Lafaek News–Centru Nasional Chega (CNC) asina akordu ho instituisaun rua (2) mak hanesan, Assosiaun Eis Prizoneiro politika (ASEPPOL) no asaun vítima konflitu polítika iha ámbitu sobrevivente hasoru violasaun Direitus Humanus iha tinan 1964 to 1999
Diretor ezekutivu CNC, Hugo Fernandes, afirma katak CNC hala’o akordu ne’e intensaun atu apoiu finanseiru no apoiu tékniku ba asosiasaun vítima sira tanba ne’e CNC nu’udar instituisaun públiku ida ne’ebé halo selebrasaun no asina akordu hodi servisu hamutuk (ASEPPOL) hodi haree liu ba sobrevivente ne’ebe hasoru violasaun Direitus humanus
“Akordu ho instituisaun rua ne’e iha finalidade rua primeiru vortabelemeto instituisional, fo apoiu finanseiru, apoiu tekniku sentru Cega sei fo biban fo kbiit ba asosiasaun vítima nune’e aseppol atu bele kontinua implementa sira nia programa planu sira ne’ebe mak Sira aprova no halo desenvolvimentu iha Sira Nia instituisaun rasik.” Hatete Director executivu CNC ba jornalista sira iha Balide antigo prizaun Dili, foin lalais ne’e
Centru Nasionál Chega asina nota entendimentu ba tinan tolu kada instituisaun, atu halo implementasaun atividades ne’ebé halo husi akordu Centru Chega ho ASEPPOL halo ona konkordansia iha tinan ne’e.
“Centru chega iha Tiha ona akordu nota intendementu ne’ebé mak vale ba tinan tolu kada instituisaun ida nota de entendementu ne’e mak elebora oinsa mak parseira iha implementasaun atividades ne’ebé halo husi akordu servisu, bazeia ba iha intendementu ne’ebe nota iha tinan tinan Ita halo atividade klean husi ne’e mak konkordansia ne’e mosu iha centru chega ho asaun vítima no mos Aseppol” dehan nia
Tinan 2023 ida ne’e akordu vale ba tinan ida no hahú iha janeiru, maibé dekretu lei ezekusaun ba Orsamentu Jerál Estadu (OJE) nian sai tarde, ho ida ne’e servisu administrasaun hodi konkordansia ba atividade fulan 11, maibé apoiu finanseiru ba fortalesimentu ne’ebé iha fulan 12.
Nia dehan, iha eventu ne’ebé importante ba istóriku sira ne’ebé Timor oan sai vítima ba rai ida ne’e hodi selebra sira nia istória no fó kompremisiu durante ne’e sira servi Timor too ukun rasik an.
“Tan ne’e atividade eventu istória importante tebes no ita mos labele haluhan maluk sira ne’ebé mak fo vida ba nasaun ida ne’e mak kompremisiu ne’ebé durante ne’e sentru nasional sira halo no servi to’o ohin loron.”tenik nia
Asosiasaun vítima Agora dadaun tau matan hela ba memoria de esperansa ba sira ne’ebe vulneravel, preokupasaun ida ne’ebé halo iha parte suku Balu no mos fo Centru Chega hodi tun ho ekuipa hare lolos, no centru Chega mós iha rekursus ne’ebé limitadu hodi apoiu ho ida ne’e tinan kotuk halo relasaun ho Ministeriu sosial hodi fo apoiu 440 dólar ba vítima sira iha tinan 2020.
sorin seluk, Diretor ezekutivu ASEPPOL, Martinho Rodrigues Pereira argumenta katak, entre instituisaun rua ne’e halo koperasaun ho diak no agrdese mós ba servisu ne’ebé dadaun ne’e apoiu husi Centru Chega hodi resistu ba membru sira ne’ebé sobrevivente hasoru violasaun direitu Humanus husi tempu Indonézia nia hodi buka informasaun nune’e resistu iha Munisípiu sira hanesan Lospalos, Baucau no Bobonaru.
“Halo koperasaun diak ami agradese tebes e servisu ne’ebé agora dadaun halo no apoiu ne’ebé iha atu halo rejistu ba ami nia membru sira tanba ita hatene katak iha tempu Indonesia ne’e ema barak seidauk hetan informasaun atu nune’e atinji ba munisipiu hotu-hotu naran balun iha tiha ona foti husi kriminal Indonesia nian iha balun naran iha nia balun hatama naran iha Baukau Lospalos, Bobonaru sei voluntariu e formulariu ba sira,”Nia Hakotu
Jornalista : Adolfina Soares
Editor : Agapito de Deus




