Venilale-Lafaek News—Cavernas (kuak) hamutuk sanulu-resin (mais de 10) ne’ebé lokaliza iha área Berkoli postu adminisrativu Venilale ne’ebé koñesidu ho fatin Kaibuilori nian hetan estragu iha inísiu Fevereiru 2021, hosi kompaña CRIG – COVEC JV ne’ebé maka responsabiliza ba konstrusaun estrada ligasaun Baukau ba Viqueque.
“Sé de’it maka hakarak destroi ka halo-rahun fatin istóriku iha Timor laran, ne’e katak nia hakarak destrói istória ne’ebé maka rejistra ona iha rai-doben ida ne’e com o passar do tempu!,” dehan ba lafaek news via whatsaap, sesta (12/02/21).
Juvêncio dehan, tuir lo-loos, kompañia hamutuk ho autoridade lokál buka dalan alternativa hodi konstrui estrada, tan Cavernas hamutuk sanolu-resin, ne’ebé harii dezde iha momentu funu mundial daruak (II Guerra Mundial) iha altura konfrontasaun entre rai-boot rua: Japaun no Autrália, fatin refere merese prezerva no promove.
Tanba cavernas hirak ne’e hanesan símbolu ba iha patrimóniu Nasionál iha Timor-Leste, iha lidun sorin, presiza promove ho razaun tanba, fatin refere hanesan fatin estratéjia no poténsia tebes ba iha setór turizmu, no setór refere hanesan setór renovável no bele sai solusaun ka alternativa ba sustentabilidade ekonomia nasionál no redusaun empregu, maibé infelizmente foi destruído.
“Iha kaibuilori, iha fatin tolu maka iha perfeita sinkronizasaun, se ita ko’alia konabá TURIZMU, tan, iha ne’ebá, aleinde “Cavernas” ne’ebé destruídu ona, iha mos “momumentu – Luta 1975” nian, monumentu ne’ebé simboliza luta FALINTIL ninian iha altura ne’ebá hodi trava militar indonéziu sira,” haktuir nia.
Nune’e, iha mos cascata ka Air (terjun) ne’ebé maka besik iha ne’ebá, entaun, fatin estratéjiku tebes, tan bainhira emar sira (turista lokál, nasionál no internasionál) ba vizita monumentu, iha biban hanesan sira beel ba vizita memória II Guerra Mundial nian ne’ebé husik hela mai Timor-Leste liu hosi rai Japaun no bele ba apresia no mergulla iha Cascata ne’ebé besik iha ne’ebá, vale salienta mos katak, fatin hira ne’ebé ha’u tenik ona, haleu no furak no matak natureza ninian.
Tan ne’e, hanesan juventude Venilale nian, husu ba autoridade relevantes, liu-liu autoridade munisípiu Baukau, Postu Administrativu Venilale ninian atu toma medidas urjente hodi investiga okorénsia refere ho detalla.
Entrenatu, relasiona estragus fatin istóriku refere, Sekretariu Estadu Arte no Kultura (SEAK), Teófilo Caldas fó kedas orientasaun imediatu ba tékniku arkeólojiu, Romeo no Tékniku Patrimóniu Arquitectóniku, Mariano, responsavel Kultura Munisipiu Baukau, Avelino Gayu akompañia diretamente hosi Diretór Nasionól Patrimóniu Kulrural, Gil Oliveira-Aràn ba kedas iha fatin konstrusaun hodi observasaun no koordenasaun direta ho autoridade lokal sira iha Suku Anaiku, Lia na’in no entidade balu ne’ebé responsabeliza ba estragus refere iha fati istóriku ne’e.
Jornalista : Acacio Pinto
Editora : Nelya Barros