Lafaek News—Xefe Suku Madohi Bernadino de Cristo, hatoo apresiasaun ba Institutu Nasional Combate HIV-SIDA, ne’ebé kontinua sensibiliza informasaun kona-ba impaktu hosi sexu livre potensia hada’et virus.
“Ita atu hakarak liberta ema iha programa libertasaun ne’e ida mak SINCSIDA, ha’u ohin dehan apresia tamba bele liberta ema nia vida ho ema nia saúde,” Xefe Suku Madohi Bernadino de Cristo ba jornalista sira hafoin remata sensibilizaun iha suku Madohi, Kinta, 10/07/2025.
Xefe suku ne’e argumenta, ko’alia kona-ba kontestu libertasaun povu maubere, INSCIDA mos hola-parte kedan iha laran, tanba liberta ema hosi mate no moras liu hosi sensibilizaun virus HIV-SIDA ne’ebé impaktu negative ba ema nia saúde liu hosi sexu livre no ransu livre.
“Se ita atu hakarak ko’alia kona-ba kontestu libertasaun, maibé programa libertasaun SIDA la’o ou revolusaun SIDA laiha oinsa mak ita bele liberta ema sira husi moras HIV-SIDA, tan ne’e nudar autoridade apresia tebes no ha’u kontinua husu nafatin ba governu sentral liu-liu Ministeriu Edukasaun , Ministériu Saúde ho espíritu nasionalismu tau duni programa espesialidade kampania saúde, Edukasaun no kampania ekonomika, se ita atu hakarak liberta ita nia sidadaun presiza mos programa ida ne’ebé mak sujeitu i programa ida ne’ebé mak objetu ita labele ko’alia ho polítika maibé ita sempre hatudu situasaun ne’ebé mak real,” Bernadino akresenta.
Iha Sorin seluk Prezidente Institutu Nasional Combate HIV-SIDA, Daniel Marçal hateten razaun INCSIDA kontinua hala’o atividade sensibilizaun tanba haree populasaun iha Timor Leste, 1.3 resin de’it provizóriu hahalok ba risku HIV ne’e boot no ema susar atu kontrola iha rai laran, liu liu hahalok sexu livre ne’e susar atu kontrola no laiha koñesimentu ne’e perigozu teb-tebes ba vida.
“Ita nia iha Dili laran ne’e de’it rihun ida atus neen resin ona barak liu mak liu husi ita nia alin sira ne’ebe ho idade produtivu, feto-mane entaun sira laiha koñesimentu klean kona-ba HIV i tranmissaun ne’e halo nusa, prevene halo oinsá ne’e risku teb-tebes ba ita nia saúde liu-liu halo seksu livre, saida mak ita tenki halo ita tenki ko’alia bei-beik para salva ita ema salva ita nia joven sira tamba ita timor oan ne oituan de’it, iha outubro nia laran ne’e tama formal ona iha membru Asean agora ita la kuidadu ita ema sira iha risku ida hanesan ne’e depois HIV aimoruk seidauk iha, ema bele sai hotu sofre ba virus HIV,” nia sublina.
Ekipa : Lafaek News




