Lafaek News—Institutu Defeza Direitu ba Labarik (INDDICA sigla Portugés) ho UNICEF iha Timor Leste, hamutuk ho governu no Sosiedade sivil realiza diskusaun ba planu asaun rejional eliminasaun violensia hasoru labarik iha Timor Leste.
Dinorah Granadeiro hateten Timor-Leste iha prosesu laran atu sai membru ASEAN, tanba hetan konsiderasaun husi asean ICWC, nune’e bele kontribui hanoin no mekanizmu husi Timor-Leste ne’ebé kria ona hodi hakotu violasaun hasoru labarik ne’ebé sai preokupasaun bo’ot iha Timor.
“Ita iha hela prosesu adere ba membru ASEAN nian maibé ita hetan konsiderasaun husi ASEAN ISWC atu bele kontribui mos ita nia hanoin ho mekanizmu sira ne’ebé ita kria ona iha Timor-Leste hodi hakotu Violênsia hasoru labarik,” Prezidente INDICCA Dinorah Granadeiro ba jornalista sira iha salaun Maubara Timor Plaza tersa 10/06/2025/.
Dinorah argumenta, opurtunidade ida ne’e mos hakarak halibur informasaun no mós hahu hakerek ona planu nasional ba hakotu Violênsia hasoru labarik, tanba iha Timor iha komitmentu ne’ebé sei lori hanesan estadu Timor hato’o iha enkontru auto-nivel iha tinan kotuk.
“Iha komitmentu sira ne’e foka liu oinsa mak kria mekanizmu sira oinsá mak atu hapara Violênsia hasoru labarik iha Timor-Leste. Husi komitmentu ne’e iha mos komitmentu ne’ebé liga ba oinsá mak atu hapara Violênsia Online ba labarik sira iha Timor. Iha ha’u nia diskursu ha’u ko’alia katak, maske seidauk iha kazu barak maibé iha ona kazu balu ne’ebé ita foti asaun hasoru liga ho avuzu online ba ita nia alin sira,” afirma nia.
Tuir nia dehan, kazu violênsia hasoru labarik iha Timor-Leste ne’e aas tebes dadus ne’ebé hetan husi polísia liu-husi VPU hatudu, violênsia hasoru labarik tantu violênsia fiziku, violênsia seksual, violênsia psikolijia, maibé barak liu violênsia fíziku ho violênsia seksual, INDICA la atende kazu sira hanesan ne’e mas INDICA mos kadavez simu keixa iha tinan ida kotuk to’o ohin rejist kazu 10.
“ Ami simu kazu ne’e ami refere kedas tanba INDICA la halo atendementu ba kazu. Maibé ami nakloke banhira iha vitima nia família sira mai hato’o keixa ami refere kedas kazu ne’e ba iha Ministériu Sosial liliu ba iha ofisial Funsaun labarik tuir Lei protesaun labarik no joven iha perigu pessoal ne’ebé mak responsável ba kazu violênsia hasoru labarik mak MSSI”.
Iha Fatin hanesan Reprezentante UNICEF Timor-Leste, Patricia Digiovanni hateten, previléjiu bo’ot ba Unicef tanba bele partisipa ona konsulta nasionál ida ne’e no halibur autór xave sira hosi governu, sosiedade sivil, no parseiru dezenvolvimentu sira hodi reflete kona-ba oinsá bele hametin esforsu koletivu sira hodi proteje labarik sira tantu offline no online.
“Lori UNICEF Timor-Leste nia naran, ha’u hakarak kongratula governu Timor-Leste, liuhusi INDDICA, no Pontu Fokál ASEAN ICWC, tanba organiza no sai uma na’in ba konsultasaun importante ida ne’e. Ha’u mós kongratula Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI) no Ministériu Transporte no Komunikasaun (MTC) ba sira nia lideransa no envolvimentu ativu iha prosesu konvokasaun konsulta ida ne’e, neʼebé sei loke dalan ba avaliasaun no dezenvolvimentu polítika iha futuru”.
Digiovanni akrsenta Liu tan UNICEF sente orgullu hodi apoia prosesu ida ne’e, no teknikamente no finansiamente iha parseria ho governu no parseiru sira seluk, ne’ebé servisu iha Timor-Leste foka liu ba hametin sistema nasional protesaun labarik nian.
“Servisu besik ho parseiru sira atu rezolve risku sira ne’ebé mosu, inklui sira ne’ebé iha espasu dijitál, no atu asegura katak direitu labarik sira nian hetan protesaun iha ambiente hotu-hotu Ami hetan enkorajamentu liliu katak konsulta dedikadu ida ho labarik no foinsa’e sira, ne’ebé sei organiza husi INDDICA, ajenda ona atu hala’o ketak. UNICEF haksolok atu apoia prosesu importante ida ne’e liliu tanba ita hatene katak sira mak envolve liu ho plataforma online ho Hanoin no rekomendasaun sira ne’ebé mosu ohin loron sei la’ós de’it forma estratéjia nasionál sira maibé sei kontribui mós ba planu no estratéjia rejionál sira. UNICEF nafatin komprometidu atu la’o viajen hamutuk ho ita bo’ot sira ba futuru ida iha ne’ebé labarik ida-idak iha Timor-Leste seguru, iha kbi’it, no bele alkansa sira nia potensiá tomak”.
Jornalista : Moises Guterres




