Hosi : Martinho G. da Silva Gusmão
Hau le jornal ida nia headline dehan “Konsidera Vitima ba Droga. Tribunal Aplika TIR ba Arguido Na’in 9”. Joaquín “El Chapo” Guzman mak hatene karik, nia dehan “Timor fudido” (desculpa, liafuan aat). Hare deit título, hau sente isin-fulun hamrik ona. Hau la agoenta atu le klean liu tan. Mos lalika le, tan iha facebook ema posting barak los. Husi lia-anin barak, hau tur hanoin no imagina “autor” sira iha palco justiça nia leten – (1) “vitima” sira nebe loron ba loron terus no tanis tan ema “obriga” sira tolan droga; (2) “juiz” no “procurador” ho “advogado” nebe nakonu ho “misericordia” hodi aplica TIR ba sira na’in 9 nebe oin nakraik los; (3) inan-aman sira nebe simu ho liman nakloken “filho prodigo” sira fila ba uma; (4) “autor” faan droga no “ameaça” ema na’in 9 atu tolan droga loro-loron hamnasa ho ksolok; no (5) selu-seluk nebe tur matan no kakutak mamuk tiha la hatene atu halo lerek saída.
Por a caso, hau le hela FRATELLI TUTI atu prepara matéria oan ruma. Hau nia matan baku los ba saída mak Papa Francisco halerik, “dark clouds over a closed world” (§§9-55), katak, kalohan nakukun taka metin rai-klaran. Saída mak jornal hakerek konaba “bandar narkoba” nebe sai “vitima” ba nia’an no nia bisnis rasik hatudu katak Timor-Leste ne’e moris iha “awan gelap” nia laran. Keta haluha, molok ensiklik ne’e mosu, ita nia CRDTL hakerek ona konaba “[…] desenvolvimento de uma sociedade solidaria e fraterna” (preâmbulo). Saida mak “kalohan nakukun ne’e lerek”? Santo Padre hakerek kroat los, sona borus ita nia fuan laran …
- “DISPAIR & DISCOURAGE” Ha’u hanoin, decisão tribunal nian ne’e hatudu los ba saída mak Papa dehan: “the despair and discouragement that are widespread in society”. Katak, “putus asa” no “hilang rasa percaya diri” nebe agora fakar lemo-lemo iha sociedade Timor nia let. Oinsa mak “bandar narkoba” bele sai fali vítima?
Keta haluha, husi sira ne’e la iha ida mak oin-foun sai fa’an narkoba. Tan, PSIC halo “operação inteligen” mak kaer. PSIC ho elemento PNTL sira halo operação nebe hahu husi “desconfia” depois hafuhu tuir to’o captura. Ita le antes husi media ne’e PNTL halo ho profissional. PSIC/ PNTL la ba hare ema na’in 9 ne’e toba ka monu hanesan bibi-maten iha uma ka luron. Lae! Sira halo hela “transaksi”, faan no sosa. Nune’e mos, PSIC/ PNTL halo operação hodi ba kaer “bandar” ne’e. Se sira ba kaer “vitima” lori ba tribunal, agora tribunal bele kaer fali PSIC/ PNTL nudar “autor” ba caso “kaer sala” ka lae?
Hau rasik hare tiha headline jornal nian, sente “despair” ho “discouragement”. Fasil tebes, ema boot sira nia oan halo crime boot maibe criminoso sira sai fali vítima. Hau tur mak imagina: PSIC/ PNTL no doutor sira tenki buka na’i-ulun nia oan sira hotu nebe sai vítima ba droga. Ka, kaer na’i-ulun nia oan sira fo droga bara-barak sira atu sira sai vítima hotu? Hau hanoin, ita tenki matan-moris néon na’in … na’i-ulun sira iha osan barak no riku. Sira nia oan simu osan, sosa droga. Sira faan tutan ba maluk sira … mesak na’i-ulun nia oan deit.
Maibe, ida ne’e imaginação ba ema ida nebe “putus asa” (despair) no “hilang rasa percaya diri” (discouragment). Hau hanoin la to’o, oinsa mak juiz bele rápido los atu tetu no sukat, dasin no sura hodi hare “drogado” sai vítima! Doutor iha HNGV mak dehan sira “vitima” lanu todan ho droga karik, tan halo “test laboratorium” karik, hau bele compreende. Maibe, “juiz” mak halo “test legal” foti fali conclusão medical nian … Oh! Oh ya! Oh, ya, bongkaaaar!
- A “THROWAWAY” CULTURE : Wainhira Juiz no Ministério Publico hamutuk ho Defensor/ Advogado hakotu-lia katak “drogado” ne’e “vitima” hatudu momos buat nebe FRATELLI TUTTI hakerek dehan “what is thrown away are not only food and dispensable objects, but often human beings themselves” (hare mos LAUDATO SÌ). Ba sira “drogado” sira ne’e lixu, “sampah” nebe bele soe ba baleta kuak laran ka lixu-fatin. Ema nebe fa’an droga no consumo droga ne’e la’os dala ida deit ka dala rua … maibe bebeik.
