebe perigoju ba saude ema nian
Sugere ba empresario Timor oan atu reimveste orsamentu lukru husi kaer progetu governu nian ba atividade industria sira nebe suatentavel, ne sei garante independência seitor privadu sira nune emprezario sira otomatikamente la defende deit ba progetu governu, hamosu kampo trabalho barak ba Timor oan no iha posibilidade atu kompete ho produtu estrangeiru.




