
Lafaek News—Ajénsia internasional GIZ kolabora ho prizojeirus prizaun Gleno servisu hamutuk hodi promove agrofloresta (ai ba futuru) hodi hakman no haforsa sira nia matenek durante iha kastigu bainhira re-integra ba familia.
Diretór Prizaun Nito dos Santos ko’alia, aí ba futuru parseira ba agrofloresta sustenvaél no finansia husi União Europeia no Ministériu Fideral Alemão ba kooperasaun dezenvolvimentu ekonómia no implementa husi GIZ, servisu hamutuk ho prizaun Gleno hodi promove agrofloresta ba prizoneru sira hanesan moris sustentável durante sira nia kastigu to’o re-integra ba sira ida-idak nia komunidade ho abilidade produtivu ne’ebé sira hetan iha atividade formasaun ne’e.
“Papél importante husi atividade ne’e tanba Tribunal Timor Leste servisu hamutuk ho ami nia superior Ministériu Justisa hala’o hela, ami la mesak, no ami hetan tulun no servisu hamutuk ho entidade sira hotu to’o ohin loron ita halo enseramentu ba atividade ne’e,” katak Diretór Prizaun Gleno hafoin halo enseramentu ba atividade formasaun agrofloresta ba prizoneiru sira iha prizaun Gleno Ermera, Kuarta(12/10/2022
Nia dehan, bazeia ba dekreto lei númeru 14/2014 ne’ebé aprova rejime ezekusaun penál hatete nune’e, traballu nia rohan mak kria mantein hodi haburas ema dadur sira nia kapasidade no kompeténsia hodi halo atividade laboral, hafoin hetan libertasaun hodi moris diak ho sira nia nesesidade ho família.
Katak nia, tanba ne’e ho artigu 54 ko’alia Kona-ba kooperasaun servisu ho entidade sira seluk hanesan sosiedade sivil, organizasaun komunidade sira, organizasaun noun-governamental servisu hamutuk tulun prizaun Gleno liu husi Ministériu Justisa.
“Ida seluk mak traballu tékniku organiza iha nasional ho setór sira ne’ebé mak relevante hanesan setór empregu, formasaun profesionàl nomos ensinu no desportu liu-liu agrikultura hafoin ita halo libertasaun ba dadur sira ne’ebé mak hetan kastigu, entau objetivu prinsipál husi atividade agrofloresta ne’e atu aumenta abilidade prizoneiru sira nian, atu nune’e bele halo redusaun ba prizoneiru sira nia mentalidade psikolojia iha prizaun, nomos redusaun ba aktu krime bainhira re-integra ba sira nia komunidade hodi nune’e bele sai joven produtivu no joven ida ne’ebé kontribui ba dezenvolvimentu nasional,” nia sublina.
Diretor prizaun Gleno ne’e haktuir tan, tuir orientasaun husi Ministériu Justisa servisu hamutuk ho GIZ, União Europeia hodi halo programa agrofloresta iha prizaun Gleno hodi envolve ho prizoneiru nain 42, hahu iha loron 16 fulan Maiu to’o 29 setembru 2022, maibe prizoneiru hetan tiha libertasaun husi prizaun ba hamutuk ho família, hela nain 35 mak kontinua formasaun agrofloresta to’o ohin loron koleta ona balun.
Estabelesimentu prizional Gleno servisu hamutuk ho GIZ, MGA, no Ministériu agricultura peskas husi munisípiu Ermera nian ne’ebé apoiu ita ho tratór, ita tesi mós au-betun iha baliza ne’eba hodi halo lutu, no ita servisu hamutuk ho parseira hodi halo instalasaun mákina ba bomba bee nian ne’ebé agora uza hela hodi rega modo ai-horis nomós modul treinamentu ne’ebé Ita nia teknik sira fo ba prizoneiru sira hamutuk modul 11 mak hanesan, modul harii lutu moris, kuda fuan graftin, halo kombos, produsaun orgániku, nomos hortikultura, kuda buanaga ho aília, ida ikus mak sira tékniku merkadoria, no mós aí horis iha 11 hanesan abukate, tomate, repollu no Hudi dellos, brinzela koleta dala ida, Haas, sabraka, durian, no alfase inklui floresta mak mahonik no sira seluk.
“Programa hortikultura ne’ebé mak ita halo koileta mak modo Ami koileta dala-2, tomate koileta dala-5, fore sikote koileta dala-3, pateka kamelo ami koleta dala-1, no hela berinjela ho repollu Mak seidauk koileta, maibe agora Mak Ita koileta ba dala-1, nune’e mós hetan ajuda husi Ita estajiádu STVJ Sira nain 10,” haktuir director prizaun Gleno.
Iha fatin hanesan representante GIZ Dominiki senti kontente tebes bele implenta hodi promove projetu agrofloresta iha Gleno no servisu hamutuk ho manejementu prizaun Gleno nian ho MGA, autoridade MAP local, no atividade ne’e sei kontinua husi prizoneiru sira mak tau matan hodi kuidadu nafatin organiza iha futuru.
“Ha’u mós kontente tebes servisu hamutuk ho setores sira seluk, tanba slogan GIZ ne’e presija los halo kooperasaun ho setores sira seluk no ha’u rona diretór jeral sira hotu koalia no sira nia planu saida mak sei halo iha futuru, tanba ne’e ita hotu iha komitmentu hodi kontinua atividade sira hanesan ne’e iha Futuru”,tenik representante GIZ iha Gleno
Jestóra Projetu Uniaun Europeia, Dulce Gusmão reafirma tan, parte UE nafatin suporta, importante mak iha inisiativa hodi halo programa hirak hanesan ne’e.
“Uniaun Europeia sente orgullu atu bele foti parte iha inisiativa ida ne’e, katak ida ne’e bele suporta reintegrasaun prizoneiru na Sira nia Fatin orijinal, tuir liuhusi abilidade ne’ebé Sira hetan, atu bele kuda ai-han di’ak, no kapasidade bele hetan rendimentu hodi sustenta família”, hakotu jestóra Projetu Uniaun Europeia Dulce iha resintu prizaun Gleno
Iha observasaun Lafaek News nota iha serimonia ne’e partisipa husi reprezentante GIZ, Jestora Projetu Uniaun Europeia, diretor Agricultura munisípiu Ermera, representante Ministério Justiça, Diretor Organizasaun TELOF, Diretor STVJ Munisípiu Ermera, no Manejementu Prizaun Gleno inklui prizoneirus sira ne’ebé mak hola parte iha programa formasaun agrofloresta.
Jornalista: Felipe Soares
Editór : Agapito de Deus




