Lafaek News–Prezidente Repúblika José Ramos Horta, hatete Violensia domèstika Fenómenu Mundiál dala ruma estudus balun hatete tanba problema ekonómia, kulturál maibé haree rai boot, violénsia domèstika la para klaru diminui kuandu feto iha podér ekonómiku.
Prezidente Repúblika José Ramos Horta hatoo asuntu ne’e iha diskursu Serimónia enseramentu ba loron lei kontra violensia doméstika ba tinan 12 iha Jardim Palasíu Presidensiál Bairo-pite.
Violénsia domèstika infelizmente ita haree fenomenu ida Mundiál dalaruma estudus balun hatete tanba problema ekonómia, balun hatete kulturál.Maibé ita haree rai boot sira husi amérika, Australia, no farin seluk violensia domèstika la para klaru diminui, diminu kuandu justisa makas, kuandu feto iha podér ekonómiku, feto iha estudus boot, maibé soseidade mos iha estudu edukasaun laiha dalan seluk tenki iha empoderamentu da mulher, tenki feto hetan poder, poder politiku, para tama mos iha polítika governasaun iha podertiu ekonómiku,” dehan Prezidente Repúblika Josè Ramos Horta iha nia diskursu iha Palásiu Prezidensiál sexta ( 08/07/2022).
Tanba ita haree iha tinan 9 nia laran ha’u hasoru beibeik vitimas balun feto Violénsia Doméstika ho oan 4, 8 tan, ha’u hatete nune’e nusa la halai tiha, depois se mak fo han ba ha’u no ba oan sira, ne’e problema ida konkretu, I klaru familia mos la gosta sira nian alin feto ne’e hola mane ida,’’ katak nia.
Tuir Xefe estadu ne’e, depois violénsia tenki buka rezolve problema, solusaun mak edukasaun ba feto para hetan podér polítiku, podér ekonómiku, edukasaun ba kultura dame, paz.
Ha’u tenta hahu iha 2007 hahu ho Programa Dili sidade ba paz, oinsá mak Dili bele sai sidade ba paz, primeiru ita buka resolve problema, iha momentu ne’eba akontese misionarius sira, deslokadus, arte marsias hanesan konflitu armadu, maibé resolve tia signifika laiha komflitu armadu iha Timor-Leste, laiha violensia polítika iha TL, Timor-Leste rai ida moris duni iha dame”, deklara PR Horta.
Tuir Xefe estadu, dame laiha iha uma laran ba feto sira, I laiha dame ba kosok oan sira, labaraik oan sira, dalaruma imajina nune’e, labarik oan ida iha nia uma iha Becora, iha foho ne’eba labarik ne’e hatan violensia ou nia haree violensia iha uma, klaru ne’e impaktu kedas ba labarik.
Signifika rai ne’e laiha dame, dame ne’e la’os de’it audénsia, ajénsia violénsia polítika, kuandu ita iha violensia domèstika barak, violasoens oin, ne’e laiha dame iha rai ida ne’e”.
Iha okaziaun ne’e xefi estadu afirma, tinan 5 mai Timor-Leste posiblidade fo exemplu di’ak ba mundu Violensia Domestika laiha, violensia kontra labarik sira laiha, hodi servisu hamutuk ho organizasaun sira hotu inklui international rai ki’ik povu hatudu kapasidade rekonsiliasaun bele halo ida ne’e.
Ida ne’e mak tinan 5 mai ne’e oisa ita bele too Timor-Leste iha posiblidade ids ne’e,ita bele too iha ne’eba, Timor-Leste mak fo exemplu di’ak iha mundu violensia Domestika laiha, violensia kontra labarik sira laiha, ita sei servisu hamutuk ho organizasaun sira hotu inklui international rai ne’e ki’ik povu hatudu ona kapasidade rekonsiliasaun ita bele halo ida ne’e”, hatete PR Horta.
Jornalista : Rita Moniz
Editór : Agapito de Deus




