Lafaek News—Ekipa Ministériu Turizmu Komersiál Indústria (MTKI), bainhira hala’o inspesaun ba atividade komersial iha Dili deteta lojas ho supermerkadu balu hasa’e presu nesesidade husi porsentu 7 too 10, la tuir padraun nasionál
“Ministériu observa iha terenu katak, iha duni presu ba material konstrusaun iha distribuisaun balun presu sa’e ho maximu 45,5% maibé iha mós distributor sira seluk nia folin sa’e pursentu 15 ida-ne’e ne’e ba sasán ne’ebé kategoria ba material konstrusaun nian maibé la’ós sasan hotu-hotu folin sa’e “, dehan MTKI José Lucas do Carmo da Silva, liu husi konferensia imprensa iha knaar fatin Bebora, sesta, (18/06/2021).
Ministru ne’e dehan, sasán ne’ebé presu sa’e hanesan iha material balun ne’ebé baibain uza barak liu, nafatin iha kategoria presu ne’ebé governu fó sai ona no kona-ba Bens esensiais hanesan foos, mina, bebidas no seluk tan sa’e besik porsentu 7 to’o 10.
“Iha mós razaun sira balun husi loja na’in sira fó hatene mai katak, husi nasaun orijin sasan ne’e mai folin sa’e no sasan tama mai Timor-Leste ladún tama tanba Ro ladun tama mai, ho razaun sira ne’e governu mós informa ona ba jestór sira atu koopera ho governu iha situasaun pandemia Covid-19 ne’e iha situasaun difisil, atu nafatin mantein ho presu ne’ebé Governu fó sai ona, hodi ajuda komunidade iha situasaun difisil ne’e,” afirma MTKI ne’e.
Iha fatin hanesan, Diretora Nasionál Regulasaun Komersiál no Protesaun Konsumidores,(DNRKPK) Manuela da Silva Tilman, hateten servisu konjunta ida-ne’e hamutuk ho ministériu relevante sira, detekta kompañia balun ne’ebé iha nia presu sa’e, maibé la’ós kompañia hotu-hotu kompañia ida rua mak halimar presu.
“Ami detekta katak, balun sei iha presu estandar hela, bainhira presu ne’e aas uitoan, ami sei koopera ho ministeriu relevante, no kuandu iha sensaun administrativu ruma diresaun nasionál regulasaun ministeriu komérsiu industria sei rekomenda ba AIFAESA hodi foti medida maibé bainhira kazu ne’e tama ona krimi ba manipulasaun ruma sei rekomenda ba parte Polísia Nasionál Sientífiku Investigasaun Kriminal “PNSIK” hodi haree medida ida ne’e”, relata Nia.
Tuir dekretu lei númeru 23/2009/05 de Agostu define ona, kuandu iha operadór sira hasa’e folin tuir sira nia hakarak sei prosesu tuir hodi hetan justisa iha final tanba espekula sasán ne’e krime.
Jornalista : Egidio Nono
Editór : Agapito de Deus