Saida mak “thrown away culture” (budaya sampah)? Santo Padre dehan, sociedade ohin loron ne’e lais los atu “sacrificed” (tau todan, halo susar no terus) ema seluk. Hahalok ne’e mosu tan ita ema agora halo malu hanesan folin la iha ona. Exemplo – ohin loron ita nia maluk, jovem sira ema soe tun sae iha Lisboa. Sira brani lao dok, foti risku atu hetan moris diak. Fou-foun Governo gaba sira aas los. Agora, ukun na’in sira suku ibun metin wainhira jovem sira atu ba rihun moris iha luron. Jovem sira ne’e mai husi familia ki’ak. Agora ita nia Governo (liu-liu SEPFOPE) kaer sira soe hanesan “lixu” iha Lisboa. No ita sei bolu ukun’na’in sira “sua excelencia”.
Hau hanoin, se faan droga no consumo rasik laos crime grave hasoru humanidade karik … tan sa ita la loke campo de trabalho iha bisnis droga ne’e? Halo base legal foun, tan jurisprudencia iha ona! Los ka lae? Ne’e ita lalika lao dok ba Dubai hodi dansa ho bidu hanesan drogado falun biti … ema pasti mai barak Timor, tan fatin ida “Firdaus” ba drogado sira! Los ka lae?
Halo nusa ba mos, Juiz sira (ita bolu sira ho liafuan aas los “meritissimo”) no Procurador hamutuk ho Advogado/ Defensor hatudu ona fenomena foun “cultura de descartadas” – “budaya sampah” ka “budaya pemulung sampah”? Katak, sira halo drogado/ bandar narkoba ne’e hela iha uma (TIR), tan sira ne’e mesak ema “civilizadu nia oan” sira. Ita iha ona “civilizasaun foun” – kemanusiaan pecandu nakroba yang tidak adil dan biadab.
- “THE NEW FORM OF SLAVERY”Tribunal hanoin katak academico no activista sira ne’e bibi-diuk. Ami hare. Ami hakerek. Ami hatene. Husi sira na’in 9 ne’e laos primeira vez mak halo transaksi “sosa-faan-consumo”. Sira halo dala rua ka tolu, ka liu tan. TIR hatudu katak Tribunal fase liman hanesan Pilatos. Foti drogado sira ne’e hanesan “lixu social” hodi tuda tama fali ba “uma laran”. Hau gosta saida mak Santo Padre Francisco hakerek “Wealth has increased, but together with inequality, with the result that new forms of poverty are emerging” – moris diak aumenta, maibe hamutuk ho desigualdade, ho resultado katak forma foun mukit nian mos moris ona. Katak saida? Katak inan-aman sai riku tan politica, kaer ukun kaer osan. Maibe, resultado mak uma laran hamosu fali “new form of poverty” – mukit iha fuan, ki’ak iha klamar. Sira la ki’ak ba osan no rikusoi. Sira ki’ak tan la hatene moris diak. Estraga an. Inan-aman halo korupsaun, oan sira halo destruisaun ba an rasik, ba familia no ba comunidade.
Hau la fiar katak inan-aman sira nebe oan drogado, faan no sosa droga haksolok hare sira nia oan sai jagoan iha Timor-Leste. Iha sira nia fuan laran, sira dodok no rahun. Maibe, sira labele husik moris riku no kaer ukun atu fila ba moris simples no modesto. Sira sai atan ba sira nia moris rasik. The new form of slavery.
- MEHI FOUN Liafuan nebe kmanek tebes, wainhira Papa Francisco hakerek “Today we witness the manipulation of great words, such as: Liberty, Justice, Democracy, Unity”. Hau hare iha facebook, dala ruma drogado sira ne’e ida hakerek aswain los hateten aat PR Ramos Horta ho ninia equipa nebe ba Kupang hasoru malu ho Eurico Guterres no Joanico Belo; iha Jakarta hasoru malu ho F.X. Lopes da Cruz. Hau hanoin hetan liafuan husi “Milisi” nia boot dehan, “Maun sira nebe luta ba independencia ne’e uluk ita inimigo, agora mai loke liman no loke fuan atu ita hakuak malu hanesan maun-alin. Ami gosta los programa Fraternidade Humana. Maibe, ami sira be uluk hamutuk maka’as los pro-otonomi ne’e agora ba tiha Timor, sira mak pahlawan los liu fali maun sira be uluk luta ba ukun rasik’an”. Hau hare, “droga” halo ema ne’e agora maus ona, suku ibun metin ona. Afinal, ita nebe la gosta “fraternidade humana”, ita nebe la brani halo “reconciliação” ne’e ninia “raja narkoba” kaer ona. Precisa consumo lai droga mak laran maus atu reconcilia?
Lae! Papa Francisco hakerek iha FRATELLI TUTTI katak “The road we must travel is that of closeness; it is the culture of encounter”. Ita lalika “consumo droga” no Tribunal declara “vitima” mak hatene halo “reconciliação”. Diak liu, ita honesto ho sincero, hanesan inan-aman no maun-alin sira nebe moris tuir uma-lisan no uma-kreda; kesi-malu metin tuir ran, kaer-fiar metin ba Maromak atu moris iha “fraternidade humana”.
Lei mate ona. Juiz no Procurador ho Advogado/ Defensor sira halo kanek ona ita nia “sentimento de justiça”. Maibe, sira oituan deit. Semoga sira nia familia, aman-inan-oan sira moris hamnasa nafatin. Maibe, “gusti ora sare” – Maromak Matan La Dukur. Loron foun sei mosu.




